Dobronić: Suci i izvan posla moraju postupati disciplinirano. Previše su se svi opustili, istina

Nakon što je parlamentarna većina odbila podržati Zlatu Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda, saborski Odbor za pravosuđe danas ima novo saslušanje kandidata koji žele preuzeti tu funkciju nakon Đure Sesse, kojem je mandat istekao u srpnju. 

Ovog je puta kandidat predsjednika Zorana Milanovića sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić. Na javni poziv su se javili još i Barbara Gundić iz Državne komisije za kontrolu javne nabave, sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić te odvjetnik Šime Savić. Svi oni će članovima Odbora predstaviti svoje programe, a zastupnici će imati prilike postaviti im pitanja.  Na čelo Vrhovnog suda htio je i Daniel Mejer, no njegova prijava nije ispunila uvjete javnog poziva.

PODRŽALI MRČELU Vrhovni sud objavio je mišljenje o svim kandidatima, trojica sudaca nisu dobili nijedan glas

Na općoj sjednici Vrhovnog suda kandidaturu Mrčele, aktualnog v.d.-a predsjednika Vrhovnog suda, podržalo je 29 od 31 prisutnog suca, Dobronića su podržala njih četiri, dok ostali kandidati nisu dobili ni jedan glas.

U svom uvodom govoru i 15-minutnom predstavljanju Dobronić se osvrnuo na kritike sudstva zbog brojnih neriješenih sudskih sporova i sporost u radu sudova.  

- 20 godina se prezentira javnosti da su neriješeni sudski sporovi problem isključivo sudačkog nerada. No, možemo napraviti usporedbu unutar EU, najbolje se usporediti s Njemačkom s kojom smo povezani na mnogo načina i dio smo tog kontinentalnog germanskog pravnog kruga. I kad pogledate tamo situaciju, vidi se da oni nemaju takav problem neriješenih predmeta i da nitko tamo ne govori o tome kao ozbiljnom problemu. Po tome bi proizašao zaključak da su njemački suci marljivi pa nemaju zaostatke, a da su hrvatski lijenčine i nesposobni. No, to jednostavno nije točno - poručio je Dobronić-. 

'Sudski predmeti se gomilaju i zbog nekvalitetnog upravljanja države i jedinica lokalne samouprave'

Naglasio je kako društva koja su organizirana i odgovorna sama po sebi ne stvaraju sudske sporove. 

- Zato što imaju dvije osobine - organiziranost i odgovornost - istaknuo je dodavši kako nudi sistemska rješenja koja zahtijevaju organizaciju i koordinaciju samog sustava.

Pa je opisao situaciju na sudovima. 

- Od milijun predmeta na četiri milijuna stanovnika koji se stvaraju svake godine, sigurno je da nisu svi najteži slučajevi, ali su to spisi koji kad se stvore stvaraju zagušenje. I zato najprije treba napraviti pravilnu dijagnozu, kao u medicinu, da se može liječiti. U tih milijun predmeta su, po mom iskustvu, najmanje 200.000-300.000 tisuća sporovi koji imaju veze sa samom državom ili s poduzećima u njenom vlasništvu ili jedincima lokalne samouprave. Pa onda mnoštvo sporova jedinica lokalne samouprave sa svojim komunalnim poduzećima. Evo kod mene svake godine se ponavlja na tisuće sporova između HEP-a i Grada Zagreba, a radi se o posljedicama nedovoljno kvalitetnog upravljanja - poručio je naglasivši kako treba osigurati kvalitetno upravljanje u smislu smanjenja sudskih sporova.

- Naime, Zagreb ima puno imovine, ni ne zna koju, tko je u njoj, korisnici ih nastoje nadmudriti, HEP, pak, ima evidenciju koja je neažurna i oni te banalne sporove rješavaju putem suda - naveo je zbog čega se gomilaju sudski predmeti. 

Dio problema je i u pogrešnom stavu trgovačkih sudova, istaknuo je.

- Jedno 300.000 sporova godišnje su zbog neplaćanja računa. Kada dopustimo da za svaki račun koji je uredno izdan i protiv njega nije bilo pravovremenog prigovora, kada se može otvoriti parnica o svakom neplaćenom računu, jasno je da ćemo imati toliko parnica. A to se može spriječiti - kazao je.

Treba promijeniti praksu javnih bilježnika, naglasio je, milom ili silom.

- Sudovi ne provode nešto propisno 1996. a to je da prigovor mora biti obrazložen - poručio je.

Predsjednik Odbora, SDP-ov Mišel Jakšić zaustavio ga je u jednom momentu jer mu je isteklo vrijeme i to debelo od predviđenih 15 minuta, a Dobronić se zbunio jer nije, kako je rekao, uspio reći ni 20 posto onog što je htio. 

Četiri sata za govornicom

Generalno govoriti da je pravosuđe korumpirano, to su besmislice, poručio je Dobronić na pitanje o percepciji našeg pravosuđa kao korumpiranog.

- Preko 90 posto sudaca ne da nije korumpirano nego radi čestito i u dobroj vjeri. No, sudstvo kao grana mora biti 100 provjereno i ni jedan propust kod ni jednog suca ne smije biti. Kad govorimo o klasičnoj korupciji, to je samo jedan ili dva posto. Dakako, ne smije biti niti jedan i to je dovoljno da naruši povjerenje i zbog njih trpi cijeli sustav. U Engleskoj su u 200 godina dva suca otpuštena zbog dokazane korupcije, kod nas u par godina 4-5. Meni već sada ljudi šalju pritužbe, to treba ispitati. Dobar dio pritužbi, tj. veći dio je zlonamjeran. No, negdje i ima istinitih. Treba više biti detektiv nego sudac. Ako postoji stvarna sumnja na korupciju, tu se nema što filozofirati - poručio je. 

Upitan o stegovnom postupku koji je pokrenut protiv njega, Dobronić je poručio kako ga o tome nitko nije obavijestio. 

- Novinari su mi rekli. A radi se o tome da 2019. nisam postigao 80 posto riješenih predmeta nego manje. Ja sam se u toj godini bavio starijim predmetima i rješavao sam dosta spisa drugih sudaca koji se vode kao riješeni. Kada ne pazite specijalno na to, onda se to može lagano dogoditi. Donio sam jednu presudu na temelju odricanja i ta je presuda bila na 80 milijuna kuna kojih se tužitelj odrekao. Kada sam gledao kako se ta presuda vrednuje, sam se zabezeknuo. Ona se u bodovanju izjednačava s rješenjima o prekidu. Presuda nije isto što i rješenje - pojasnio je.

'Treba pojačati sudske dane. Ovrhe - kopernikanski obrat'

Na pitanje o pristupačnosti pravosuđa istaknuo je kako je to pitanje i teritorijalne nadležnosti.

- Neki sudovi su ukinuti. Bitno je i da vam sud nije predaleko. Građani kada imaju pravni problem, treba ima pravna pomoć. Uzimaju odvjetnike i oni su u odnosu na prihode, skupi. Moglo bi se pojačati ono što je bila dobra praksa iz bivšeg sustava, to su sudski dani. Suci su imali dane kada bi im građani mogli doći i suci bi im dali savjete čak i pisali tužbe. Građani lošijeg imovinskog stanja, priznaju im se neka oslobođenja. To je jako birokratizirano. Ti sudski dani, njih bi trebalo proširiti. Drugi dio se mora tražiti od odvjetnika, ako žele zadržati status pravosudnog organa. Oni su u postojećoj praksi jedan od većih generatora produljivanja postupaka. Ne svi. Jedan uvaženi odvjetnik mi je poslao podršku, kazao je da te probleme možemo riješiti da prepišemo njemačku praksu gdje se ne naplaćuje podnesak na podnesak - rekao je.

Vezano za ručnu dodjelu predmeta sucima, Dobronić ističe kako je načelno to napravljeno tako da nekakav algoritam po nekim parametrima raspoređuje spise.

- Mi kao suci ne možemo to provjerit. Osobno isto primjećujem i to mi je čudno. Neki suci savjetnici dobivaju lakše spise, drugi ne. Ne znam je li to slučajno - rekao je.

Na pitanje o faktoringu poručio je da HNB nema ovlasti za ono što izlazi iz bankarskog sektora nego HANFA.

- Banke iz Austrije direktno sudjeluju u zaobilaženju izdanje zabrane kreditiranja koje je izdao HNB. Imate sabotažu unutar EU koja se provodi putem treće pravne osobe. Zloporaba toga se ne može suzbiti ukoliko ne primjenjujete princip dobre vjere. Pojam zlouporabe pravne osobnosti je mehanizam kojom se pljačkaju vjerovnici. Uvijek se osniva neki d.o.o. Ako želimo napredovati, treba se što više ugledati u Njemačku i ne odstupati od njihove prakse - rekao je.

Vezano za ovrhe, to je kopernikanski obrat, najavio je.

- Ovršni sudac mora ulaziti u meritum, a ne gledati sve na lipu - rekao je.

'Treba mijenjati Poslovnik o radu Vrhovnog suda'

Upitan kako planira ubrzati procese donošenja odluka na Vrhovnom sudu, pospješiti potencijal sudaca Vrhovnog suda i riješiti probleme neujednačene prakse donošenja odluka na Vrhovnom sudu, Dobronić je naglasio kako je pitanje evidencije i ujednačavanje sudske prakse jedno od glavnih pitanja.

- Previše u tom dijelu ne prigovaram sucima jer kada suci Vrhovnog suda počnu producirati ovakav broj presuda oni rade na jedan način koji nije primjeren radu Vrhovnog suda i to su posljedice takvog rada. Prvo treba direktno osnažiti pitanje praćenja evidencija. Međutim glavno pitanje, jedna od stvari koje treba mijenjati je Poslovnik o radu Vrhovnog suda. Nije to toliko pitanje unutrašnjeg funkcioniranja Vrhovnog suda, nego nešto što se zove unutrašnja autonomija Vrhovnog suda. Temeljno načelo je da se za iste situacije primjenjuju iste presude, ako nema toga, nema ni pravne države - rekao je dodavši kako sada imaju odredbe koje sliče ucjenama.

Na sjednici je kao vanjska članica i Zlata Đurđević. Upitala je Dobronića oko Državnog sudbenog vijeća. 

- Sve s takvim tijelom, kao što je DSV, sigurno je da se sve treba drugačije postaviti, od toga da se suce treba drugačije ocijeniti. Proizlazi da je jedino bitan broj koji predstavlja neki podatak, a nikada se ne postavlja pitanje što raditi ako netko kontinuirano piše obrazloženja presuda koja nemaju veze sa zdravim razumom. Kada dobijete presudu kada mladi čovjek automobilom, to je bilo prije 20-ak godina u Makarskoj, usmrti dvije mlade djevojke vozeći prebrzo i onda u obrazloženju se napiše da je iz dobre obitelji i da bi bilo šteta da ide u zatvor, onda se to ureže ljudima za sljedećih 20 godina - rekao je.

'Suci i izvan posla moraju postupati disciplinirano'

Na pitanje jesu li suci koji su partijali s bivšim splitskim gradonačelnikom Željkom Kerumom trebali biti smijenjeni, Dobronić je poručio kako nema dvojbe da suci i izvan posla moraju postupati disciplinirano.

- Nema tu dvojbi, jednostavno svi moraju snositi posljedice. To stvara loš dojam, previše su se jednim dijelom svi opustili, to je istina - istaknuo je.

Dobronić je, inače, za govornicom proveo više od četiri sada, što predstavljajući svoj program, što odgovarajući na pitanja članova. 

Uskoro više...