Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
73 komentara

Izgubili su ubojičin pištolj, a i sutkinja im je zapalila sudnicu

Prije šest godina je posebno frustrirajuće odjeknuo slučaj u kojem je sud odbio zatvoriti osumnjičenog za seksualno iskorištavanje maloljetnih susjeda i tako zaštiti zlostavljanju djecu

Foto: Ivo Čagalj/Pixsell, Privatni album
73 komentara

Sutkinja je u tom gradu zapalila vlastitu sudnicu, sa suda nestaju pištolji ubojica i oprema za snimanje svjedoka, a suci presuđuju da je podmićivanje OK jer je to narodni običaj, da plagiranje nije problem jer to rade svi znanstvenici, pa brutalnim nasilnicima daju blage kazne jer “priznanjem skraćuju postupak“.

Sudovi u tom gradu nisu htjeli zatvoriti osumnjičenog za seksualno iskorištavanje svojih maloljetnih susjeda, u kaznenim vijećima sjede suci porotnici kojima je prije više godina istekao mandat, tu je i sud koji je smanjio kaznu nasilniku Daruvarcu jer je samo po njihovoj procjeni izražavao “žaljenje i kajanje“, tu je bio i sudac protiv kojeg je pokrenut postupak zbog lažiranja oporuke, kasnije je optužen i za davanje lažnog iskaza, ali je svejedno obavljao dužnost suca…

Sve je ovo nabrojano samo dio skandala sa splitskog općinskog i županijskog suda, dviju pravosudnih institucija u drugom najvećem hrvatskom gradu, koje su obje sada u središtu još jedne mučne pravosudne afere, skandala koji je rezultirao gubitkom života Kristiana Vukasovića.

Pištolj je opalio...

U splitskoj je bolnici umro 18-godišnjak koji je u teškom stanju ondje dovezen iz splitskog zatvora, premda nijedno pravosuđe koje vodi brigu o pravdi, ali i o pravu, takvog mladića s teškoćama u razvoju ne bi smjestilo u ćeliju kao pravog kriminalca. Popis strašnih propusta koje je sustav u ovom slučaju napravio se obnavlja i širi iz dana u dan, ali i lista skandala dvaju splitskih sudova zahtijeva ozbiljan prostor.

Sudac koji je presudio u ovom tragičnom slučaju svakako zaslužuje posebnu priču. Ime mu je Marijo Franetović. Iako je imao tjelesno i mentalno oštećenje, poremećaj prilagodbe, poremećaj kontrole poriva, mješoviti poremećaj ophođenja i emocija, bronhitis, arterijsku hipertenziju, metabolički poremećaj, disharmoničan intelektualni razvoj i ozbiljne teškoće iz kruga ADHD-a, Kristiana Vukasovića osudio je Marijo Franetović na osam mjeseci zatvora. No mladić je pod još nerazjašnjenim okolnostima završio u komi i umro u splitskoj bolnici 24. kolovoza.

Isti taj sudac prije 11 godina osudio čovjeka koji je upucao osobu u potiljak na šest mjeseci zatvora, dva mjeseca manje nego Kristiana! Tomislav V. je 2008. osuđen “zbog teškog kaznenog djela protiv sigurnosti“. Pijan i ljutit jer mu je netko ukrao šteku cigareta, pucao je kroz prozor vozila. U jednom trenutku izašao je iz vozila, ispucao par metaka pa se vratio u auto i pokušao opet pucati. No zaglavio mu se metak u cijevi pa ga je počeo rastavljati. Pištolj je opalio i prostrijelio vozača Špiru J. Preminuo je.

- Sud drži da će presuda utjecati na Tomislava V. da se suoči s osobnom odgovornošću, iako držimo da se on već s tim suočio - kazao je u obrazloženju presude sudac Franetović.

Olakotna okolnost

Kao olakotne okolnosti navedeno je sudjelovanje u 4. gardijskoj brigadi, prijateljstvo dvojice mladića, pomoć koju je Tomislav pružio Špiri do dolaska hitne pomoći te tugu i žal zbog smrti prijatelja.

U povijesti splitskog suda najviše se pisalo o skandaloznom suđenju za zločine u Lori, a tu je svoju ulogu imao Franetović...

Frustrirajuća je činjenica da se na splitskim sudovima ne vodi briga o rokovima čak ni u najtežim slučajevima. Dino D. s Brača je bio u pritvoru zbog ubojstva prijatelja Damira Š. u kolovozu 2007. godine. Postupak još nije ni pokrenut kako treba, a Dino D. je pušten iz pritvora jer se u roku od godinu i pol dana nakon podizanja optužnice nije došlo barem do do prvostupanjske presude. Ništa čudno, jer je u tom periodu predmet dužilo čak četiri suca: prvo Damir Primorac, pa Ljiljana Stipišić, Neven Cambi te konačno Marija Majić. Tu nije međutim bio kraj.

Sutkinja Majić je osudila Dinu D. na deset godina zatvora zbog ubojstva, što je Vrhovni sud ukinuo. Novo suđenje vodio je Damir Romac koji je na koncu dao dvije godine zatvora Dinu D. zbog ubojstva iz nehata, zaključivši da „nema traga motivu za kazneno djelo ubojstva, a njih dvojica su bila najbolji prijatelji koji su zajedno išli u lov na životinje“. Unatoč šoku obitelji nastradalog Damira Š., odluku suca Romca je koncem 2014. godine potvrdio Vrhovni sud, uz sitno povećanje kazne. I tako je na kraju za metak u sljepoočnicu prijatelja, mladić s Brača pravomoćno dobio dvije i pol godine iza rešetaka.

Teško ubojstvo? Ups, ipak nije...

Za dvostruko ubojstvo kod Trogira je pak svojedobno optuženi Savo P. proveo u pritvoru gotovo godinu dana više nego li je bilo predviđeno zakonom?! Jednostavno, svi uključeni u taj slučaj (od suca, tužiteljstva, Vrhovnog suda gdje je predmet bio po žalbama pa na koncu i branitelja Save P.) nekako su smatrali da je u pitanju teško dvostruko ubojstvo. Jer je to znatno teža kvalifikacija za što je predviđen dulji boravak iza rešetaka do pravomoćnosti presude. No, nije bila riječ o dvostrukom teškom ubojstvu, a u konačnici je Savo P. zbog likvidacije 22-godišnjeg Nediljka K. i njegovog četiri godine mlađeg prijatelja Nene R., na parkiralištu u Segetu kod Trogira davne 2005. godine, dobio 20 godina zatvora. Opet ne iz prve: presuda suca Mlađana Prvana (s istom sankcijom) “pala” je pred Vrhovnim sudom zbog proceduralne greške, a drugu presudu je objavio Slavko Lozina.

Taj sudac je nedvojbeno dugo bio medijski najeksponiraniji splitski sudac s najkontroverznijim slučajevima i presudama. Dolaskom Brune Kleina za novog predsjednika Županijskog suda i Lozina je nekako pao u drugi plan. Šira javnost ga je zapazila već na prvom suđenju za ratne zločine u Lori. Oslobodio je svih osam optuženih, ali u ponovljenom suđenju, sutkinja Spomenka Tonković osudila na zatvorske kazne svih osam optuženih, što je vrlo brzo potvrdio i Vrhovni sud.

Pešutić i suđenja HSP-ovcima

Lozina je ujedno u medije dospio i 2017. kada je dvojcu od 22 godine dosudio minimalnu kaznu od pet godina zatvora za pokušaj ubojstva Matka M. Iz Kaštela. Optuženi su oteli Matka te ga odvezli u Vrsine kod Marine. Ondje su mu pucali mu u prsa, oba koljena i obje ruke, a onda ga gurnuli u bunar dubok oko tri metra. Čudom je preživio i sutradan ga je u bunaru spazio slučajni prolaznik.

Kao olakotnu okolnost koja je uz ostalo utjecala na najblažu kaznu, Lozina je naveo da su svojim priznanjem Vito Matijaš i Ivan Kelam “skratili postupak”.

Lozina se ‘proslavio’ i kad je vodio postupak protiv fra Šime Nimca, fratra koji je u svojoj župi u Baškoj Vodi prodao crkveno zemljište pa zadržao gotovo deset milijuna kuna. A sve u dogovoru s osobnom bankaricom Jasminom Bilonić, koja se također našla na optuženičkoj klupi. Lozina je u tom slučaju imao određenih problema, planirao je naime pozvati nadbiskupa Marina Barišića jer se fra Šime branio da je imao usmeno odobrenje crkvenih vlasti za prodaju terena. No, odustao je kad mu je crkveni velikodostojnik napisao da o cijelom slučaju zapravo ne zna ništa te da ga se više ne uznemirava jer ima pametnijeg posla...

Lozinu se pamti i po presudi specijalcu MUP-a Vinku B. koji je 1996. pred diskotekom Palladium ubio 19-godišnjeg Milenka Đ. Ubijeni je bio srpske nacionalnosti i svi izvještaji su govorili da se radi o zločinu iz mržnje, no Lozina je Vinku B., koji je pucao iz službenog pištolja, odrezao tek 4 godine i 11 mjeseci, uz obrazloženje da je on kao policajac čuvao red i mir. Službeni pištolj iz kojeg je Vinko B. pucao je koju godinu kasnije nestao sa splitskog županijskog suda, Vinko B. je pobjegao s mjesta zločina, suđenje čekao na slobodi, A slobodan je ostao i nakon presude…

Kad je Vinko B. trebao na odsluženje kazne, najprije je završio na psihijatriji, pa nestao i uhićen pri bijegu preko granice. Uhitili su ga slovenski policajci. Nakon pola godine iza rešetaka, Vinka B. je gospićki sudac Branko Milovanović, onaj isti koji je silovanje opravdao “ličkim rukovanjem“, pustio na slobodu uz obrazloženje da se mora brinuti o svom djetetu.

Vinko B. kaznu nikad u potpunosti nije odslužio.

Lozina je sada samo sudac izvršenja, više ne presuđuje, samo prati kako se izvršava presuda koju donose njegovi kolege.

Na Općinskom sudu u Splitu je godinama radio Robert Pešutić. Osim što je nedvojbeno utvrdio da je Đapić plagijator, ali ga je ipak oslobodio, Pešutić je poznat i po oslobađajućoj presudi tadašnjim stranačkim kolegama njegova brata, osnivača HSP-ove podružnice u Bolu na Braču. Poput neke priče iz Alana Forda, u tom postupku se odvijala radnja “u pozadini”. Pešutić je naime zakazivao rasprave koje su redom bile odgađane, iz ovih ili onih razloga, sve dok se nije približio rok zastare, kada je donio presudu. Ipak, neizbježna zastara se nije “knjižila” višem sudu, gdje su također pratili što radi Pešutić, jer su munjevito ukinuli presudu i uputili je natrag. Istinsku nacionalnu “slavu” je Pešutić zaradio koju godinu kasnije, tako što je nedavno postao prvi (i za sada jedini) sudac pravomoćno osuđen zbog primanja mita.

Nije spomenut, a dobio spor

Pred Općinskim sudom u Splitu se prošle godine pojavio i Neven Cambi, sudac Županijskog suda u Splitu te član DSV-a. Tužio je “Jutarnji list” tražeći 50 tisuća kuna zbog duševnih boli, a zbog intervjua s Nikolom Grmojom. Saborski zastupnik MOST-a je u autoriziranom razgovoru između ostalog izjavio “Državno sudbeno vijeće je izvor korupcije. Ne mogu nam korumpirani ljudi birati suce”. Iako nije imenovao Cambija, sudac je dobio traženu odštetu. U tužbi je naveo da je danima pio lijekove za smirenje. Presudu sutkinje splitskog Općinskog suda potvrdio je zagrebački Županijski sud.

Oslobodili ga: 'Ima djecu'

Na splitskim sudovima vodile su se i bitke za pravdu oko ukrućenih spolova, a javnosti je poznat jedan iz lanjskog rujna. Naime. Županijski sud u Splitu prije godinu dana oslobodio je zatvorenika (32) koji je više puta pokazivao ukrućeno spolovilo drugom zatvoreniku. Prema optužnici zatvorenik (32) je 2013., tijekom četiri mjeseca, više puta skidao hlače i držeći ukrućeno spolovilo govorio drugome: “Puši mi k...., j.... bih te”. U oslobađajućoj presudi splitskog županijskog suda navodilo se kako su razlozi takve odluke, uz izjave svjedoka i činjenica da optuženi ima djecu. Iz toga je zaključeno da mu je seksualna orijentacija usmjerena prema ženskom spolu, te da sud ne može vjerovati kako je takvo zlostavljanje moguće u jednom sustavu kao što je kaznionica!!!

Splitske sudnici su čak i gorjele, a palile su ih- sutkinje. Prošle su dvije godine otkako je sutkinja splitskog Općinskog suda proglašena krivom za izazivanje požara u sudnici, ali je oslobođena novčane kazne jer je sve priznala i pristala nadoknaditi štetu od 63 tisuće kuna, prenosio je Index. Požar je izazvao opušak u košu. Sutkinja inače ne puši, ali je taj dan zapalila cigaretu „jer je bila pod stresom“.

Sutkinja splitskog Općinskog suda Ivana Bilušić 2014. je, pak, donijela oslobađajuću presudu u slučaju oko pretvorbe posrnulog splitskog Konstruktora s početka 90-ih. Sama je time pobila prijašnju vlastitu presudu! Naime, Bilušić je nekoliko godina prije oslobađajuće presude osudila je direktora Konstruktora Željka Žderića na šest mjeseci zatvora, što je strože nego je tražilo tužilaštvo, dok je ostale članove Nadzornog odbora GP Konstruktora iz 1992. godine, među kojima je i bivši HDZ-ov šef Porezne uprave Ivica Mladineo, osudila tek na uvjetne kazne zatvora.

Prije šest godina je posebno frustrirajuće odjeknuo slučaj u kojem je sud odbio zatvoriti osumnjičenog za seksualno iskorištavanje maloljetnih susjeda i tako zaštiti zlostavljanju djecu.

Vijeće Županijskog suda u Splitu odbilo je tada žalbu tužiteljstva i zatvaranje 67-godišnjaka koji je osumnjičen za seksualno iskorištavanje maloljetnih susjeda. Prijavljen je za čak pet kaznenih djela, no sud je smatrao da ga nije potrebno zatvoriti te da će već izrečena mjera opreza, odnosno, zabrana kontaktiranja oštećenica, biti dovoljna.

Zastrašujuće je zvučala činjenica da nisu vidjeli ni neki veći problem u činjenici da osumnjičenik i žrtve žive u istoj zgradi.

Sudac Stanko Grbavac prvi je odbio zatvaranje i izrekao mjeru opreza koja bi trebala trajati do pravomoćnog okončanja postupka…

Zadar: Privođenje Darka Kovačevića, Daruvarca sucu istrage | Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Daruvarcu smanjili kaznu

Još jedna neslavna presuda iz Splita je stigla u lipnju ove godine, kada je vijeće Županijskog umanjilo kaznu Darku Kovačeviću zvanom Daruvarcu, koji je brutalno premlatio djevojku u Zadru. Kao razlog smanjenje kazne navedeno je Daruvarčevo “žaljenje i kajanje“. Tužiteljstvo je tražilo da se Kovačeviću odredi kazna od 5,5 godina zatvora, sutkinja Općinskog suda u Zadru Mitra Meštrović izrekla mu je nepravomoćnu presudu na pet godina bezuvjetnog zatvora, a splitski sud mu je - posve neočekivano i s prilično slabo potkrijepljenim obrazloženjem - smanjio kaznu s pet na četiri godine. To je značilo da Daruvarac ne mora direktno iz sudnice na izdržavanje kazne, ostavljen mu je prostor da iskoristi činjenicu da ima pravo na državljanstvo BiH pa bi, u slučaju odlaska preko granice kao Zdravko Mamić, ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu. No on to nije iskoristio i na koncu se prije nekoliko tjedana sam javio u zagrebački Remetinec na odsluženje kazne.

Sudac splitskog Općinskog suda Mislav Polić 2014. godine je pravomoćno osuđen na uvjetnu kaznu za izazivanje prometne nesreće u kojoj je nastradala 75-godišnja pješakinja. Polić je 2. svibnja 2012. godine oko 8 sati ujutro oborio pješakinju u krugu bolnice. Pala je i slomila nogu. Sucu su izmjerili promil alkohola. Predsjednik suda Goran Čolak zatražio je od DSV-a razrješenje sudačke dužnosti, no to je odbijeno jer je Polić osuđen za izazivanje prometne nesreće iz nehaja, a ne sa neizravnom namjerom...

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message