Krajem ljeta kreće lom? Stečaj znači otkaz za čak 60.000 ljudi

Koje kanale distribucije imaju dobavljači? U kontekstu Agrokora najvažniji je Konzum pa se poruka potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva čini prilično depresivnom. Konzum je, naime, kralježnica Agrokora, najveći hrvatski lanac maloprodaje, o kojemu ovisi mnoštvo dobavljača...

U emisiji Hrvatskoga radija “Poslovni tjedan” Martina Dalić rekla je da se najosjetljivija faza rada izvanredne uprave u Agrokoru upravo dovršava. U toj fazi potpuni fokus bio je, rekla je, “na likvidnosti, stabiliziranju poslovanja, stabiliziranju likvidnosti i sprečavanju da se problemi Agrokora preliju na ostatak ekonomije”.

Ta će konsolidacija omogućiti drugu fazu, restrukturiranje tvrtke. Dalić je pojasnila kako je pred Agrokorom vrlo težak i kompliciran proces postizanja nagodbe i restrukturiranja u kojem će biti potrebno donijeti mnogo teških odluka, a pojavit će se i “mnogi dodatni problemi koji se u ovom trenutku i ne vide dobro”. Poručila je Agrokorovim dobavljačima i svima onima koji su poslovali s tim sustavom da “iskoriste vrijeme za otvaranje novih distribucijskih kanala”.

Potpredsjednica nije bila jasna. Znači li to da je Konzum otpisan u cijelosti ili će se dio mreže ugasiti? Američki konzultant Antonio Alvarez odmah po dolasku u Agrokor - iz kojeg je brže izletio nego uletio - rekao je da je polovica Konzumove mreže nerentabilna. U emisiji “Točka na tjedan” televizije N1 Ante Ramljak bio je mrvicu određeniji od Martine Dalić.

Promjene idu krajem ljeta

- U ovom trenutku ne mogu reći točno stanje profitabilnosti svih dućana. Sigurno ima neprofitabilnih dućana, ali ne bih govorio o postocima. Još radimo analize i siguran sam da ćemo do kraja ljeta, nakon svih analiza, krenuti u implementaciju tog restrukturiranja, zatvaranje određenog broja dućana, i zbog toga sam uvjeren da će Konzum do kraja godine poslovati pozitivno te da će imati operativnu dobit i da će on biti naš ‘flagship’, kako se kaže, u tom budućem restrukturiranju, u nagodbi s vjerovnicima - rekao je Ramljak, a na pitanje urednice hoće li doći do određenih zatvaranja dućana i otkaza, rekao je:

- Za određeni broj ljudi koji posluju u tim dućanima, da.

Koliko, kojih, kad, gdje, nije rekao.

Skinuli su rukavice

No očito je da se dio dobavljača i prije preporuke Martine Dalić posvetio traženju novih distribucijskih kanala. Proizvodi nekih hrvatskih dobavljača naglo su se pojavili na policama Lidla. Čini se da ih možemo očekivati i na policama drugih trgovačkih lanaca. No dobavljači će tu imati drugu poziciju nego u Konzumu. Naplatu će obavljati u zakonskom roku, ali pod drugačijim uvjetima i po drugim cijenama nego u Todorićevu sustavu. Hrvatski će poslovni prostor dogodine izgledati bitno drugačije nego sad. Promjena će zahtijevati restrukturiranje mnogih karika u tom lancu - neće samo maloprodaja biti prisiljena na reforme, nego i dobavljači.

Konzum je dosad bio najveći hrvatski maloprodajni trgovački lanac s udjelom od oko 30 posto na hrvatskom tržištu. Prema ukupnom prihodu ostvarenom u 2007. godini - podaci su s Wikipedije - Konzum je druga najveća tvrtka u Hrvatskoj iza Ine. Trenutačno zapošljava više od 12.700 ljudi, a u Hrvatskoj ima više od 700 prodavaonica. U Konzumu je dnevno kupovalo više od 650.000 potrošača (2012.). Ukupni prihod Konzuma u 2011. godini iznosio je 13,359 milijardi kuna. No te su se brojke od uvođenja posebne uprave do danas prilično ispuhale, i to najmanje za deset posto.

- Dovršavanjem ove priče o likvidnosti u Agrokoru rizik sistemskog prelijevanja problema iz Agrokora i mogućnost materijalizacije ovih sistemskih rizika o kojima smo govorili proteklih mjeseci sveden je na minimum - rekla je u istom intervjuu potpredsjednica Vlade. Nije htjela špekulirati o tome hoće li se veliki dobavljači naći u problemima.

Krediti koje će Agrokor sad dobiti su zadnji, rekao je nedavno Ante Ramljak dodajući da će tvrtka, ako se ne uspije restrukturirati, morati u likvidaciju. To je najgori scenarij.

U intervjuu za “TNT” pojasnio je da bi stečaj Agrokora značio da će deseci tisuća ljudi ostati bez posla.

Hrvatska bi pokleknula

- Kad smo prije otvaranja postupka radili neke analize i pokušavali izračunati broj mogućih otkaza, naš je zaključak, s obzirom na broj dobavljača i ljude zaposlene kod kompanija dobavljača u sustavu, bio taj da bi automatski - ako bi se otvorio stečaj - posao u vrlo kratkom periodu izgubilo od 50.000 do 60.000 ljudi,

No Ramljak je pojasnio kako on u tu opciju ne vjeruje. Svijetli scenarij opisao je ovako:

- U idealnom scenariju potpisana je nagodba s kreditorima, dobavljačima je u cijelosti isplaćen stari dug, kompanije posluju s vrhunskim operativnim rezultatima.

Nakon potpisane nagodbe s kreditorima se pristupa implementaciji i prodaji određenih kompanija iz sustava. I ono što je možda i najvažnije kao poruka: da bismo izbjegli da se opet dogodi da se ovako velika kompanija pretvori u sistemski rizik jedne države, moramo je prodati u dijelovima, po različitim cjelinama,.

Moramo smanjiti veličinu ove grupe i nakon toga, kad se naprave promjene vlasničke strukture tih kompanija, moj posao je završen, to je idealan scenarij.

Krediti za krpanje

Likvidnost je osigurana. Novca ima. Novac koji sad uđe u kompaniju ići će u pokrivanje široko disperziranih rupa. Iz tih će kredita biti namirena dugovanja prema malim dobavljačima, OPG-ovima te nekim većima, već prema mogućnostima. No koliko će to trajati? Kako je moguće da unutar sustava koji ne mora plaćati kredite nema dovoljno novca? Gdje su rupe?

U Agrokoru treba provesti restrukturiranje, a ono će, želi li biti uspješno, morati biti prilično brutalno. Perjanica kompanije, Agrokor, ima tisuće zaposlenih, kao i stotine prodajnih mjesta viška, pa preostaju samo zatvaranja dućana i otkazi. Smanjenja plaća neće biti, rekao je Ramljak. Ako se kompanija uspješno resetira, moglo bi doći i do njihova laganog porasta. No u Hrvatskoj - izuzev Peveca - dosad nije bila uspješno restrukturirana ni jedna velika tvrtka, ako nas pamćenje dobro služi. Upitno je još nešto. U Agrokor su novac sad, među ostalim, pozajmili američki fondovi koji nisu poznati po socijalnoj osjetljivosti, nego su, naprotiv, brutalni. Oni podsjećaju na kvartovske utjerivače dugova. Dug otkupljuju jeftino, a naplaćuju skupo.

Argentini su zbog naplate državnog duga otimali čak i brodove s pučine. Slična iskustva ima i Grčka. Dug Agrokora, doduše, nije državni dug, ali država je preuzela upravljanje nad tvrtkom pa će tužbe, kažu upućeni, ići na adresu države. Mnogi misle da je “lex Agrokor” zato i smišljen - vješti će se likovi tijekom postupka namiriti, uzeti ono što ih zanima, a ceh će na kraju, kao i obično, platiti građani.