Mađarski predsjednik zašpotao Austrijance jer su povećali emisiju stakleničkih plinova

Povijesno smo povezani. Marija Terezija ne bi mogla vladati bez podrške Mađarske, riječi su kojima je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen otvorio radni sastanak s Jánosom Áderom. Mađarski predsjednik je doputovao u Beč kako bi razmijenili iskustva u sprečavanju širenja pandemije korona virusa, ali i investicija od kojih će mnoge morati biti odgođene. 

Austrija je i dalje jedan od glavnih mađarskih gospodarskih partnera, rekao je Áder, napominjući da je treći najveći strani poslodavac i investitor u Mađarskoj. Dodao je kako je bilateralni trgovinski promet prošle je godine bio nešto manje od 11 milijardi eura.

 Što se tiče ciljeva postavljanih za 2040. godinu po pitanju klimatskih promjena Áder je naglasio kako je Austrija emisiju povećala za 10 posto umjesto da ju smanji. Mađarska je umanjila za 36 posto te je apelirala na Austriju da po uzoru na njih reducira emisiju stakleničkih plinova.

 Prema posljednjem izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) globalni klimatski modeli predviđaju porast globalne prizemne temperature zraka u posljednjem desetljeću 21. stoljeća u odnosu na posljednjih 20 godina 20. stoljeća od 1,8 °C do 4°C, ovisno o scenariju emisije plinova staklenika.

 Podsjetimo, Europska komisija je naložila smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. u skladu s Pariškim sporazumom, a do 2040. godine i punu dekarbonizaciju.

Prema izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA) Republika Hrvatska spada u skupinu europskih zemalja, zajedno s Češkom i Mađarskom, s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod.

Kako bi se izbjegle opasne klimatske promjene nastale kao posljedica povišenja temperature preko 2°C, globalne emisije stakleničkih plinova moraju se smanjiti za 50-85% do 2050. Godine. Projekcije porasta emisija za Hrvatsku u slučaju da se ne poduzme ništa za njihovo smanjenje  procjenjuju se na 42 milijuna tona CO2 u 2020. godini, što predstavlja porast od 36% u odnosu na razinu iz 2006. koja je iznosila 30,83 milijuna tona CO2, stoji u programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).