Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Japanski pivac ubrzano se širi Europom. Izrazito je proždrljiva, a posebno preferiraju ranozrele sorte jabuka, bresaka, nektarina, šljiva, malina i dunja, kažu stručnjaci iz HAPIH-a
Sayonara, moj prekrasni cvijete... pjevala je to Japanska buba iz kultnog crtanog filma Eustahije Brzić. Ondje je taj kukac, nositelj crnog pojasa u karateu, zadavao glavobolju plavom gmazu Eustahiju ili zmija-sanu.
No od kraja 2025. jedna japanska buba prouzročila je glavobolju i Hrvatima, posebno onima iz Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Radi se o invazivnom kornjašu Popilia japonica, koja je dobila i domaće ime - japanski pivac.
Ubrzano se širi Europom, a krajem 2025. uginula jedinka pronađena je u lovci postavljenoj u zagrebačkom parku Maksimir. Zato stručnjaci tijekom 2026. provode pojačani nadzor na širem području grada i okolice parka. Riječ je o štetniku koji je u širenju prvo početkom 20. stoljeća stigao u Sjevernu Ameriku, gdje se zbog nedostatka prirodnih neprijatelja i izrazite prilagodljivosti značajno proširio te postao mnogo štetniji nego u domovini. Nazivaju ga i 'kukcem autostoperom' jer se u nova područja najčešće transportom robe, ali i putovanjima ljudi. Tako je u Sjevernoj Americi otkriven na jugu New Jerseyja 1916. U Kanadu je uselio preko turista i auta koji je stigao u Yarmouth. U Novu Škotsku stigao je trajektom iz Mainea 1939.
U Europi je prvi put 'pivac' nađen 2014. u Italiji, a danas je prisutan i u Švicarskoj, Njemačkoj, Francuskoj te Sloveniji, gdje je zabilježen 2024. Odrasli japanski pivac mali je kornjaš dug između osam i jedanaest milimetara, prepoznatljiv po sjajno metalik zelenom tijelu i bakrenastim pokriljima. Uz bočne strane zatka ima šest lako uočljivih bijelih čuperaka, što je jedno od njegovih glavnih obilježja. Izjedeno lišće nakon njih izgleda kao 'zelena čipka'.
- Problem predstavlja njegova izrazita proždrljivost i širok spektar biljaka kojima se hrani. Odrasli kukci napadaju listove, cvjetove i plodove brojnih vrsta drveća, grmlja, poljoprivrednih kultura i samoniklog bilja. Na lišću ostavljaju nepravilne rupe, a kod jačih napada uništavaju gotovo cijelu lisnu plohu, ostavljajući samo središnje žile. Posebno preferiraju ranozrele sorte jabuka, bresaka, nektarina, šljiva, malina i dunja - kažu dr. Maja Pintar i dr. Mladen Šimala iz HAPIH-a uz dodatak da mu se na meniju više od 300 različitih biljaka.
Biolog Toni Koren rekao je za 24sata kako širenju ovog kornjaša pomaže što kod nas nema prirodnih neprijatelja.
- Njih će pojesti naše ptice i pauci, no to nije dovoljno. Glavni problem je što s njima nisu došli i njihovi parazitoidi koji će im ograničiti populaciju. Zato invazivne vrste toliko buknu - kaže nam biolog i istraživač Toni Koren.
S obzirom na to da dugo hara Italijom, Koren pretpostavlja da bi prva na udaru, preko Slovenije, mogla biti naša Istra, a potom i ostali dijelovi RH. Sreća je, kaže, što su Alpe i sušniji krški krajolik dobra barijera pa se to ne odvija lako.
Osim poljoprivrede, posebno na meti su golf tereni. Ličinke žive u tlu i hrane se korijenjem trava, zbog čega dolazi do žućenja i propadanja travnjaka. Podložniji su suši i eroziji, a sanacija košta milijune eura. Dodatnu štetu rade ptice i druge životinje koje raskapaju terene tražeći ličinke.
- Golf tereni, ali i parkovi posebno su na meti pogotovo ljeti jer se navodnjavaju. Zato toliko treba paziti na Maksimir - kaže Koren. Zbog ozbiljne prijetnje japanski pivac uvršten je među 20 prioritetnih karantenskih štetnih organizama EU. Iz HAPIH-a dodaju kako ga je teško uočiti. Lako se mijenja s nekoliko srodnih vrsta hrušteva koje već obitavaju u Hrvatskoj, poput vrtnog ružičara ili zlatne mare. Stručnjaci zato upozoravaju građane da u slučaju sumnje prikupe primjerke kukaca i dostave ih Centru za zaštitu bilja HAPIH-a radi laboratorijske analize.
24sata © 2026
