Obavijesti

Native sadržaj

Komentari 22

Je li radnik u 50-ima jednako produktivan kao onaj u 30-ima?

Powered by UMFO

Je li radnik u 50-ima jednako produktivan kao onaj u 30-ima?
1

Budući da se životni vijek ljudi stalno produžuje, ne čudi što se i gornja granica radnog vijeka stalno pomiče. No ono što nas zanima jest možemo li jednako kvalitetno obavljati svoj posao s 30 i 50 godina?

Kako starimo, naše se tijelo vidno mijenja. Kosa nam sijedi, koža poprima bore te gubimo na fizičkoj snazi. No, iako promjene koje se događaju u našem mozgu nisu tako očite, one su te koje imaju najveći utjecaj na naše svakodnevno funkcioniranje. Kad je riječ o poslu, mnogi od nas smatraju kako se starenjem gubi memorija te su time ljudi nakon 50 godina sve manje produktivni. No, naša sugovornica, neurologinja Sanja Tomasović, kaže da situacija nije takva te da sve ovisi od osobe do osobe.

Nije onako kako smo mislili

Ako se bližite 50-im godina, razveselit će vas činjenica da su upravo 50-e i 60-e godine optimalno doba za intelektualni rad.

- 50-e i 60-e godine najproduktivnije su doba za one ljude koji se bave mentalnim radom, poput medicine, prava ili ekonomije. Ti su ljudi tada na vrhuncu svoje intelektualne snage - kaže naša sugovornica. No, upozorava kako je ipak jako važno vježbati mozak jer time možemo usporiti ili čak na jedno vrijeme zaustaviti starenje mozga. Naime, kako mozak stari, stvara se ateroskleroza krvnih žila, cirkulacija se svugdje usporava s vremenom te nastaju promjene, kako u cijelom tijelu tako i mozgu. 

- Jako je važna tjelesna aktivnost, ali tu se više preporučuje ples nego teretana i slične aktivnosti. Odlazak u prirodu i planinarenje također su dobre opcije, ali usto je potrebno mozgu dati neke dodatne izazove. Primjerice, nastojite ne ići na posao uvijek istim putem, radije potražite neki okolni put. Uz to, pokušajte pamtiti brojeve, sastanke i slične stvari koje inače zapisujete u mobitel jer je poanta vježbi da njima damo mozgu da misli i da podatke potraži u svojoj memoriji - objašnjava naša sugovornica i dodaje da je, uz navedene vježbe, važno paziti na prehranu jer je ona ključna. Pritom je najbolji izbor mediteranska prehrana zbog smanjenog unosa zasićenih masnih kiselina.

Sve su postigli nakon 50-e

Sveučilište Seattle napravilo je longitudinalnu studiju koja je pratila kognitivne sposobnosti tisuća odraslih tijekom zadnjih 50 godina. Rezultati studije pokazali su da su ispitanici u srednjim godinama imali bolje rezultate na četirima od šest kognitivnih testova nego u mlađoj dobi. Da je naša produktivnost bolja u kasnijim godinama, potvrđuju i sljedeći uspjesi:

  • 10 direktora koji su se našli na Forbesovoj ljestvici 10 najvećih kompanija u 2018. godini u dobi su od 50 do 60 godina.
  • Ray Kroc bio je u ranim 50-ima kad je kupio prvi McDonald's 1961. godine, koji se na kraju pretvorio u svjetski konglomerat.
  • Ronald Regan, bivši američki predsjednik, u svijet politike ušao je s 55 godina, a do tada je bio glumac.
  • Kvantni fizičar Freeman Dyson u dobi od 88 godina otkrio je revolucionarno rješenje za najstariji problem u teoriji igara, ''dilemu zatvorenika''.
  • Theodor Momsen dobio je Nobelovu nagradu za književnost u dobi od 85 godina.

Živjet ćemo sve duže?

Preporuke neurologinje Tomasović itekako bismo trebali uzeti u obzir s obzirom na to da se prema mišljenju mnogih znanstvenika naš životni vijek produžuje, a time se pomiče i gornja granica radnog vijeka. Prema istraživanju objavljenom u publikaciji Nature, istraživači su došli do zaključka da maksimalan životni vijek iznosi 115 godina. No, nakon njihovih rezultata nastala je rasprava među znanstvenicima jer druga strana tvrdi kako ne postoje uvjerljivi dokazi da se približavamo gornjoj granici svoje smrtnosti te da ona može biti znatno veća od 115 godina. 

Među njima je i Jim Vaupel, stručnjak za starenje s Maxa Plancka, instituta za demografska istraživanja u Njemačkoj, koji je za Guardian izjavio kako dokazi ne ukazuju na ograničenje starenja. Štoviše, trenutni dokazi sugeriraju da je ograničenje, ako postoji, eventualno na 120 godina ili više, a možda granica uopće ne postoji.

Koliko god dugo živjeli i radili, važno je da mirovinu osigurate na vrijeme. Zato biste već sada trebali razmišljati o štednji u dobrovoljnom mirovinskom stupu jer ćete si njome osigurati ugodan i pristojan život u starosti.
Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.

Powered by UMFO

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 22
VIDEO

Štednja u 3. stupu: Pogodnost za poslodavce i zaposlenike
OLAKŠICE POSLODAVCIMA

Štednja u 3. stupu: Pogodnost za poslodavce i zaposlenike

Dobrovoljna štednja u trećem stupu sve je češći izbor među osiguranicima zbog mnogih pogodnosti koje donosi, no jeste li znali da i poslodavac može dobiti porezne olakšice ako se odluči uplaćivati u ovaj stup za svoje zaposlenike?

Kako štede i ulažu građani? Dobrovoljni fondovi pri vrhu
REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Kako štede i ulažu građani? Dobrovoljni fondovi pri vrhu

Jeste li znali da ne morate biti zaposleni kako biste počeli štednju u dobrovoljnome mirovinskom fondu? Što o štednji i ulaganju unutar dobrovoljnih mirovinskih fondova znaju naši građani, provjerili smo u istraživanju
Ridzak: Mirovinski fondovi mogu podnijeti kratkoročne tržišne šokove
SAD JE PRAVI TRENUTAK

Ridzak: Mirovinski fondovi mogu podnijeti kratkoročne tržišne šokove

Današnji položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije blistav - mirovine su male, a budućnost neizvjesna. Jedan od načina osiguravanja kvalitetne starosti i ugodnog života u trećoj dobi jest pravodobna odluka o dodatnoj štednji