Ljudi sve manje, liječnika sve više, a liste čekanja sve duže...

Od ulaska u Europsku uniju slušamo da Hrvatskoj nedostaje liječnika i medicinskih sestara te da ih sve više posao i životnu sreću traži izvan hrvatskih granica. Provjerili smo te tvrdnje i ispostavilo se da je to velika laž.

Naime, imamo više liječnika i medicinskih sestara nego prije ulaska u Europsku uniju, manje pacijenata i duže liste čekanja za preglede i zahvate.

- U sustavu zdravstva, prema stanju krajem 2017. godine, imali smo 14.810 liječnika. Godinu prije bilo ih je 14.427, a 2012. godine 13.640 – odgovorili su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ujedno nas je zanimalo koliko smo imali medicinski sestara prije ulaska u EU a koliko sad. Rekli su: “2012. bilo ih je 28.537, potom 2016. imali smo ih 30.413, a lani je taj broj iznosio 30.773. U ove podatke nisu uključene primalje – ističu u HZJZ-u. Paralelno s tim stotine tisuća Hrvata napustile su zemlju, pa se smanjio i broj pacijenata, a liste narudžbi za preglede rastu, što potvrđuju i iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Raste broj pacijenata

- Na dan 30. 6. 2013. godine broj narudžbi bio je 661.876, a broj pacijenata 509.865. Napominjemo kako se sustav tek uspostavljao i manji broj zdravstvenih ustanova bio je uključen. Na dan 31. 8. 2018. godine broj narudžbi bio je 1,130.985, a broj pacijenata 678.824. Ističemo da se liste narudžbi iz lipnja 2013. ne mogu usporediti s listama narudžbi iz kolovoza 2018. godine - brojevi su koje navode iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

BOLESNO ZDRAVSTVO Od ministra do ministra dug je rastao, a Nakić je bio rekorder

Broj postupaka uvrštenih u liste narudžbi s vremenom se mijenjao i dopunjavao. Tako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na dan 30. 6. 2013. dobivao podatke isključivo od bolničkih zdravstvenih ustanova (tad su to bile 64 bolničke ustanove) za 426 postupaka. Na dan 31. 8. 2018. HZZO dobiva podatke za 691 postupak iz 184 zdravstvene ustanove (s bolničkim ustanovama dobivamo podatke i od ustanova izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite) – kažu iz HZZO-a.

Za objašnjenje ovih podataka o broju liječnika i listama čekanja pitali smo umirovljenu sindikalisticu i zdravstvenu djelatnicu Spomenku Avberšek.

PLATI, ILI UMRI... Surova stvarnost: Zdravstvo je samo za bogate i one s vezama

Tko može, ide u privatnike

- Svake godine s Medicinskog fakulteta izlazi nova generacija liječnika. Iz javnog zdravstva otišlo je oko 650 liječnika, no nisu svi napustili zemlju. Neki su samo prešli u privatnike. Uglavnom, laž je da nam liječnika nedostaje – kaže Avberšek, a podaci to potvrđuju.

- Hrvatski zdravstveni problem je drukčije prirode. Naime, stažisti koje matične bolnice šalju na specijalizacije, npr. iz Slavonskog Broda u KBC Zagreb, nakon specijalizacije, umjesto da se vrate u Slavonski Brod, traže veze da ostanu u metropoli. To svi znaju, no javno o tome ne žele govoriti. A tu je ključ problema jer je sve koncentrirano u naše, kako ih ja volim nazivati, četiri metropole, Zagreb, Osijek, Rijeku i Split – rekla je.

Avberšek tvrdi da su se liste počele smanjivati dolaskom Siniše Varge na čelo ministarstva jer je uveo takozvani Program plus i Program 72 sata.

IZ PLAĆE, DOPUNSKO I - PRIVATNO Istu uslugu plaćamo 3 puta: Da ne umremo čekajući na red...

- Nebitno je tko što misli o Vargi jer je činjenica da su njegovi programi davali rezultate. Liste čekanja su se smanjivale, a novi pacijenti oboljeli od raka odmah su počinjali liječenje. Danas je stanje lošije nego ikad jer je Nakić sve ukinuo, kao i popodnevna dežurstva koja je Varga uveo jer liječnici nisu htjeli raditi drugu smjenu – kaže Avberšek ističući da je to jedan od ključnih razloga višegodišnjih čekanja npr. na magnetsku rezonanciju.

- U bolnicama se dnevno obavi oko šest pregleda, odnosno magnetskih rezonancija, jer popodne ti skupi aparati sakupljaju prašinu. Usporedbe radi, u privatnim klinikama obave od 19 do 24 takva snimanja za prosječno 2500-3000 kn po pregledu, ovisno koji dio tijela se snima – pojasnila je.

'Neće raditi poslijepodne'

Iz Ministarstva zdravstva kažu nam da je radno vrijeme liječnika određeno pravilnikom: “Raspored radnog vremena od 40 sati tjedno, tj. odgovarajućeg mjesečnog fonda sati u zdravstvenim ustanovama, mora biti utvrđen tako da osigurava dostupnost zdravstvene zaštite osiguranima u HZZO-u tijekom svih dana u tjednu.”

Liječnike guše papirima, pa pacijenti pate

Stanje na terenu je užasno i nešto se mora mijenjati. Mladi liječnici ne žele u obiteljsku medicinu kad vide kako stvari stoje, a mi nemamo zamjene. Znam liječnike koji rade i po četiri ambulante odjednom.

Otvoreno nam je opisala obiteljska liječnica dr. Ljiljana Ćenan stanje u primarnoj zaštiti. Jako dobro je upućena u tu tematiku jer ima svoju ambulantu s 1750 pacijenata u Ivankovu nadomak Vinkovaca.

- Svaki put kad se krene inzistirati na promjenama, ista šačica ljudi počne plasirati svoje ideje i te nužne promjene stopirati - pojasnila je dr. Ćenan. Njezine su riječi samo kratki osvrt na stanje koje vlada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i među liječnicima koji su prisilno kroz godine postali jednako birokrati kao i doktori. Silnu papirologiju obvezni su rješavati pod prijetnjom kažnjavanja, a vladajuće strukture nije briga što na to odlazi dragocjeno vrijeme koje bi trebalo biti rezervirano za pacijente. Prijepori se vode i oko toga u kolikoj mjeri treba privatizirati obiteljsku medicinu, pa dok neki liječnici upravo to zagovaraju, objašnjavajući da im je na taj način lakše raditi te da pacijenti dobivaju kvalitetniju uslugu, protivnici smatraju da se privatizacijom narušava javni zdravstveni sustav te da određeni postotak liječnika mora funkcionirati unutar domova zdravlja.

OBITELJ IZ ŽUMBERKA Plati ili umri: Rasprodali su sve kako bi im sin išao na terapiju

U manjim sredinama obiteljski liječnici ne odlaze na godišnje i bolovanja jer ih nema tko zamijeniti, a jednako tako odlažu odlazak u mirovinu jer nemaju kome ostaviti svoje pacijente. Kao što je i dr. Ćenan rekla, mladi doktori bježe od obiteljske kad vide kakav kaos u njoj vlada. Jednako tako, liječnici nisu motivirani da dođu raditi malu sredinu, a meritorni ih ni na koji način ne potiču da mijenjaju mišljenje. Ovo je samo dio problema u zdravstvu koji potvrđuje da nije problem u broju liječnika nego u njihovoj raspodjeli. Zbog ovakvog mišljenja mladi liječnici ni ne pomišljaju na posao na otocima i u manjim mjestima.

Nedostaju anesteziolozi, što je velik problem

Iz Hrvatske liječničke komore izrazili su žaljenje zbog žena koje svjedoče o užasima koje su doživjele na kiretaži. Smatraju da je najveći problem nedostatak anesteziologa.

- Samo u zadnje tri godine proveden je stručni nadzor anesteziologije u 11 bolnica te je utvrđen nedostatak čak 63 anesteziologa, tj. toliko ih nedostaje da bi se ispunile odredbe Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti - navode iz HLK-a.

Dodaju da je, ako nisu zadovoljeni minimalni uvjeti, teško govoriti o prosječnim, a kamoli o idealnim uvjetima u hrvatskom zdravstvu. O navedenim spoznajama je, tvrde, upoznato i Ministarstvo zdravstva. Oni smatraju da nam nedostaje liječnika, pa ističu kako ih je u zadnjih pet godina iz zemlje otišlo 620.

- Nadamo se kako spomenuta pojedinačna iskustva neće zasjeniti svakodnevne uspješne rezultate našeg zdravstva, kao i postignuća hrvatske medicinske struke u različitim djelatnostima, poput transplantacijske medicine, invazivne kardiologije, radiologije i dr., u kojima se možemo uspoređivati sa samim svjetskim vrhom - ističu u Hrvatskoj liječničkoj komori.