Malo dobrih vijesti: Građani će na godinu plin plaćati jeftinije

Plin bi građanima sljedeće godine mogao pojeftiniti jer je HEP ispod cijene kupio Inin plin iz skladišta Okoli .

Iz Ministarstva gospodarstva kažu da nije moguće da plin pojeftini ove godine jer bi se time prekršili zakoni i pravila europskih energetskih paketa. Pojeftinjenje je moguće tek u travnju sljedeće godine.

- Ina je napravila veliki propust jer nije zakupila dovoljne kapacitete skladišta, ali bi pozitivna posljedica trebala biti jeftiniji plin za građane sljedeće godine - rekao je ministar Ivan Vrdoljak.

Pokretanje videa...

VIDEO

24sata | Video: 24sata

Ini je ostalo u skladištu oko 190 milijuna kuna kubika plina kada su zbog Vladine odluke izgubili opskrbu lokalnih plinara i sada to radi HEP. Kako Ina nije prodala brzo svoj plin, državno skladište je prodala ispod cijene. HEP je kupio 105 milijuna tih kubika po cijeni nižoj od 60 lipa. Inače bi platili 1,75 kuna.

Kako se građanima plin u konačnici prodaje po cijeni od 2,4 kune , dolazi se do ekstradobiti HEP-a. Ukupno hrvatska kućanstva troše od 600 do 700 milijuna kubika.

Unatoč ovome, ministar Vrdoljak je najavio da će možda čak i tražiti odgovornost članova Uprave Ine jer nisu zakupili skladište ili prodali plin, pa su tako nanijeli gubitke tvrtki u kojoj je država suvlasnik.

Ina je procijenila da je na poslu izgubila 190 milijuna kuna zasad i za to optužuju Vladu.

Nakon sastanka s novinarima koje je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, oglasila se i Ina . Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Još uvijek nije kasno da se zaustavi transakcija prodaje našeg plina, i to iz nekoliko razloga. Prije svega treba objasniti zašto je plin još uvijek u skladištu i zašto ga Inina kompanija Prirodni plin nije povukla do 1.4. Za to postoji samo jedan jedini opravdani razlog, a to je sigurnost opskrbe hrvatskog tržišta. Danas kada se, na žalost, situacija s Ukrajinom sve više zaoštrava slušamo izjave kako je Hrvatska u relativno dobroj situaciji, jer između ostalog ima domaću proizvodnju plina i 200 milijuna m3 u podzemnom skladištu. I to je istina.

Naime, da bi se u Hrvatskoj osigurala maksimalna sigurnost opskrbe kroz cijelo zimsko razdoblje osnovni uvjet je da podzemno skladište plina bude maksimalno napunjeno u jesenskom razdoblju. To ima za posljedicu da na kraju sezone ostane više stotina milijuna m3 plina u skladištu. Tako je bilo ove godine, tako je bilo prošle godina i tako je bilo zadnjih trideset godina. To je cijena koju odgovorna kompanija zadužena za sigurnost opskrbe mora platiti. To će biti cijena koju će morati platiti i HEP ako želi osigurati maksimalnu sigurnost opskrbe. Tako dolazimo do apsurdne situacije. Kompanija Prirodni plin koja je do 1. travnja bila zakonski zadužena za sigurnost opskrbe, što je i maksimalno odgovorno i učinila, na kraju biva kažnjena za to. Umjesto da joj se zbog toga dopusti da postupno u sljedećih nekoliko mjeseci, što je fizički jedino i moguće, povuče plin iz skladišta pri čemu ni na koji način ne bi ugrozila interese ostalih sudionika biva jedina oštećena i bez ikakve potrebe dovedena u neravnopravan položaj naspram njih.

Razočarani smo izostankom reakcije svih institucija kojima bi cilj trebao biti zaštita sigurnosti opskrbe tržišta i osiguranje jednakih uvjeta svim sudionicima u plinskom poslovanju u Hrvatskoj. Naš javni apel da se spriječi ova prodaja stoga nije bilo otvaranje nikakvih novih frontova, Uprava je reagirala zato što je to u interesu kompanije. Nije tu bilo Hrvata ni Mađara nego Uprava koja je odgovorna za poslovanje kompanije. A kada iz kompanije izvučete 500 milijuna kuna i date ih državnoj kompaniji HEP-u, onda se čini kao da se Inu kažnjava. Za što? Za to što morali otpisati Siriju? Zar HEP investira učinkovitije u odnosu na naših 2 milijarde kuna, od kojih smo više od 80 posto usmjerili u Hrvatsku? Ovo je od početka bilo potpuno neprihvatljivo i neargumentirano.

Tek ćemo vidjeti koliki će biti ukupni gubici na plinu iz skladišta. Za sada samo na prodaji spomenutih količina gubimo skoro 200 milijuna kuna. No, to nije sve. Naime, sukladno odlukama Vlade, plin za kućanstva prodaje se HEP-u za 1,70 kn/m3. Već na tome gubimo između 250 i 350 milijuna kuna godišnje, a nastavak priče s prisilnom prodajom plina iz skladišta dovest će nas i preko pola milijarde kuna koje će INA ove godine izvaditi iz svog džepa.  Postavljamo pitanje i kako to da HEP sada može kupiti plin po 57 lp/m3, kada je Vlada svojom regulativnom definirala da će HEP za opskrbu kućanstava kupovati plin po 1,70 kn/m3 od Ine. Naravno da to sve neće pozitivno utjecati na naše poslovanje. Pitanje je gdje će uslijediti rezovi - hoće li to biti investicije, dividenda, hoćemo li odgađati svoje planove, što će biti s radnim mjestima. To su ozbiljna pitanja.

Prije svega, moram priznati da mi je potpuno neobjašnjivo da se HEP koji nema niti jednog dana iskustva u opskrbi plinom smatra pouzdanim opskrbljivačem. Sjetite se prošle zime,  ili primjerice zime 2012., kada je zbog nevremena došlo do zaustavljanja proizvodnje sa sjevernog Jadrana, je li bilo ikakvih posljedica u opskrbi? Baš nikakvih, a sve zahvaljujući izgrađenim odnosima i iskustvu koje imamo. Bit će vrlo zanimljivo, stoga, vidjeti kako će se HEP nositi s opskrbom u takvim situacijama. Nije problem opskrbljivati kućanstva ljeti, ali zimi je to posve druga priča. Zato nas itekako smeta kada se u kontekstu sigurnosti opskrbe proziva naša tvrtka kćer Prirodni plin.

Ministar je poručio kako je INA mogla putem svojih tvrtki kćeri aplicirati za veće skladišne kapacitete. Mi smo ozbiljna kompanija - kada netko preko medija poručuje da se Inin Hostin koji se bavi turizmom ili TRS koji se bavi računovodstvom  trebaju prijaviti za zakup skladišta, smatramo to vrlo neodgovornim. Osim toga postoje jasni kriteriji koje je potrebno zadovoljiti za podnošenje zahtjeva za zakup skladišnih kapaciteta a Prirodni plin d.o.o. je jedina tvrtka kćer koja te kriterije ispunjava. Mi se ne bavimo špekulacijama, tražili smo zakup onih kapaciteta koji su nam trebali za naš plin i to putem naše tvrtke koja se bavi trgovinom plinom.

Da smo kojim slučajem zatražili svih 100% kapaciteta skladišta dobili bi samo 10% što bi opet bilo nedovoljno za zbrinuti preostali plin u skladištu. Postavlja se pitanje zašto su Odluke Vlade uključujući i onu o dodjeli 70% skladišnih kapaciteta HEP-u donesene prekasno - službeno su objavljene čak nakon isteka roka za davanje ponuda za zakup. Također treba napomenuti da su se skladišni kapaciteti mogli zakupiti na 5 godina ali je cijena objavljena samo za prve tri godine te bi zakup na duže razdoblje predstavljao rizičan i neopravdan poslovni pothvat.

Tvrtka Prirodni plin javila se za ukupno 220 milijuna m3 kapaciteta, od čega smo dobili samo 21 milijun metara kubnih. Prijavili smo se za onoliko kapaciteta koliko smo ih trebali sukladno zalihama u skladištu i prodaji u narednom razdoblju. Sve ostalo bilo bi poslovno neopravdano.

Na niti jedan način nismo pogodovali ili omogućili niti jednoj drugoj tvrtki u zakupu ili rezerviranju skladišnih kapaciteta. U kontekstu MET-a, mogli ste me na isti način pitati i jesmo li PPD-u onda omogućili da rezervira dio kapaciteta.

Isto tako možemo reći da je Vlada svojim Odlukama pogodovala ovakvom razvoju situacije.

Da biste došli do proizvodnje sa samo jedne bušotine, potrebne su stotine milijuna kuna koji se ulažu tijekom niz godina. Nije sve crno-bijelo, ne možete samo bilo gdje zabiti cijev i prikopčati je na sustav. Potrebne su godine istraživanja, a i kad počnete bušiti, ne znači da ćete nešto naći. Zatim, dokumentacija, oprema, infrastruktura košta, a i kasnije održavanje. No, ono što je najvažnije - bez prihoda nema daljnjih investicija. A kada naftno-plinska kompanija nema novaca za ulaganja, to se snažno odražava na njenu budućnost. Osim toga, nigdje nisam vidio da netko pita zašto ne plaćamo vodu po proizvodnoj cijeni, ili koja je proizvodna cijena struje...

No, vratimo se na cijenu plina. Cijena plina za hrvatske građane definirana je od strane Vlade RH, prvo je bila nešto iznad jedne kune, pa se kroz godine povećavala. INA kao dosadašnji opskrbljivač kućanstava pridržavala se zadane cijene. Nismo je mi niti uspostavili niti regulirali. Prirodni plin nikad nije ostvarivao ekstra profit, pa samo do prije dvije godine, cijene i za industriju su bile regulirane, a ne tržišno orijentirane.

A što se tiče cijene koju plaćaju mađarska kućanstva, koliko nam je poznato, cijenu u Mađarskoj također regulira njihova Vlada. Generalno gledano, cijene plina za ovu kategoriju potrošača su regulirane u nekim europskim državama, no i dalje je cijena plina za hrvatska kućanstva među najnižim cijenama plina u Europi, što se može vidjeti i na Eurostatu.

Petrokemija je već nekoliko godina u mogućnosti birati svog opskrbljivača plinom. Štoviše, od kolovoza 2012. godine, zakonska regulativa omogućila je Petrokemiji da sklapa ugovore istovremeno s dva ili više opskrbljivača plina, a što je Petrokemija i učinila. Ugovori sklapani s Petrokemijom rezultat su poslovnih pregovora i slobodne volje obiju ugovornih strana, pri čemu su Petrokemiji, kao velikom i važnom potrošaču, nuđeni optimalni uvjeti suradnje.

Osim toga, činjenica da je Petrokemija odabrala INU za opskrbljivača u vrijeme kada je tržište bilo otvoreno potvrđuje našu cjenovnu konkurentnost na tržištu te status pouzdanog i sigurnog opskrbljivača. U konačnici, na samoj je Petrokemiji  da ostvari potrebna poboljšanja u svom poslovanju kako bi osigurala održivost i konkurentnost svoje djelatnosti.

Želimir Šikonja, izvršni direktor za Istraživanje i proizvodnju nafte i plina