Upoznajte Trumpove: Celebrity obitelj koja ulazi u Bijelu kuću

Tko je tko u obitelji Trump

Buduća američka prva obitelj blisko je povezan klan selebritija naviknut na medijsku pažnju, s bankovnim računom kakav prosječni Amerikanac teško može zamisliti i u najluđim snovima.  Ovo su najbliži i najdraži ljudi 45. američkog predsjednika:

Melanija

Rođena u Sloveniji kao Melanija Knavs, treća supruga Donalda Trumpa postala je američka državljanka 2006. i prva je 'strana' američka prva dama nakon Engleskinje Louise Adams, supruge šestog predsjednika Johna Quincyja Adamsa (1825.-1829.).

Bivša manekenka koja govori pet jezika, Melanija se rijetko pojavljuje u javnosti, ali je stala uz Trumpa kada je isplivala snimka njegova vulgarnog hvalisanja u 'osvajanju' žena.

U odmaku od tradicije, neće se odmah preseliti u Bijelu kuću nego ostati u New Yorku dok njihov desetogodišnji sin Barron ne završi školsku godinu.

Nije poznato kakvu će javnu ulogu preuzeti, iako je obećala da će biti "tradicionalna prva dama, poput Jackie Kennedy" i zauzimati se protiv zlostavljanja na internetu i pomagati siromašnim ženama.

Mediji su je ismijavali kada je otkriveno da je na republikanskoj konvenciji u srpnju plagirala dijelove govora Michelle Obama, drugima se nije svidjelo što se tijekom manekenske karijere slikala obnažena, a neki su se i pitali je li prvo vrijeme po dolasku u Ameriku radila ilegalno.

Njezina se popularnost zasad niti izbliza ne može usporediti s megapopularnom Obamom.

Ivanka

Trumpova 35-godišnja kći Ivanka seli se u Washington što sugerira da Amerika može očekivati aktivnu prvu kćer, istaknutu poduzetnicu, majku troje djece i ljubimicu budućeg predsjednika.

Nije najavljeno da će imati neku formalnu ulogu, ali je njezin suprug Jared imenovan posebnim predsjednikovim savjetnikom. Par će zato luksuzni stan u njujorškoj Park Aveniji zamijeniti smještajem u pomodnoj četvrti Kalorama u američkoj prijestolnici. Pretpostavlja se da će Ivanka preuzeti dio borbe za plemenite ciljeve kakvima se inače bave prve dame.

Tijekom kampanje zalagala se za pristupačniju brigu za djecu zaposlenih majki i izjednačavanje plaća žena i muškaraca, što su agende koje tradicionalno zagovara Demokratska stranka.

Često je pri ruci ocu, ali su mediji kritizirali njezinu nazočnost na sastanku budućeg predsjednika i japanskog premijera te zbog njezina poslovnog carstva propituju mogući sukob interesa.

Lijepa i uvijek dotjerana, šarmantna i inteligentna s diplomom uglednog poslovnog fakulteta Whartona, Ivanka Trump zadužena je za njegovanje javnog imidža i obavljivanje blistavih fotografija prve obitelji na Instagramu na kojem ima 2,1 milijuna sljedbenika.

Jared Kushner

Ivankin suprug, bogati 36-godišnji trgovac nekretninama dječačkog lica, doživio je meteorski politički uspon imenovanjem za posebnog savjetnika u punčevoj Bijeloj kući.

Unuk je ortodoksnog Židova koji je preživio holokaust i sin njujorškog multimilijardera. Poznavatelji kažu da na Trumpa ima blagotvoran utjecaj tako što ga smiruje. Iako dolazi iz demokratske obitelji, tvrde da je on bio 'mozak' Trumpove predsjedničke kampanje.

Diskretan i nepokolebljivo lojalan, punca je branio od optužbi za rasizam i antisemitizam.

I u njegovom slučaju javlja se zabrinutost za mogući sukob interesa i nepotizam, ali Kushnerovi odvjetnici kažu da će on svoje poslovanje uskladiti sa saveznim zakonom.

Don mlađi i Eric

Dva Trumpova starija sina službeno ostaju u New Yorku i preuzimaju vođenje obiteljskog poslovnog carstva u očevoj izočnosti. Tehnički, o poslu ne bi smjeli razgovarati s njime, ali Trump zasad nije objavio da će se potpuno maknuti iz biznisa.

Dona mlađeg (39) otac opisuje kao svog najboljeg prijatelja. On je, kao i kćer Ivanka, završio poslovni fakultet Wharton.

Eric je šest godina mlađi i ponešto je u drugom planu u odnosu na starijeg brata.

Braća su izazvala kontroverze hvalisanjem o svojim lovačkim postignućima i fotografijama s ubijenim životinjama tijekom posjeta Zimbabveu.

Obojica su se, zajedno sa suprugama Vanessom i Laurom, isticali u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji.

Tiffany i Barron

Tiffany (23), Trumpova je kći iz drugog njegova braka. Navodno je nazvana prema draguljarnici Tiffany, koja se nalazi odmah pored Trumpova nebodera.

Diplomirala je na sveučilištu u Pennsylvaniji i objavila glazbeni singl "Like a Bird" 2011. Pjesma je  na YouTubeu preslušana milijun puta.

Najmlađi sin, Barron, desetogodišnjak je i živi i ide u školu u New Yorku.

Klub bivših žena

Trump je prvi dvaput razvedeni predsjednik.

Prva supruga Ivana (67) bivša je češka manekenka, danas poduzetnica koja pola vremena živi u New Yorku, a pola u Europi. Majka je njegovo troje najstarije djece, ali im je razvod 1992. bio buran i punio je tabloide.

Jedan od razloga za to bila je i činjenica da je Trump vezu s budućom drugom suprugom Marlom Maples (53) počeo dok je s prvom još bio u braku. Vjenčali su se 1993. i razveli šest godina poslije. Danas živi u Kaliforniji.

Kako je Trump došao do Bijele kuće

Novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu trebalo je manje od 17 mjeseci da dođe do Bijele kuće, čime je nadmašio rivale koji su to sanjali godinama. Ali njegove političke ambicije ipak su stare gotovo tri desetljeća. 

Konzervativni milijarder je svoj interes za Ovalnim uredom prvi put natuknuo 1998. u showu slavne Oprah Winfrey. 

- Mislim da bih pobijedio. Sigurno se ne bih kandidirao da izgubim - hvalio se Trump legendarnoj voditeljici. 

- Ljudima je dosta gledati kako se Amerika pljačka - dodao je tada. 

Autor bestsellera "Umjetnost pregovaranja" u to je vrijeme imao 42 godine. Nije se kandidrao te godine, ali sjeme je posijano.

Počeci i proboj

Trump je 1999. otišao korak dalje. Napustio je republikance i najavio da se će se kandidirati za Reformističku stranku, te da neće zastupati ni konzervativne niti liberalne stavove, nego će raditi za američke "radnike". 

Kritizirao je tada Njemačku, Francusku i Japan, države za koje je smatrao da se ponašaju nepravedno prema SAD-u međunarodnoj trgovini.

Trump je odustao od kandidature nakon četiri mjeseca, ali je oblikovana njegova nacionalistička i populistička orijentacija koja se pokazala ključnom za uspjeh 17 godina kasnije. 

U lipnju 2015., kad se zakuhtavala utrka za Bijelu kuću, Hillary Clinton i Bernie Sanders dominirali su demokratskim nominacijama, a 11 republikanaca, uključujući Jeba Busha, Marca Rubija i Teda Cruza već se natjecalo za nominaciju svoje stranke. 

Trump tada u blještavom lobiju svog Trump Towera na Manhattanu najavljuje kandidaturu, obvezujući da će "Ameriku ponovo učiniti velikom", što je postao slogan njegove kampanje. 

Mjesec dana poslije već je vodio u anketama.

Njegova kandidatura pokazale se senzacijom. Zaredale su se kontroverze, grube je riječi odašiljao na razne adrese i nikad se nije ni za što ispričao. Njegova prisutnost na kabelskim programima je rasla, a on je, iako izložen beskrajnim kritikama, paralelno upijao blagodati stalne nazočnosti u medijima. 

Politički establišment ostao je šokiran kad je Trump 7. prosinca 2015., mjesec dana nakon napada u Parizu u kojem je ubijeno 130 ljudi, predložio da se svim muslimanima zabrani ulazak u SAD. Usprkos tome Trumpova popularnost postojano je rasla.

Predizbori

Na početku predizbora u veljači 2016. republikanci su bili uvjereni da će Trump kao protestni kandidat doseći svoj vrhunac na podršci od 30 do 35 posto, te da će zatim neki drugi kandidat konsolidirati ostatak glasača i pobijediti multimilijardera. 

No pokazalo se da stranačka baza otvoreno iskazuje nezadovoljstvo i pridružuje se protestnom valu koji su promicali Trump i Ted Cruz, teksaški senator s podrškom konzervativnog pokreta Tea Party. 

Cruz je 1. veljače postigao neuvjerljivu pobjedu na prvim predizborima u Iowi i pokazalo se da će se utrka voditi između baš te dvojice kandidata koji nemaju podršku republikanskog establišmenta. 

Trump je polako stekao prednost nad svojim rivalom, što je izazvalo stvaranje pokreta "bilo tko osim Trumpa" uz milijune uloženih dolara u stu svrhu. 

No početkom svibnja Trump osvaja nominaciju, te se pobjednosno penje na pozornicu u Clevelandu i objavljuje: "Amerika na prvom mjestu!". 

Prava borba tada je tek počela. 

Meta: Clinton

Trumpova pobjednička taktika nije se puno promijenila u borbi protiv demokrata koji su imali više novca za kampanju i uživali su potporu aktualnog predsjednika Baracka Obame. 

Znao je Trump u svoju korist upotrijebiti protuelitističke osjećaje koji su bili prisutni u zajednicama diljem SAD-a, te je unatoč brutalnoj retorici uspio ujediniti većinu svoje stranke. 

Na skupovima koji su nekad privlačili i desetke tisuća pobornika, Trump je Clinton prikazivao kao ultimativnu pripadnicu političkih elita povezanu s Wall Streetom i političkim statusom quo, te je pozivao na njezino pritvaranje zbog skandala oko elektroničke pošte. 

U rujnu iskoristio upalou pluća Hillary Clinton kako bi dokazao da je 68-godišnja bivša državna tajnica preslaba da bi vodila državu. Usprkos svojim napadima, zaostajao je za njom u anketama.
 
Činilo se i da je Clinton dominirala na tri televizijske debate, a Trump je dodatno pogoršao svoju situaciju kad se sukobio s roditeljima američkog vojnika muslimana koji je poginuo u borbi, te s bivšom misicom. Na vidjelo su izašle i kontroverze oko plaćanja poreza, a mjesec dana prije izbora objavljena je stara snimka u kojoj se Trump jasno hvali kako je seksualno napastovao žene. 

U završnim tjednima kampanje politički vjetrovi ipak se okreću u Trumpovu korist. 

WikiLeaks 7. listopada objavljuje elektroničku poštu Johna Podeste, šefa kampanje Hillary Clinton, u kojima se pokazuje cinizam i nesmotrenost njezinog političkog kruga. 

Ta objava, te iznenadno ponovno otvaranje istrage FBI-ja o tom slučaju, pokazala se poraznom po Clinton koja je smatrala da je već završila s tom temom. 

Tome unatoč, ankete su prije samih izbora 8. studenog kazivale da je Clinton i dalje u prednosti.

No na iznenađujuće neizvjesnim izborima, raširena antipatija prema Clinton i Trumpove protestne poruke naišle su na plodno tlo. Njujorčanin je iznenađenje mnogih pobijedio u ključnim sjeveroistočnim saveznim državama. 

Svijet se iznenadio time što su radnički glasači iz tih država, koji su nekad podržali Obamu, sada favorizirali republikanskog kandidata. 

A činilo se da je pobjedom bio iznenađen i on sam. 

"Nekako sam mislio da sam izgubio", izjavio je nakon objave rezultata, objasnivši kako je namjerno iznajmio malenu dvoranu za izbornu noć.