Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Imate priču? Zovite i šaljite! 099/224-2424 za WhatsApp, Viber, MMS, SMS email: reporter@24sata.hr telefon za čitatelje: 01/24-24-242
POWERED BY UMFO
8 komentara

Kako ostvariti veću mirovinu i zaraditi dodatnih 750 kuna?

Svaki mjesec za mirovinsko osiguranje građani Hrvatske izdvajaju 20% bruto plaće; 15% za prvi stup koji se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, a 5% u drugi obvezni mirovinski stup određene kategorije

Foto: Guliver/Shutterstock
8 komentara

Od trenutka prvog zaposlenja, odnosno od trenutka prvog potpisivanja ugovora o radu, ugovora o djelu ili ugovora o autorskoj suradnji, svaki građanin mlađi od 40 godina postaje osiguranik u drugom stupu mirovinskog osiguranja. Mirovinski sustav sastoji se od tri mirovinska stupa. U prvi stup, koji je jednak za sve, ulaze svi zaposleni, a ako u drugom zaposlenik samostalno ne odabere jedan ili više fondova u kojem će štedjeti za mirovinu, Regos građana prema zakonu nakon proteka roka od 30 dana od zaposlenja raspoređuje u jedan od fondova. Osim prvog i drugog stupa koji su obavezni postoji i treći, odnosno dobrovoljna mirovinska štednja u kojoj možete sami birati iznos i dinamiku uplata. Međutim, prije odabira ove vrste štednje potrebno je znati nekoliko stvari.

Ušteđevina u banku, fond ili čarapu?

Ako imate mogućnost izdvojiti određeni iznos od plaće kako biste si pokušali osigurati financijsku stabilnost u starosti, mirovinska je štednja odlična prilika za to i ostvariti. No, prije nego se odlučite na štednju morate biti upoznati s nekoliko činjenica kako biste mogli razlučiti gdje se uistinu najviše isplati ulagati novac.

Prije svega, poznato je kako su kamate na štednju u bankama sve niže, pa čak i kad je riječ o oročenim depozitima, i ne pokrivaju ni stopu inflacije, dok se u dobrovoljnom mirovinskom fondu može iskoristiti niz prednosti koje značajno utječu na konačnu vrijednost štednje, a time i na iznos iz kojega će se jednog dana isplaćivati mirovina. Međutim, imajte na umu kako ulaganje u mirovinsku štednju ipak nosi sa sobom određene rizike. Primjerice, u usporedbi s oročenim štednim ulozima koji su u banci osigurani do iznosa od 100 000 eura, sličnog osiguranja za mirovinsku štednju nema.

Foto: Guliver/Shutterstock

Mirovinski fond daje više prednosti

Osim što svatko može postati članom dobrovoljnog mirovinskog fonda bez ograničenja za zaposlenje ili životnu dob, štednji se može pristupiti tek s navršenih 55 godina, što je svakako bolja opcija od preispitivanja samokontrole kada je riječ o ušteđevini koja se nalazi u crnoj čarapi u ladici.

Nadalje, građani koji odaberu ovu vrstu štednje sami će moći birati iznos i dinamiku uplata, a isto tako imaju pravo donositi odluku o trajanju članstva u odabranom fondu. Odnosno, svaki građanin slobodno može odlučiti hoće li prestati uplaćivati iznos u odabrani fond. Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo se u fondu neće prekinuti, a uplaćena će se sredstva nastaviti kapitalizirati. Kako funkcionira dobrovoljni mirovinski fond jednostavnim je rječnikom objasnila i docentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, doc.dr.sc. Dajana Barbić.

Jedini oblik štednje koji država potiče

Osim svih navedenih prednosti, još jedna značajna prednost dobrovoljnog mirovinskog fonda jest ta da je riječ o jedinom obliku štednje na hrvatskom tržištu (uz stambenu štednju) koji država potiče, i to na dva načina: uplatom 15 posto poticaja iz proračuna na sve uplate na račun do 5 000 kuna godišnje (dakle, ukupno do 750 kuna poticaja) te poreznim olakšicama za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu štednju za svoje radnike.

Također, do 30 posto novca s računa možete podići odjednom, dok ostatak mora biti isplaćen kao privremena mirovina, najkraće na rok od 5 godina ili kao doživotna mirovina. Međutim, važno je napomenuti kako postoji razlika u tome ide li isplata novca preko mirovinskog fonda ili mirovinskog društva. Primjerice, ako isplata 30 posto sredstava ide odjednom, a riječ je o isplati putem mirovinskog fonda, onda nije moguće ugovoriti isplatu doživotne mirovine.

Foto: Guliver/Shutterstock

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.

Tema: Moja mirovina

Možda vas zanima i ovo:
Message