News

Komentari 117

Lovac na uhljebe otkrio novu nebulozu: Ljudima dali 3200 kn da na biralištu prebroje 1 glas

Lovac na uhljebe otkrio novu nebulozu: Ljudima dali 3200 kn da na biralištu prebroje 1 glas

Predsjednik i zamjenik predsjednika dobili su po 400 kuna dnevnice, a svaki član i zamjenik člana biračkog odbora po 300 kuna. Da prebroje maksimalno 10 glasova i sjede cijeli dan

Demokracija košta. Izbori koštaju. To su opravdanja kad se podvuče crta nakon izbora, pa ispadne da je više od 100 milijuna kuna otišlo na naknade troškova stranaka, biračke odbore, obradu podataka, izborna povjerenstva, tiskanje listića...

POGLEDAJTE VIDEO: SPOTLIGHT O UHLJEBIMA


Ali sad otkrivamo apsurde po kojima je jasno da izbori nisu samo festival demokracije, nego tisućama građana, često najniže rangiranih stranačkih članova, služe za lijepo podebljavanje kućnih budžeta. Sve na račun države. Apsolutno nitko dosad nije napravio analizu rada biračkih odbora u kojma je za ove izbore bilo gotovo 70.000 ljudi. Ali sad je mladi vijećnik iz Oroslavja Viktor Šimunić “zapičil nos” i u njihov rad, a ekskluzivno donosimo šokantne rezultate njegova istraživanja.

Viktora ste već upoznali u tjedniku Express. To je onaj 29-godišnjak koji je prvi u Hrvatskoj izvukao sve naknade koje dobivaju lokalni vijećnici, a zatim i u kunu plaće gradonačelnika, načelnika, župana i njihovih zamjenika.

Ukratko, novo Šimunićevo istraživanje je pokazalo da postoje birački odbori u kojima je 10 ljudi plaćeno 3200 kuna da prebroje 1 glas birača (slovima: jedan). Tu je i 56 biračkih odbora (svaki 10 ljudi) koji su pod sobom imali na zadnjim izborima manje od 10 glasova za prebrojiti.

Dakle, predsjednik i zamjenik predsjednika dobili su po 400 kuna dnevnice, a svaki član i zamjenik člana biračkog odbora po 300 kuna. Da prebroje maksimalno 10 glasova i sjede cijeli dan. U čak 1949 hrvatskih biračkih odbora s 10 članova i zamjenika koji dobivaju novac bilo je manje od 100 glasača!

Rad izbornih odbora i povjerenstava stoji gotovo 70 milijuna kuna

Ovo je, naravno, samo vrh ledene sante apsurda i razbacivanja novca s biračkim odborima, općinskim i gradskim povjerenstvima, proširenim povjerenstvima... Samo u Hrvatskoj (bez inozemstva) na upravo provedenim izborima postojalo je 6558 biračkih odbora. To ne uključuje ni one specijalne, primjerice, po staračkim domovima.

Na prošlim izborima smo ukupno rad odbora i povjerenstava platili 68,5 milijuna kuna. Na ovim izborima zbog težine posla, povećane naknade za predsjednika biračkih odbora i njihove zamjenike platit ćemo još 1,3 milijuna kuna.

Od tog novca, oko 42 milijuna kuna odlazi za naknade ljudima u biračkim odborima, više od 15 milijuna kuna za općinska povjerenstva, sedam milijuna kuna za gradska izborna povjerenstva i više od milijun kuna za naknade radu povjerenstava izbornih jedinica. Da spomenemo one najveće.


Ali to nije sve. U Hrvatskoj postoji i oko 450 biračkih odbora koji su smješteni u privatnim prostorijama, kućama, pa čak i klijeti. Vlasnicima koji daju svoj prostor da njihovi sumještani dođu obaviti svoju građansku dužnost država plati 600 kuna.

- Imamo tako i najisplativiji birački odbor. Otkrio sam ga u Starom Petrovu Selu koje na 4261 birača ima 13 biračkih odbora. Jedan od njih je u privatnoj kući i u njemu je bilo točno sedam glasača. Dakle, za tih sedam glasova vlasnik je dobio 600 kuna, predsjednik i zamjenik biračkog odbora po 400 kuna, a osam članova i zamjenika po 300 kuna. Sveukupno 3800 kuna za sedam glasova. Ali to je samo dio. U biračkim odborima najviše je članova najvećih stranaka i oni pokupe te naknade, a i u čijoj kući će biti birački odbor opet se određuje na lokalnoj razini. Kako je na iznimno velikom broju biračkih odbora jako mali broj birača, ne mogu se oteti dojmu da se izbori koriste za to da bi netko u tim slučajevima uzeo dnevnice. Vidimo i potpuno neujednačenu praksu da velika mjesta imaju manje biračkih odbora od nekih malih općina. Kao što smo imali i primjer da neke male općine isplaćuju veće naknade svojim vijećnicima od županija. Kad sam počeo ovo istraživati, mislio sam da je sve uređeno, da je praksa ista, ali kako sam išao dalje, to je bilo više nelogičnosti i jasno je da se sve može obaviti i s manje potrošenog novca - kaže nam Šimunić.

Za 29 birača u Erveniku brinulo se 64 ljudi

Počasno prvo mjesto po besmislenosti pripada biračkim odborima u općini Ervenik pored Knina. Općina ima, prema zadnjem popisu, 1105 stanovnika, a od toga pravo glasa ima 317 glasača. A oni mogu doći u neki od pet biračkih odbora. Od njih je glasovalo 29 birača! A za njih se brinulo kroz biračke odbore, stručno izborno povjerenstvo i prošireno izborno povjerenstvo - 64 ljudi!

Birački odbor u Erveniku je jedini zabilježio već spomenutog jednog birača. Ali ni ostala četiri odbora u toj općini nisu se proslavila izlaznošću - ni u jednom nije izašlo više od 10 ljudi na glasanje. Imamo tako odbor s tri, sedam, osam i 10 birača koji su izašli na izbore.

Na prošlim izborima prije četiri godine, jedan glasač na biračkom odboru od 10 ljudi bio je u najsiromašnijoj Hrvatskoj općini - Civljane. Ali sad je izlaznost porasla. U tri biračka odbora glasalo je čak 35 ljudi, a u biračkim odborima i povjerenstvu je naknadu za teško odrađeni posao dobilo 44 ljudi.


U Konavlima je u biračkom odboru od 14 mogućih glasača na izbore izašlo njih pet. A već ste shvatili, nadgledalo ih je 10 ljudi i za to dobilo 3200 kuna.

- Ja ne znam što ti ljudi rade cijeli dan ako im birači, primjerice, glasaju do devet ujutro - kroz smijeh kaže Šimunić.

U Zagrebu ili većim gradovima je prosječni broj birača po biračkom odboru između tisuću ili 1100, pa ako je izlaznost 50 posto, članovi biračkih odbora barem imaju što odraditi. U manjima je drugačije. Razgovarali smo i s jednim članom biračkog odbora iz gradića u kojemu su svi punoljetni članovi obitelji u biračkim odborima. Kako su tamo dospjeli? Pa otvoreno nam priznaje - preko veze. Zajedno za jedan dan njih četvero kao članovi biračkih odbora podebljaju kućni budžet za 1200 kuna.

Ne moraju se naraditi jer tijekom izbora prebroje od 10 do 50 glasova. I tako za svake izbore - lokalne, predsjedničke, parlamentarne, za EU parlament...

Što je više biračkih odbora, naknada je veća

Ali nije to sve. Gradovi i općine imaju svoja izborna povjerenstva, a svaki član dobije od 750 do 3000 kuna naknade za taj jedan dan. Što je više biračkih odbora pod njima, to je naknada veća zbog složenosti posla. Viktor je sudjelovao na izborima kao nezavisni, zadnji na listi Stranke s imenom i prezimenom. I postavili su ga za koordinatora izborne jedinice. Morao je naći i sam ljude koji su išli nadgledati izbore u proširena izborna povjerenstva jer su takvi propisi.

- Kolegi će biti isplaćeno 750 kuna. Čovjek mi je otvoreno rekao da su mu rekli da dođe dva sata prije zatvaranja birališta. Nakon zatvaranja birališta brzo su verificirali glasove i do iza 20 sati je bio gotov. Nakon toga mi je otvoreno rekao: ‘Pa ja sam mislio da ću nešto i morati raditi za tih 750 kuna’. Ima nekih koji su došli, stavili svoj potpis i to je sve za taj novac. I to je dokaz da se sve može jeftinije obaviti i da nema potrebe za toliko glomaznim aparatom za izbore - zaključuje Šimunić.

Napominjemo da su ovo samo neki od primjera koje smo uzeli za primjer. Tisuće je biračkih odbora u kojima se zna da imaju jako mali broj birača koji je i manji od 50, a u nekima je i manji od 10. Pa se postavlja pitanje čemu onda birački odbori. Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić Križanić nam kaže da su oni svjesni problema. Ali da broj biračkih odbora određuju općinska i gradska izborna povjerenstva.

- Negdje je jako mali broj birača opravdan u biračkim odborima ako se radi o udaljenim zaseocima kako bi se ljudima, koliko god ih malo bilo, omogućilo glasovanje. Ali svjesni smo da je često i broj biračkih odbora neopravdan. Mi samo apeliramo na lokalna izborna povjerenstva da racionalno odrede broj biračkih odbora. Isto tako, i da ne unajmljuju privatne objekte osim u krajnjoj nužnosti - kaže nam Fabijančić Križanić.

Ona kaže da je DIP još prije dvije godine poslao Vladi prijedlog da se izborna pravila za razne izbore ujednače, a to uključuje i manji broj članova biračkih odbora, ali i manji broj članova povjerenstava. Primjerice, ne bi svaka općina imala svoje, nego bi, primjerice, isti reizabrani ljudi verificirali rezultate u više općina. Ali zasad nema odgovora. Birački odbori i njihov broj tako ostaju jedan od brojnih izbornih apsurda u dugačkom nizu da, primjerice, za predsjednika države ne treba potvrda o nekažnjavanju, a za načelnika općine treba.

- Zanima me samo bi li se bilo tko ovako rasipao novcem da on iz svojega džepa organizira izbore. Mi smo bogata zemlja koliko novca razbacujemo - zaključuje Šimunić.

Top 10 izbornih apsurda

1. U Erveniku je plaćeno 64 ljudi da zbroje 29 glasova. Na jednom od biračkih odbora s 10 ljudi bio je jedan glasač.

2. Vrhovine u Lici imaju s 552 glasača sedam biračkih odbora, a na jednom od njih su izašla tek tri birača na glasovanje.

3. U općini Kapela je kroz 23 biračka odbora i dodatna povjerenstva plaćeno 244 ljudi, a prosjek glasova po biračkom odboru je 38,2.

4. U Jastrebarskom je u 26 biračkih odbora bilo manje od 100 glasača, a Šibenik ima odbor u kojemu je izašlo tek njih deset.

5. Samobor ima 71 birački odbor, a unaprijed se zna da na njih sedam nema više od 50 upisanih birača. Na jednom je glasovalo tek šestero.

6. U Civljanima je 44 ljudi u biračkim odborima i povjerenstvima brojilo 35 glasova birača na izborima.

7. U Čaglinu je 224 ljudi plaćeno za nadgledanje izbora, a u čak 16 od 21 biračkog odbora nije bilo više od 50 glasača.

8. U Kninu su bila čak tri biračka odbora na kojima je izašlo manje od deset ljudi na izbore, a u općini Biskupija dva.

9. U Velikoj Ludini se unaprijed zna da na tri biračka odbora ima 16, 25 i 38 potencijalnih birača, ali odbori su i dalje ostali.

10. U Levanjskoj Varoši 104 ljudi plaćamo za rad na izborima - na jednom odboru bilo je osam glasača, dok je u četiri izašlo na izbore ne više od 20 ljudi.

Najčitaniji članci