Kuhari, mesari, frizeri...: Ovih 10 zanimanja nam nedostaju

Počeo sam raditi još u srednjoj školi. Kuharski život je zahtjevan, traži maštu, ali ja obožavam svoj posao i ne nalazim mu mane, rekao je Petar Ćuzović, glavni kuhar jednog zagrebačkog restorana.

Prema informacijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sve manje učenika završava srednje stručne škole.

- Srednjoškolsko stručno obrazovanje se zapostavlja, djeca se usmjeravaju na gimnazije s ciljem da završe fakultet ili da se zaposle u državnoj službi - smatra Stjepan Šterc, geodemograf.

- Završio sam srednju kuharsku, a nakon pet godina radnog iskustva završio sam dvije godine za kuhara specijalista. Na tržištu je loše stanje jer su svi koji valjaju otišli van. Često se događa da ljude obučimo za rad i oni nakon godinu dana otiđu. Posao nije lak, ali je zanimljiv. Stalno se mora učiti, ali je plaća zato dobra i posao je siguran - objasnio nam je Ćuzović.

Mnogo se djece upiše u strukovnu srednju školu samo kako bi završilo srednju. Sva se stručna zanimanja susreću s tim da od cijele generacije svega nekoliko djece želi raditi posao za koji se školovalo, rekao je Danijel Šošić, menadžer jedne agencije za zapošljavanje.

S njime se slaže Lidija Vaclavek, vlasnica frizerskog salona, koja u salonu svake godine ima učenice frizerske škole na praksi.

- Frizeri su potrebni i vrlo traženi. Mnogo cura to upiše, ali kasnije odluči raditi nešto drugo. Postoje stepenice koje se moraju proći, pa često i od onih nekoliko koje se time žele baviti većina odustane - kaže Lidija.

Premalo prakse u školama

Danas se mnogo djevojaka s lošim prosjekom upisuje u frizersku školu jer je nizak prag za upis, pa im je to jedini izbor, smatra Lidija.

- Školovanje se mora modernizirati. Treba uvesti više kvalitetne prakse i pronaći način da se djecu motivira na ostanak u branši nakon škole - govori Lidija.

Da je potrebno promijeniti sistem školovanja slaže se i geodemograf Stjepan Šterc.

- Nije dovoljno samo reći da su neka zanimanja tražena, moramo napraviti poticaje kojima ćemo djecu motivirati da se za njih školuju - kaže Šterc.

Da većina frizera nakon srednje škole uopće ne traži posao u struci vidi i Danijel Šošić iz agencije za zapošljavanje.

- Kad u agenciji pokušavamo naći frizere, jako ih se malo javi na oglas - kaže Danijel Šošić.

Draženka Tenšek, glavna medicinska sestra Doma zdravlja Centar u Zagrebu, kaže da razvoj moderne medicine od medicinske sestre zahtijeva trajno stručno usavršavanje.

- Takav napredak također pred sestru nameće nove uloge koje zahtijevaju balansiranje između cjelodnevnih dežurstava, rada vikendom i praznicima, kuće i obitelji. No s druge strane, omogućuje lakše zapošljavanje, daje mogućnost promjene posla unutar struke i napredovanje u struci.

Sestre uvijek imaju posla

Današnje akademsko obrazovanje medicinskih sestara omogućuje provođenje značajnih istraživanja koja pridonose razvoju samog zdravstvenog sustava jer sestrinstvo je jedna od najbrojnijih i u svijetu najtraženijih zdravstvenih profesija - zaključuje Tenšek.

Stjepan Šterc kaže kako statistike pokazuju da je stanovništvo u Hrvatskoj sve starije, a to dovodi do veće potrebe za medicinskim radnicima.

- Potražnja za njima raste, ali ako se nastavi ekonomski pad, mnogo zdravstvenih radnika će se odseliti - smatra Šterc.

Da ljubav prema poslu može ljude navesti da zaborave na diplomu pokazala je Renata Lovrenčić, vlasnica galerije cvijeća. Ona je nakon fakulteta dobila priliku unajmiti maleni prostor u centru Zagreba te je odlučila baviti se cvjećarstvom, što je oduvijek i željela.

- Nisam mogla samo odlučiti biti cvjećarka i otvoriti cvjećaru. Morala sam ići na stručno usavršavanje i praksu, ali isplatilo se. Cijeli se život bavim cvijećem i posao me jako usrećuje - rekla je Renata Lovrenčić.

Ona je prije dvije godine, zbog želje da struku dovede na bolji nivo, postala predsjednica Udruge profesionalnih cvjećara aranžera.

Svi žele fine poslove

- Djeca su zainteresirana, ne upisuju tu školu bez veze. Rado odlaze na praksu, a stariji cvjećari su spremni pomoći mladima - zaključuje Renata.

Obiteljski posao u autoservisu preuzeo je Nikola Kovačević. - U servisu nas radi osam, a moglo bi još pet. U posljednjih se nekoliko godina stanje na tržištu pogoršalo. Svi dobri radnici već negdje rade i ne traže posao - kaže Nikola koji misli da je problem u tome što roditelji djecu forsiraju da upišu fakultet, pa je akademskih građana mnogo, a radnika nedovoljno.

- Sve strojarske struke, majstori zanata, su deficitarne jer roditelji žele da im djeca imaju ‘fina’ zanimanja - smatra Nikola.

Tu je i faktor ‘prljavog posla’. Nitko ne želi imati prljave ruke, dizati teret, raditi vani i zimi i ljeti. Njegov prijedlog za poboljšanje stanja na tržištu je veća kontrola rada na crno, čime bi se smanjio broj nezaposlenih.

Obiteljski je posao nastavio raditi i mesar Filip Dimlić. Nakon završene škole za konobara počeo je raditi s ocem u mesnici.

Prednost posla su ljudi

Posao je fizički zahtjevan, ali je dobrih strana mnogo - kaže Filip. Prije 20 godina je, kaže Filip, bilo tri razreda mesara, a danas je jedan razred kombiniranih zanimanja. Unatoč tome, on smatra da će se situacija poboljšati i da njegova struka ima svijetlu budućnost.

Ranije je bodovni prag za upis bio visok, a danas je jako nizak. Upisuju se oni koji ne znaju što bi. Ugostiteljska je škola zastarjela, a ugostiteljstvo se razvilo, o problemima u konobarskoj struci govori Davor Ribarić.

Misli da poslodavci žele proći što jeftinije pa ne gledaju kvalifikacije niti iskustvo.

- Mi smo turistička zemlja, a država radi sve što može da destimulira konobare. Ograničen nam je izbor ugovora, radno vrijeme kod drugog poslodavca. Država u slučaju konobara sve rješava sama, bez da upita struku - govori Ervančanin.

S time se slaže i Danijel Šošić iz agencije za zapošljavanje.

- U Hrvatskoj bi trebalo više ulagati u educiranje konobara, malo ih je profesionalnih, a turistička smo zemlja - kaže Šošić.

Neadekvatno školovanje

Neadekvatnim školovanjem nezadovoljni su i zubni tehničari.

- Škole ne nabavljaju nove tehnologije, sustav se u posljednjih 30 godina nije mnogo promijenio, djeca nemaju dovoljno prakse i moraju participirati za materijal za učenje - objašnjava Igor Keser, zubni tehničar.

- Ne proizvode se djelatnici za struku, tu školu upisuju djeca koja ne znaju što bi. Za staž se često javljaju oni koji su upisali fakultet pa da ispune normu, ali na kraju ne rade u struci - govori Keser koji smatra da je velik dio krivnje na državi koja donosi pogrešne mjere za zapošljavanje i školovanje.

- Stručno usavršavanje bez radnog odnosa je problematično, jer mnogi budu primljeni na stručno, a kasnije ne dobiju posao. S druge strane, ljudi imaju prilike raditi izvan Hrvatske i uglavnom odlaze - govori Keser.

Kao deficitarno zanimanje javio se i web dizajn.

- Završila sam grafički dizajn, a za web dizajn sam se educirala na internetu. Potrebno je puno truda - započinje priču Ivana Bugarinović, web dizajnerica koja radi u tvrtki Web.burza.

Dobre strane posla vidi u tome što je svaki projekt na kojem radi potpuno nova priča.

Poticaji i stipendije

Za rješavanje problema deficita nekih zanimanja Stjepan Šterc ima nekoliko prijedloga.

- Poticanje određenih modela školstva, stipendiranje, ali i uključivanje poslodavaca u rješavanje problema moglo bi pomoći da se ova zanimanja vrate na noge - govori Šterc.