Karadžićeve riječi: 'Trebao bih biti nagrađen za svoja djela...'

Tužiteljstvo za bivšeg čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića (72), koga terete za najgore zločine u Europi nakon Drugog svjetskog rata, traži doživotni zatvor.

- Nadgledao je operacije u Srebrenici. Odobrio je svaki ključni korak. Imao je ovlasti i kontrolu nad svakom institucijom u državi uključenom u ubojstva i prisilno premještanje. Imao je ovlasti te je kontrolirao vojsku, policiju i lokalne vlasti. Oni su ga povratno izvještavali tijekom čitave srebreničke operacije. Svojim je ovlastima osigurao da nikad nitko ne istraži ubojstva tijekom njegove vladavine, da se zločini zataškaju, tijela sakriju i međunarodna zajednica drži u neznanju sve dok nije bilo prekasno - tvrdi tužiteljstvo.

Prvi predsjednik Republike Srpske Karadžić tijekom suđenja koje je trajalo od listopada 2009. do rujna 2014. tvrdio je da je nevin.

Genocid u Srebrenici

U intervjuu za BIRN BiH prije nekoliko dana ustvrdio je kako je u Srebrenici bilo zločina, ali da je sve preuveličano.

Osim za genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba koje je u sedam općina dosegnulo razmjere genocida, Karadžića terete i za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima, deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. Optužen je i za višegodišnju opsadu Sarajeva, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao živog štita.

- Moja su očekivanja ista. Znam što sam htio, što sam učinio, čak i o čemu sam sanjao, i ne postoji razuman sud koji bi me osudio - ustvrdio je Karadžić u intervjuu za BIRN BiH. U završnim riječima tužitelj Alan Tieger posebno je opisao slučaj Prijedora u kojem je u nekoliko mjeseci tisuće ljudi ubijeno, zatvoreno u logore i zlostavljano.

Do kraja 1993. iz grada je protjerano ukupno 44.000 Bošnjaka i Hrvata.

- To odražava nepogrešivu namjeru da se unište bošnjačka i hrvatska zajednica u Prijedoru - ustvrdio je Tiger.

Nakon genocida u Srebrenici, Haški sud je 1995. podignuo optužnicu protiv Karadžića za ratne zločine. Vođa bosanskih Srba i predsjednik Republike Srpske bio je tijekom cijelog rata. Za predsjednika RS-a izabran je 12. svibnja 1992. i na toj poziciji je ostao do 30. lipnja 1996. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma povukao se s mjesta predsjednika SDS-a i iz javnog života. Na Palama kraj Sarajeva bio je do 1998. godine, nakon čega je pobjegao. Povremeno su stizale informacije da je viđen u nekim dijelovima BiH, Crne Gore i Srbije, no uspješno je bježao pravdi sve do 2008. godine.     

Za Karadžića nudili pet milijuna dolara

NATO je organizirao čak devet potraga za Radovanom Karadžićem i sve su bile neuspješne. Nije pomogla ni nagrada od pet milijuna dolara, koliko su Amerikanci ponudili onome tko pomogne u njegovu uhićenju.

Karadžićeva supruga, Ljiljana Zelen Karadžić, javno ga je 28. srpnja 2005. pozvala da se preda Haškom tribunalu. No do tada on je u potpunosti promijenio fizički izgled. Vidno je smršavio, pustio dugu bradu, kosu vezao u rep, počeo nositi naočale i postao iscjelitelj Dragan Dabić. Srbijanske tajne službe uhitile su Karadžića u kolovozu 2008. godine u autobusu na lokalnoj liniji iz Novog Beograda za Batajnicu.

Nakon toga razotkrilo se da je kao Dragan Dabić cijelo vrijeme radio kao liječnik alternativne medicine i kao psihijatar u privatnoj ordinaciji u Beogradu. Surađivao je s časopisom Zdrav život. Uredniku je objasnio kako mu ne može pokazati diplomu neuropsihijatra i bioenergetičara jer mu je ostala kod bivše supruge u SAD-u. Imao je i ljubavnicu koju je predstavljao kao suprugu. Mileva Cicak predstavljala se kao Mila Damjanov. Karadžić se krajem ljeta 2006. na Čiovu navodno odmarao deset dana. Kupao se i uživao u ljepotama Čiova. Maskiran kao Dragan Dabić posjetio je i crkvu Sv. Križa.

- Lep vam je hram, dobra crkva - rekao je tada Karadžić.

Odsjeo je u apartmanu, ali su njegovi domaćini željeli ostati anonimni. Sjetili su ga se kasnije po toj rečenici.

Karadžić je rođen 1944. u crnogorskom selu Petnica. Otac mu je bio četnik. Karadžić je diplomirao na sarajevskom Medicinskom fakultetu 1971. i nakon toga specijalizirao psihijatriju. Radio je u Sarajevu, a potom, 1983. i 1984., i u Beogradu, kad je bio i psihijatar nogometaša Crvene zvezde.

Zbog optužbi da je državnim novcem sagradio vikendicu na Palama, u studenome 1984. otišao je u sarajevski istražni zatvor, ali je, u nedostatku dokaza, pušten nakon 11 mjeseci.

Sljedeće godine osuđen je na tri godine zatvora zbog pronevjere i prevare. Karadžić se prije politike bavio i poezijom. Stihove je objavljivao u zbirkama “Ludo koplje” i “Crna bajka”, napisanim netom prije početka rata. Ukupno je napisao četiri knjige pjesama, a neke od njih su predstavljene dok je bio u bijegu. Tako je zbirku pjesama “Pod levu sisu veka” objavio u Požarevcu 2005. godine.

- Dok sam bio na ‘standbyu’ u planinama, napisao sam roman i komediju, kao i neke stihove za mlade. Politika mi je oduzela 25 godina, a to znači najmanje od pet do osam knjiga - rekao je za BIRN BiH Karadžić odgovarajući čime se misli baviti ako ga oslobode. Podsjećamo, Karadžić, čije ime od ovoga vikenda nosi studentski dom na Palama, na početku suđenja 2009. pokušavao je sabotirati suđenje odbivši se pojaviti u sudnici, ali je popustio jer je sud imenovao obranu po službenoj dužnosti. Nakon toga u sudnici se branio sam.

- Ja sam blag čovjek, tolerantan, imam puno razumijevanja za druge. Trebao bih biti nagrađen za svoja djela - rekao je Karadžić na početku iznošenja obrane.

Tužiteljstvo ga pak smatra jednim od arhitekata rata u BiH.

- Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici te nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je podčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli - rekao je u završnim riječima tužitelj.     

Obitelji žrtava su nezadovoljne sporim suđenjem

Tužiteljstvo Haškog suda posebno izdvaja ubijanje više od 7000 muškaraca i dječaka u Srebrenici, uključujući i tisuću muškaraca u Kravicama te pogubljenje tisuću muškaraca pored škole Orahovac. Obitelji masakriranih prosvjeduju zbog sporog suđenja. Karadžiću su počeli suditi još 2009., a tek danas bi trebali objaviti nepravomoćnu presudu, dok Ratku Mladiću, koji je zapovijedao postrojbama koje su ubijale dječake i muškarce u Srebrenici, suđenje još traje. Mladić se također godinama skrivao. Uhitili su ga 2011. Suđenje mu još traje, a presuda se očekuje tijekom 2017.    

Tijekom bijega ženi je slao ljubavna pisma 

Talijanski tjednik L’espresso je 2005. objavio Karadžićeva pisma koja je tijekom bijega slao supruzi Liljani.

“Dragoj Liliki” piše kako ga “kao pubertetliju me uzbuđuje pomisao da te opet vidim”. Nakon što je saznala za ljubavnicu Milevu Cicak, Karadžićeva žena nakratko je izgubila živce, ali ga je posjećivala u haškom pritvoru i podržavala u medijskim istupima.