Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
11 komentara

Marić: Projekcije rasta realne, ali ima prostora za korekcije...

Međunarodne institucije Hrvatskoj predviđaju stopu rasta BDP-a od 2,5 posto. Ministar Marić tvrdi da ima prostora za povećanje i da će se poduzeti svi potrebni napori kako bi se to i ostvarilo

Zagreb: Dolazak ministara na sjednicu Vlade
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
11 komentara

Projekcije gospodarskog rasta za Hrvatsku po stopi od oko 2,5 posto, koje objavljuju međunarodne institucije, odražavaju i procjene hrvatske vlade, no ima prostora za korekcije odnosno povećanje i poduzet će se svi potrebni napori kako bi se to i ostvarilo, izjavio je u četvrtak u Sarajevu ministar financija Zdravko Marić

Marić je ovo medijima izjavio sudjelujući na trodnevnoj godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a upravo iz te su banke u srijedu objavili svoje projekcije gospodarskog rasta u državama Europske unije za 2019., koje za Hrvatsku predviđaju stopu rasta BDP-a od 2,5 posto. 

Europska je komisija dan ranije objavila svoju projekciju po kojoj bi ta stopa trebala biti 2,6 posto, koliko je projicirala i hrvatska vlada, a Marić je kazao kako je riječ o nijansama, jer se razlika temelji na različitim tumačenjima nekih sastavnica BDP-a.

- Veoma je važno to što imamo kredibilitet naših brojki i projekcija - kazao je Marić dodajući kako je jasno da je evidentan trend blagog usporavanja rasta u cijeloj Uniji, što je i ocjena Europske komisije. 

- Mi smo svjesni da je to u ovom trenutku realna projekcija - kazao je Marić dodajući kako je stajalište vlade da se s ovakvom stopom rasta BDP-a ne treba miriti, nego činiti sve što je moguće kako bi se podignuo potencijal rasta hrvatskog gospodarstva.

Na pitanje Hine do kolike je razine takvo povećanje uopće realno očekivati, Marić je kazao kako ostaje pri tome da ne želi licitirati brojkama, ali da se mora učiniti sve kako stopa rasta ne bi padala ispod 2,6 posto. 

- To je osnovni izazov. Monetarna politika kao duboko integrirana u tokove monetarne unije u EU daje doprinos, a fiskalna je politika u protekle tri godine u Hrvatskoj dala najveći doprinos tome, što je naišlo i na priznanje međunarodnih insittucija pa i EBRD-a - kazao je hrvatski ministar. 

Marić tvrdi kako se na Hrvatsku sada, u očima međunarodne zajednice te u poslovnim i financijskim krugovima, gleda "jako dobro", poglavito zbog rezultata u fiskalnoj sferi, odnosno kroz stabilizaciju proračuna i suficit dvije godine za redom te kroz pad javnog duga i troškova kamata. Smatra kako je to i dovelo do poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske odnosno njegova vraćanja u investicijsku zonu.

- Sve su to važne stvari, no sada je sve veća potreba za nastavkom provedbe poglavito strukturnih politika. Svi elementi ukupne gospodarske i ekonomske politike moraju dati svoj doprinos - kazao je ministar financija posebice ukazujući na potrebu olakšanja uvjeta poslovanja i stimuliranja poduzetnika kroz porezna, neporezna i administrativna rasterećenja.

'Zapadni Balkan je postao apsolutni prioritet za EU' 

Na posebnom panelu Europske komisije organiziranom u okviru godišnje skupštine EBRD-a, Marić u četvrtak je govorio o iskustvima Hrvatske u procesu pristupanja EU koja bi mogla biti korisna za države zapadnog Balkana koje žele europske integracije iskoristiti za privlačenje inozemnih investicija i svoja gospodarstva učiniti konkurentnijima.

Hrvatska je prvi susjed zapadnog Balkana te stoga i vrlo zainteresirana za integraciju regije u EU, a svojim iskustvom može ponuditi modele bržeg integriranja, kazao je Marić istaknuvši da je već sam pregovarački proces dobitak za svaku državu koja želi postati članicom EU te da je Hrvatska i prije formalnog ulaska u Uniju postala potpuno integrirana u europske strukture jer je prošla kroz vrlo dug pregovarački proces.

Rezultat toga je da su promjene postale vidljive na različitim planovima, od zaštite potrošača, skrbi o okolišu, poboljšanju kvalitete obrazovanja, kazao je Marić dodajući kako koraci koji se čine tehničkima zapravo suštinski mijenjaju svaku državu koja postaje članicom Unije. Cijeli pregovarački proces, po njegovim riječima, nije samo pitanje ispunjavanja kriterija, nego nešto što zemlju čini boljom i postavlja znatno vše standarde kvalitete na svim područjima.

- Hrvatska danas ima održivi gospodarski rast i spremna je za daljnje integriranje u EU - kazao je Marić poručivši državama zapadnog Balkana da očekuju pozitivne učinke od svakog koraka kojega same poduzmu kako bi se približili standardima koji vrijede u EU.

Christian Danielsson, glavni ravnatelj Ravnateljstva za susjedstvo i pregovore o proširenju kazao je kako sa stajališta Bruxellesa nema nikakve dvojbe o odnosu prema zapadnom Balkanu.

- Zapadni Balkan je u proteklih je 16 mjeseci postao apsolutni prioritet za EU - kazao je Danielsson dodajući kako je Uniji bilo važno postaviti vjerodostojnu strategiju za članstvo kroz provedbu nužnih reformi.

To i dalje znači puno posla za potencijalne nove članice Unije jer podrazumijeva političke ali i gospodarske reforme, uključujući jačanje regionalne suradnje, rekao je Danielsson, koji tvrdi kako su se proteklih pet godina dogodile "ogromne promjene" koje su regiju učinile puno zanimljivijom za inozemne investitore.

Istaknuo je kako je Europska komisija pokazala da je spremna konkretno pomoći državama regije pa je iz pretpristupnih fondova do sada osigurala oko 700 milijuna eura, a već sada je taj iznos projiciran na milijardu eura.

No države regije same moraju učiniti više kako bi mijenjale stanje u pravosuđu, borili se protiv korupcije, ojačala vladavinu zakona, istaknuo je Danielsson, koji je potvrdio kako u Bruxellesu očekuju da se nastavi dijalog Srbije i Kosova i riješe postojeći problemi između te dvije zemlje.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message