Lesar o smanjenju plaća: Neki se potezi povlače zakašnjelo

Obrazloženje Vlade vezano za smanjenje plaća državnih dužnosnika po sadržaju je autentično našem obrazloženju kad smo predlagali smanjenje od 21 posto. Vlada istim argumentima sebi simbolično smanjuje plaću za šest posto, rekao je Laburist Dragutin Lesar te tako podsjetio na prijedlog svoje stranke, koji su saborski zastupnici odbili. Kaže kako je do smanjenja plaća trebalo doći i prije, kao što je i rezove općenito trebalo napraviti prije.

- Neki se potezi vuku naknadno i zakašnjelo - kaže Lesar te se ne slaže s premijerom da rezovi neće ići na štetu građana.

- To je dosta kontradiktorna izjava jer samo u zdravstvenom sustavu mjere koje se predlažu i javno su predstavljene idu na štetu građana. Najveću cijenu ovog rebalansa platit će nezaposleni radnici i bolesnici zbog 710 milijuna kuna smanjenja stavke u zdravstvenom sustavu što smatramo neprihvatljivim - govori Laburist.

Jedino što smatra pozitivnim jest vraćanje zdravstvenog doprinosa na 15 posto.

- Istim argumentima danas predlažu vraćanje doprinosa na 15 posto, koji smo mi branili da se on ne smanjuje - govori Lesar.

Od premijera je očekivao da će biti jasniji u smislu javnih investicija. Kaže da ove mjere predviđaju veće količine dobiti iz javnih poduzeća te da time investicijska sposobnost javnih poduzeća pada.

- Vlada bi trebala otići u cijelosti na post do kraja godine, a ne samo do Uskrsa - zaključuje Lesar.

Bubalo: Slavonija je prva kojoj se reže

Krešimir Bubalo (HDSSB) rekao je kako je iz rebalansa vidljivo da je Slavonija prva kojoj se reže.

- Opet poljoprivreda - govori Bubalo te podsjeća kako je i kod donošenja proračuna za ovu godinu bilo jasno da neće biti gospodarskog rasta.

- Dapače, gospodarski pad imamo prošle tri godine, jedino nam raste proračun i troškovi. To je neodgovorna politika, jedna sluganska politika koja služi MMF-u i Europskoj banci - kaže Bubalo te nastavlja kako Hrvatska ulazi u vrtlog kreditne zaduženosti, a da se problemi rješavaju jedino pod pritiskom Europske komisije i Svjetske banke.

- Ne može se kreativni dio proračuna raditi na ovaj način. Mora se raditi na drugi način, jer evidentno je da Hrvatska više ne može ovako živjeti. Živjeli smo na kredit, a Hrvatska umire na rate - zaključuje.