Uz to, traže ostavke županijskih i općinskih državnih odvjetnika, zbog njihove neefikasnosti, založivši se istodobno da se oni biraju mimo utjecaja političkih strana
IZVIJESTILI
Koalicija 'Nema prodaje' oštro: Tražimo ostavku Dinka Cvitana
Koalicija Nema prodaje izvijestila je u petak da je zatražila ostavku glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, kao i ostavke županijskih i općinskih državnih odvjetnika, zbog njihove neefikasnosti, založivši se istodobno da se oni biraju mimo utjecaja političkih strana i da se uvede civilni nadzor njihova rada.
Supredsjednik Slobodne Hrvatske Dražen Dizdar rekao je novinarima da je Koalicija Nema prodaje 1. rujna Cvitanu uručila zahtjev u kojem se traži njegova ostavka, a isto su poslali i na adrese 15 županijskih i 22 općinska državna odvjetnika.
Poručuje da Hrvatske treba državnog odvjetnika koji će procesuirati pretvorbeni i privatizacijski kriminal i biti noćna mora korumpiranim političarima, a ne njihov partner u ozakonjenju kriminalnih djela kojima su hrvatsko društvo bacili na koljena.
"Glavnog državnog odvjetnika možemo usporediti s Papom. Papa je poglavar koji nikome ne odgovara, a tako ni naš glavni državni odvjetnik. Jednom godišnje podnosi izvješće Saboru u kojemu ga usvajaju ljudi protiv kojih su podnesene kaznene prijave, protiv kojih se vode postupci i neki koji već imaju pravomoćne presude protiv sebe", rekao je predsjednik ORaH-a Luka Keller.
Ustvrdio je da su u proteklom razdoblju glavni državni odvjetnici išli niz dlaku politici, bili instrumentalizirani i birali koje će procese otvarati. Smatra da Sabor ne može provoditi nadzor nad DORH-om već treba uvesti civilni nadzor.
"Kao što imamo civilni nadzor tajnih službi, trebali bismo uvesti i civilni nadzor DORH-a koji bi onda stvarno radio u interesu građana", kazao je Keller i pozvao Cvitana na ostavku zbog neefikasnosti.
Budući da je reforma pravosuđa, uz reformu javne uprave i teritorijalni preustroj, jedna od stupova programa Koalicije Nema prodaje, Keller je rekao kako bi radi njihova ubrzanja sudske procese trebalo ograničiti na godinu dana, a ako se u tom roku ne donese presuda, tada bi ona bila u korist tužitelja.
Naveo je primjer Općinskog suda u Zagrebu koji je, kaže, europski rekorder po broju sudaca i neriješenih predmeta. "Treba nam brza pravda jer, kao u slučaju radnih sporova, što vrijedi presuda ako ste je čekali pet godina i bili nezaposleni jer vas sud nije zaštitio", kazao je Keller.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
