Kako ostvariti veću mirovinu i zaraditi dodatnih 750 kuna?

Od trenutka prvog zaposlenja, odnosno od trenutka prvog potpisivanja ugovora o radu, ugovora o djelu ili ugovora o autorskoj suradnji, svaki građanin mlađi od 40 godina postaje osiguranik u drugom stupu mirovinskog osiguranja. Mirovinski sustav sastoji se od tri mirovinska stupa. U prvi stup, koji je jednak za sve, ulaze svi zaposleni, a ako u drugom zaposlenik samostalno ne odabere jedan ili više fondova u kojem će štedjeti za mirovinu, Regos građana prema zakonu nakon proteka roka od 30 dana od zaposlenja raspoređuje u jedan od fondova. Osim prvog i drugog stupa koji su obavezni postoji i treći, odnosno dobrovoljna mirovinska štednja u kojoj možete sami birati iznos i dinamiku uplata. Međutim, prije odabira ove vrste štednje potrebno je znati nekoliko stvari.

Ušteđevina u banku, fond ili čarapu?

Ako imate mogućnost izdvojiti određeni iznos od plaće kako biste si pokušali osigurati financijsku stabilnost u starosti, mirovinska je štednja odlična prilika za to i ostvariti. No, prije nego se odlučite na štednju morate biti upoznati s nekoliko činjenica kako biste mogli razlučiti gdje se uistinu najviše isplati ulagati novac.

Prije svega, poznato je kako su kamate na štednju u bankama sve niže, pa čak i kad je riječ o oročenim depozitima, i ne pokrivaju ni stopu inflacije, dok se u dobrovoljnom mirovinskom fondu može iskoristiti niz prednosti koje značajno utječu na konačnu vrijednost štednje, a time i na iznos iz kojega će se jednog dana isplaćivati mirovina. Međutim, imajte na umu kako ulaganje u mirovinsku štednju ipak nosi sa sobom određene rizike. Primjerice, u usporedbi s oročenim štednim ulozima koji su u banci osigurani do iznosa od 100 000 eura, sličnog osiguranja za mirovinsku štednju nema.

Mirovinski fond daje više prednosti

Osim što svatko može postati članom dobrovoljnog mirovinskog fonda bez ograničenja za zaposlenje ili životnu dob, štednji se može pristupiti tek s navršenih 55 godina, što je svakako bolja opcija od preispitivanja samokontrole kada je riječ o ušteđevini koja se nalazi u crnoj čarapi u ladici.

Nadalje, građani koji odaberu ovu vrstu štednje sami će moći birati iznos i dinamiku uplata, a isto tako imaju pravo donositi odluku o trajanju članstva u odabranom fondu. Odnosno, svaki građanin slobodno može odlučiti hoće li prestati uplaćivati iznos u odabrani fond. Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo se u fondu neće prekinuti, a uplaćena će se sredstva nastaviti kapitalizirati. Kako funkcionira dobrovoljni mirovinski fond jednostavnim je rječnikom objasnila i docentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, doc.dr.sc. Dajana Barbić.

Pokretanje videa...

02:27

Zašto bismo trebali ulagati u III. mirovinsku stup? | Video: UMFO

Jedini oblik štednje koji država potiče

Osim svih navedenih prednosti, još jedna značajna prednost dobrovoljnog mirovinskog fonda jest ta da je riječ o jedinom obliku štednje na hrvatskom tržištu (uz stambenu štednju) koji država potiče, i to na dva načina: uplatom 15 posto poticaja iz proračuna na sve uplate na račun do 5 000 kuna godišnje (dakle, ukupno do 750 kuna poticaja) te poreznim olakšicama za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu štednju za svoje radnike.

Također, do 30 posto novca s računa možete podići odjednom, dok ostatak mora biti isplaćen kao privremena mirovina, najkraće na rok od 5 godina ili kao doživotna mirovina. Međutim, važno je napomenuti kako postoji razlika u tome ide li isplata novca preko mirovinskog fonda ili mirovinskog društva. Primjerice, ako isplata 30 posto sredstava ide odjednom, a riječ je o isplati putem mirovinskog fonda, onda nije moguće ugovoriti isplatu doživotne mirovine.

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.