Kibernetička sigurnost: 'Sve se može urušiti jednim klikom...'

Saborski klubovi dali su u četvrtak nepodijeljenu podršku prijedlogu Zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, no i upozorili kako je važno jasno definirati potrebna sredstva za njegovu provedbu te sustavno razvijati svijest o činjenici da se "jednim klikom miša može urušiti sve".

"Zakon se oslanja na strategiju kibernetičke sigurnosti iz 2015. Predstavlja logičan slijed kako bi se uvela sigurnost za građane i gospodarske subjekte te državne institucije u cjelini, poručio je državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić.

SDP-ovca Gordana Marasa brinulo je kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj te postaje li ona predloženim odredbama sigurnije mjesto, kada je riječ o kibernetičkom kriminalu.

"Točno je naveden podatak od devet dosadašnjih napada iz javnog izvješća Sigurnosno obavještajne agencije. Treba napomenuti da se to odnosilo samo na državne institucije. Ono što se ovim zakonom rješava je da ključni davatelji usluga nisu samo u državnom sektoru, to se sada počinje odnositi i na sve one druge koji se nalaze u prostorima energetike, električne energije, nafte, plina, prijevoza - zračnog, željezničkog, vodnog, cestovnog, bankarstva, infrastrukture, financijskog tržišta. Jednako tako zdravstveni sektor, opskrba vodom", naveo je SDP-ov Ranko Ostojić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Naglasio je i kako treba razvijati svijest o činjenici da se "jednim klikom miša može urušiti sve".

Predloženim zakonom  ispunjava se obveza implementacije Direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava čime bi se trebali stvoriti preduvjeti za uspješno stvaranje sigurnog digitalnog društva. Direktiva je usmjerena prema dvije skupine obveznika. Prvu skupinu čine operatori koji pružaju ključne usluga za društvo i nacionalnu ekonomiju, a drugu skupinu obveznika primjene mjera utvrđenih direktivom čine davatelji digitalnih usluga.

Petrijevčanin Vuksanović: 51 posto europskih građana nema elementarno razumijevanje o kibernetičkim prijetnjama

HDZ-ova Irena Petrijevčanin Vuksanović iznijela je podatak iz EU istraživanja prema kojem čak 51 posto europskih građana nema elementarne informacije o kibernetičkim prijetnjama, a 69 posto nema elementarno razumijevanje o  izloženosti rizicima u pogledu kibernetičke sigurnosti.

SDP-ovac Boris Lalovac ističe kako su državi potrebna puno značajnija i veća sredstva da bi se uopće mogli nositi sa svima onima koji će sudjelovati u takvim napadima. "Vidim da ovdje u samom Zakonu nije navedeno koji je to iznos sredstava", kazao je Lalovac. 

"Proračun je prilično velik, a koliko sam ja upoznata omogućena su sredstva iz dva fonda iz CEF-a i GrowCERT-a tako da su ona na raspolaganju već ove godine jer bez novca nema ni provedbe ovih akcija", kazala je Petrijevčanin Vuksanović.

Vesna Pusić (Glas) podsjetila je na jučerašnju sudsku odluku kojom se zabranjuje rad Cambridge analitika. "Instituciji, za koju se sada već otvoreno govori da je bitno utjecala na rezultate američkih izbora... Skupili su podatke za 200 milijuna ljudi, s tezom, da s preko 60 objava, lajkova i hejtova, mogu predvidjet 80 posto kako će netko glasati, sa 150 mogu predvidjet u potpunosti, dakle s minimalnim odstupanjima i onda na taj način naravno ciljaju i planiraju tu kampanju", rekla je Pusić.

U tom kontekstu smatra da u zakonu nema korištenje kibernetičkih podataka iz cyber sfere za politički utjecaj i političku disrupciju. "To nema nikakvog razloga da ne bude... ja bih se dala kladiti da toga ima i u Hrvatskoj", zaključila je.ž

'Za bazne stanice teleoperatera neophodna je građevinska dozvola'

Saborski zastupnik Mosta NL Miro Bulj u četvrtak je konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru istaknuo da kao predlagatelj u saborsku proceduru upućuje dopunu Zakon o gradnji, jer smatra da je za bazne stanice teleoperatera, koje se izvode u stambenim naseljima, potrebna građevinska dozvola, priopćio je Most.

Bulj je istaknuo da je na dopunu Zakona o gradnji ponukan odlukom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koje je 18. travnja 2018. donijelo rješenje da se bazna stanica u Radošiću pored Sinja mora ukloniti u roku 3 mjeseca.

„Četiri godine od prosvjeda protiv bazne stanice koja je izgrađena pored kuće Nikole Crnca u Radošiću, utvrđeno je ono što smo od početka tvrdili, a to je da se ta bazna stanica mora ukliniti jer je nedopustivo da se postavlja bez građevinske dozvole. Teleoperateri se ovako ne ponašaju u drugim europskim zemljama, gdje itekako moraju ispuniti stroge zakonske preduvjete. Tražimo da i mi imamo isti tretman, a ne da u Hrvatskoj moćne tele kompanije rade što god hoće”, rekao je Bulj, stoji u priopćenju.

Zastupnik Marko Sladoljev je naglasio da su u Zagrebu u pojedinim naseljima bazne stanice postavljene u stambenim naseljima, gdje itekako utječu na sigurnost i zdravlje građana.

“Zagreb je eldorado što se tiče baznih i antenskih stupova. Ne poštuje se odredba o zabrani gradnje baznih stanica na obiteljskim kućama Ovo je važno pitanje koje se mora drugačije urediti. U Zagrebu su organizirani i prosvjedi građana koji nisu urodili plodom, a nadam se da će se nakon ovakve praksa promijeniti ”, istaknuo je Sladoljev.

Iz Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja, Zdravko Anđel i Ankica Kosovec- Krželj, naglasili su kako se zalažu da se naše zakonodavstvo uskladi i ponaša kao i zakonodavstvo u drugim zemljama EU, gdje imaju razvijenu telekom mrežu, ali se poštuju zakoni, da ne sigurnost i zdravlje ljudi ne dolaze u pitanje, priopćio je Most.

Katić: Zakona o strancima u zadnjem kvartalu ove godine

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić izvijestio je u četvrtak u Hrvatskom saboru da broj imigranata raste no, nije "narastao drastično u odnosu na prošlu godinu", rekao je da su Ilegalni imigranti prijetnja sigurnosti u državi, a najavio je i donošenje novog Zakona o strancima u zadnjem kvartalu ove godine. 

Katić je to rekao u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o strancima kojima se omogućava reguliranje boravka i rada istraživača, studenata, pripravnika i volontera, odnosno boravka učenika kako to propisuje Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. godine.
HDZ-ovog zastupnika Anđelka Stričaka zanimalo je stvarno stanje, s obzirom da se, rekao je , svako malo nailazi na novinske napise o krijumčarima migranata.

Hrvatska se nalazi na migracijskim rutama, policija pozorno prati situaciju

"Ilegalni imigranti su prijetnja sigurnosti u državi, a Hrvatska se nalazi na migracijskim rutama. Ministarstvo unutarnjih poslova i Ravnateljstvo policije pozorno prate situaciju i mjere. Broj imigranata raste ali nije narastao drastično u odnosu na prošlu godinu", odgovorio mu je državni tajnik Katić.
"Zakon se odnosi na ljude za koje smo mi vitalno zainteresirani kao i da po završetku obrazovanja ostanu u Hrvatskoj", ustvrdila je Vesna Pusić (Glas).
Sporan joj je kriterij za odbijanje nečijeg zahtjeva za boravak u Hrvatskoj. "'Ukoliko predstavlja opasnosti za nacionalnu sigurnost...', tu nema jasno definiranih kriterija i ostavlja prostor arbitrarnosti", ocijenila je.
Dodatna teškoća je, kako smatra, i to što se osobi koja je odbijena ne ostavlja prostor za obrazloženje zašto joj je boravak uskraćen.

Zastupnici su kratko raspravili i  Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma. Po njemu zračni prijevoznici bit će novčano kažnjeni ako MUP-u ne dostave podatke o putnicima u zračnom prometu, što predviđa Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela.