Kršile zakon: Banke su davale Todoriću kredite protuzakonito

Zašto su dobavljači dopustili da im Agrokor duguje čak 16 milijardi kuna? Iako je iznos golem, izgleda da je veći dio tog duga ipak dio uigrane financijske sheme između Agrokora, dobavljača i banaka.

U njoj nisu sudjelovali mali OPG-ovi, ali očito jesu “jači igrači”.

Poznato je da Agrokor nije plaćao na vrijeme i trebao mu je svježi novac. Bankama u Hrvatskoj je zabranjeno plasirati više od 25 posto svog kapitala u bilo koju pojedinačnu tvrtku. Takva mjera je racionalna, jer u slučaju propasti jedne tvrtke, pogotovo veličine poput Agrokora, cijeli bi bankarski sustav bio ugrožen.

No neke banke su zakon prekršile. Preko kredita koje su davale dobavljačima kreditiran je dodatno Agrokor, a također i preko mjenica koje su otkupljivali od dobavljača preko svojih specijaliziranih kuća za otkup dugova.

Tako je njihova izloženost Agrokoru znatno povećana, a time i opasnost ako on ne bude mogao plaćati.

- Tako su kreativno izbjegnuta ograničenja, a na tome su mogli zaraditi i banke i dobavljači - rekao nam je sugovornik upućen u model.

Navodno je upravo HNB u zadnje dvije godine i pol godine uočio da se banke previše izlažu Agrokoru kroz indirektne kredite, pa je naložio smanjenje duga za više od 3,5 milijardi kuna.

U HNB-u su u rukavicama poručili da oni provjeravaju izloženost banka, ali da ne mogu govoriti o pojedinim postupcima jer je to po zakonu tajno. Napomenuli su da je problem upravo bio velika gospodarska povezanost Agkrokora i dobavljača koje su banke kreditirale.

- Uspješno smo poduzimali mjere prema takvim bankama u slučajevima gdje je povezanost bilo moguće dokazati. Postoje indicije da su, unatoč tim mjerama i nalozima, neke kreditne institucije nalazile načina preuzete rizike prikriti pred regulatorom - poručili su iz HNB-a koji vodi Boris Vujčić.

Napominju da po sadašnjem zakonu banke odgovaraju tek prekršajno. Neki od takvih postupaka koje je pokrenuo HNB su i okončani.

HNB napominje da banke koje su previše izložene Agrokoru ne bi propale, ali bi im trebao svježi novac ako žele nastaviti poslovati.

- Valjda je sad dobar trenutak za razmatranje uvođenja kaznenog djela protiv financijske stabilnosti, što smo predložili još 2015., ali nije bilo reakcije - zaključuju iz HNB-a.

Time, ali i naslovom svojeg priopćenja da su uspjeli sačuvati financijsku stabilnost samo potvrđuju da je u slučaju Agrokora očito bilo kršenja zakona.

Najčešći oblik poslovanja je da banke otkupe dug od dobavljača po nešto nižoj cijeni, jer dobavljači nisu imali vremena čekati plaćanje. Sad je problem i što žele te mjenice naplatiti od dobavljača. Drugi je davanje kredita dobavljačima koji su u potpunosti izloženi Agrokoru te su time znali da u biti kreditiraju Agrokor i zaobilaze propise. Na treći način su zarađivali neki dobavljači jer su sami eskontirali mjenice i Agrokogor im je plaćao kamatu. Piramida je sad ozbiljno narušena.