News

Komentari 14

Katedrala godinu dana nakon potresa: Radnici umjesto vjernika, skele umjesto kipova

Katedrala godinu dana nakon potresa: Radnici umjesto vjernika, skele umjesto kipova

Zagrebačka katedrala jedna je od brojnih građevina koja je teško stradala u potresu 22. ožujka 2020., a njena obnova bi mogla potrajati i desetljećima

Već godinu dana vrata zagrebačke katedrale zatvorena su za javnost. Nema misnih i liturgijskih slavlja, nema pjesme, vjernika niti znatiželjnih turista. Iz unutrašnjosti katedrale sada dopiru jedino zvuk čekića i buka strojeva, a ranjenu neogotičku vizuru iznutra i izvana skrivaju stotine poslaganih limenih i potpornih skela koje čuvaju pojedine dijelove od naknadnog urušavanja.

Pogledajte video: Godina dana od zagrebačkog potresa

Tek rijetki još pamte kako je katedrala zapravo izgledala bez montiranih skela oko njenih tornjeva, jer su radovi i prije potresa trajali već 30 godina. Izvor blizak Kaptolu otkrio nam je da su se radovi bližili kraju i da je obnova trebala biti gotova u roku od nekoliko godina. No onda je došao 22. ožujka i u nekoliko sekundi načinjena je šteta koja bi se mogla i desetljećima nakon potresa sanirati i obnavljati. Više nema prognoze koliko će obnova trajati, a svi na to pitanje sad samo odmahuju rukom. Prava šteta se još utvrđuje jer, osim vidljivih oštećenja, stručnjaci moraju utvrditi oštećenja nastala i u samoj konstrukciji starih kamenih zidova.

- Sve ono što smo planirali i na čemu smo dosad radili možemo zaboraviti jer se sve promijenilo. Uvijek smo govorili o onome što mi vidimo, a ne o onome što nosi sve to. U vidu struke, to se zove konstruktivna obnova. Sad imamo stručnjake s Građevinskog fakulteta koji ispituju što se to iznutra događa i što bismo mogli učiniti kako bismo ovakve građevine ojačali i pripremili ih na eventualne buduće potrese - ispričao nam je naš sugovornik, mons. Zlatko Koren.

Sve stare gotičke crkve su specifične zidane građevine, čije su lađe nadsvođene svodovima i lukovima oslonjenim na vitke stupove. Prostorna povezanost nosivih elemenata gotovo je uvijek slaba. Umirovljeni profesor Joško Krolo te docent s Građevinskog fakulteta u Zagrebu Ivan Duvnjak trenutno se bave istražnim radovima za proces obnove.

- Mi ovdje radimo na pripremama za izradu elaborata ocjene postojećeg stanja konstrukcije katedrale i kasnije ćemo se baviti projektom obnove. Dosad smo mjerili dinamičke parametre postojeće konstrukcije, a sad se pripremamo ispitivati zidove, odnosno uzimat ćemo uzorke materijala koje ćemo zatim nositi na ispitivanje u laboratorij. Ovo je izuzetno važan proces kako bi se kasnije napravio kvalitetan projekt sanacije - pojasnio nam je prof. Krolo.

Nije nam uspio reći koliko će koštati sanacija, no siguran je da se tu radi o velikim ciframa. Rektor zagrebačke prvostolnice Josip Kuhtić još prije nam je otkrio da bi obnova mogla dosegnuti cijenu i od sto milijuna kuna, no da je to teško predvidjeti jer se cjelokupna šteta još utvrđuje.

Prisjetimo se, tijekom potresa odlomio se križ s vrha južnog tornja težak jednu i pol tonu te pao kroz krov Nadbiskupskog dvora, koji je također teško stradao. Kameni elementi tornja pali su na skelu koju se tad bili prilagođavali za radove treće, završne faze, obnove južnog zvonika, pri čemu se oštetio i dio treće galerije, dovršene prije Božića 2019. Sjeverni toranj pomaknuo se za 12 centimetara te je postojala opasnost od urušavanja, pa je i njegov vrh uklonjen kontroliranom eksplozijom 17. travnja, i to baš na obljetnicu smrti arhitekta katedrale Hermana Bollea. Umjesto njih sad stoje zamjenski pozlaćeni križevi, svakodnevno podsjećajući na neizmjernu štetu koju je potres od 5,5 prema Richteru ostavio iza sebe.

Osim vanjskih oštećenja, u unutrašnjosti katedrale najviše je stradao svod, popucale su rozete na prozorima, a oštećeni su i vitraji koji su izrađeni u prvoj polovici 19. stoljeća. Kipove, umjetnine i preostali dio crkvenog inventara morali su premjestiti kako bi se napravilo mjesta za željeznu konstrukciju koja sad stoji u prostoru kora i apside. Ono što je još ostalo unutra zaštićeno je drvenim kutijama i zaštitnim najlonima, uključujući orgulje i grob bl. Alojzija Stepinca iza glavnog oltara. S obzirom na to da prostor katedrale sad više podsjeća na gradilište i da je drugi veliki potres, u prosincu, dodatno poljuljao već slabu konstrukciju, nitko nam nije mogao sa sigurnošću reći kad će ponovno otvoriti svoja vrata.

- To može biti za dva, tri ili pet mjeseci, ne bih vam to znao reći. Ne treba srljati, struka prvo mora istražiti i utvrditi koliko će biti sigurno za vjernike boraviti unutra dok traju radovi - poručio je mons. Koren. Osim katedrale, na području Zagreba nastradale su mnoge crkve i samostani, a nakon potresa u Petrinji ukupan broj popeo se na 220 crkvenih objekata, a 33 crkve su izvan uporabe.

Najčitaniji članci