News

Komentari 161

Maturanti ne znaju što je Ustav ni NDH, 58 posto njih ne zna da je Andrej Plenković premijer

Maturanti ne znaju što je Ustav ni NDH, 58 posto njih ne zna da je Andrej Plenković premijer

Što se tiče povjerenja u institucije, istraživanje pokazuje kako maturanti najmanje vjeruju političkim institucijama, pravosuđu te izvorima informiranja, a najviše vjeruju vojsci i znanstvenicima

Manje od 60 posto maturanata zna što je Ustav, a manje od 20 posto ih zna koji koji ga akteri mogu promijeniti. Znaju koja stranka ima najviše zastupnika u Saboru, a 76 posto njih zna što je trodioba vlasti, pokazuju to rezultati istraživanja o političkoj pismenosti učenika i učenika završnih razreda srednjih škola, koje je u ožujku proveo Institut za društvena istraživanja u 67 razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske. 

Istraživanjem se nastojalo ispitati: politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, razinu medijske pismenosti, građanske kulture i navika mladih.

PRATITE UŽIVO:

- Na ljestvici razumijevanja temeljnih političkih pojmova i poznavanja ustavno-političkog ustrojstva pokazuju nešto niže razine znanja nego učenici 2015, no na političkoj informiranosti pokazuju više znanja pa je ipak ukupno političko znanje nešto više nego što je bilo 2015. Prosjek točnih odgovora u tim kategorijama je malo viši od 9 u odnosu na 19 postavljenih pitanja dok je u prošlom istraživanju bio niži od 9 i tu učenici gimnazija pokazuju 50 posto bolje rezultate u odnosu na druge četverogodišnje škole i duplo bolje rezultate u odnosu na učenike trogodišnjih škola - istaknuli su.

Najmanje vjeruju političkim institucijama, pravosuđu te izvorima informiranja, a najviše vojsci i znanstvenicima, tri četvrtine ne sudjeluje u prosvjedima

Što se tiče povjerenja u institucije, istraživanje nadalje pokazuje kako najmanje vjeruju političkim institucijama, pravosuđu te izvorima informiranja. 7,2 posto njih vjeruje političkim strankama, 14 posto Saboru, a 16,7 posto Vladi. 

- Najviše vjeruju vojsci i znanstvenicima što je izrazito bitno u vrijeme pandemije - poručuju iz Instituta.

Što se tiče učestalosti informiranja, tu prednjače novi mediji -  68,7 posto njih se informira svakodnevno putem društvenih mreža, a 65 posto njih se nekoliko puta tjedno informira putem internet portala. TV koriste u najvećoj mjeri, a nikad se ne informiraju putem radija i tiska. U prosvjedima praktički više od tri četvrtine ne sudjeluje. 

- Ono što nas je donekle zabrinulo je njihovo smatranje da je angažman u političkim strankama pretežno motiviran osobnim, a ne javnim interesima i to u velikom postotku od gotovo 60 posto - istaknuli su iz Instituta.

Tek 42 posto mladih zna da je Plenković premijer, za 45 posto njih je ZDS opravdan

Oko 40 posto mladih u Hrvatskoj zna kako se biraju ministri, a 57 posto zna i tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

No, manje od polovice u stanju je prepoznati definiciju političke opozicije, a još manje, njih 42 posto, zna da se sadašnji predsjednik Vlade zove Andrej Plenković. Manje od toga, 38 posto, ih zna godinu održavanja prvih višestranačkih izbora u RH. No, zato je za 45 posto njih upotreba pozdrava "Za dom spremni" na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata opravdana. Neopravdana je za samo četvrtinu ispitanika.

Učenice pri tom u manjoj mjeri nego učenici smatraju ZDS prihvatljivim pozdravom, a gledano regionalno, učenici iz Zagreba u odnosu na vršnjake iz ostalih regija, izuzev Istre, Primorja i Gorskog kotara, u manjoj mjeri opravdavaju upotrebu ustaškog pozdrava. 

Oko polovice njih smatra da ne bi trebalo preimenovati ulice i trgove koji nose naziv Josipa Broza Tita, pripadnika ili simbola NOB-a, dok njih 40 posto isto smatra za ulice i trgove koji nose imena simbola ili pripadnika NDH.

Ratne teme: Skoro trećina maturanata smatra NDH fašističkom tvorevinom

Iako se često govori o prevelikoj zastupljenosti ratnih tema u javnosti, mladi su po tom pitanju podijeljeni: trećina ih se izjasnila da se u javnosti previše govori o Domovinskom ratu, a približno isti postotak s time se ne slaže. Da se hrvatskim braniteljima trebaju ispuniti svi njihovi zahtjevi, smatra 40 posto učenika, dok Hrvate kao najveće žrtve ratova devedesetih vidi svaki drugi ispitanik. Više od 60 posto maturanata vjeruje da je pobjeda ostvarena u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu, a na tom tragu, 37 posto ih smatra da Hrvatska nije izvršila agresiju na BiH.

Kada je riječ o Drugom svjetskom ratu, samo trećina učenika pobjedu u antifašističkoj borbi smatra temeljem državne suverenosti RH, no treba reći da je svaki drugi ispitanik neodlučan po tom pitanju.

Nešto manje od trećine učenika smatra NDH fašističkom tvorevinom, a njih više od polovice je neodlučno ili se ne želi opredijeliti po tom pitanju. A po pitanju karaktera SFRJ, više od polovice ispitanika smatra da je ona bila komunistička diktatura. S druge strane, svaki drugi učenik vidi tu istu SFRJ kao politički moćniju i neovisniju od volje velikih sila u odnosu na današnju Hrvatsku.

Nemaju problem u druženju s ljudima druge rase, vjere i nacionalnosti, većinom su neskloni tvrdnji da su pravi Hrvati samo katolici

Što se tiče stava o medijima, tri četvrtine njih je protiv autocenzure, odnosno da treba reći svoje mišljenje bez obzira na to hoće li zbog toga nastradati, a oko dvije trećine ih je protiv zabrane medijskog izvještavanja.

- Međutim, nešto manje od 60 posto njih podržava ukidanje određenih medija, čime pokazuju jedan nedemokratski stav vezan uz ograničavanje slobode govora - dodali su istaknuvši kako su stavovi prema medijima još pozitivniji nego 2015.

Što se tiče nacionalne isključivosti, preko 90 posto ispitanika može se zamisliti u prijateljstvu s osobama druge rase, vjere i nacionalnosti, a preko 70 posto njih smatra kako se doseljenici u Hrvatsku ne bi trebali odreći svoje tradicije i običaja.

- Većinom su neskloni tome da su pravi Hrvati samo katolici, njih 72 posto odbacuje tu tvrdnju. A ne slažu se ni da bi se u Ustavu trebala definirati Hrvatska kao država hrvatskog naroda - istaknuli su. 

A podijeljeni su kod pitanja sprječavanja progona naših branitelja zbog zločina u Domovinskom ratu. 

33 posto smatra da je homoseksualnost bolest i poremećaj, podijeljeni su oko posvajanja djece

- Najveći pomak dogodio se kod stavova prema osobama homoseksualne orijentacije - naglasili su iz Instituta. 

U odnosu na 2015., zabilježena je značajna tendencija koja ide u smjeru demokratskih stavova i tolerancije prema homoseksualcima.

- No, i dalje jedan zamjetan postotak ispitanika smatra da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja i bolesti, čak njih 33 posto. Sličan postotak smatra da bi im trebalo zabraniti javne istupe iz straha da ne utječu loše na mlade. Velik postotak mladih od 50 posto smatra da bi trebalo izražavanje homoseksualne orijentacije zadržati u privatnoj sferi, 20 posto misli da im se treba zabraniti rad s djecom, a najpodjeljeniji stav vidimo kod posvajanja djece, što podržava 40 posto učenika, dok 40 posto njih ne - dodali su.

Prije šest godina više od 55 posto maturanata bilo je protiv omogućavanja posvajanja djece homoseksualcima tako da ovi rezultati predstavljaju značajan pad.

A što se tiče rodne ravnopravnosti, 71 posto njih ne smatra da bi žene trebale biti samo kućanice, tri četvrtine njih smatra da žene i muškarci trebaju ravnopravno dijeliti sve poslove u kući. 

- No, određeni patrijarhalni obrasci se vide još u tvrdnjama da se 20 posto mladih slaže s tim da je muškarac taj koji bi trebao zarađivati i prehranjivati obitelj te da su žene bolje u poslovima s ljudima, kao što su učiteljice i odgajateljice nego u poslovima koji su često bolje plaćeni u domeni tehnike i informatike - poručili su.

Generalno govoreći, istaknula je dr.sc. Jelena Matić Bojić, socio-politički stavovi mladih u 2021. godini nešto su demokratičniji nego što je to pokazalo istraživanje iz 2015. godine.

- To se posebno uočava kod stavova prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama, kod stavova prema medijima te u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji. Ipak, i dalje ima potrebe i prostora za razvoj demokratske kulture mladih. Primjerice, iako se ove godine primjećuje značajan pomak u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, kod dijela sudionika i sudionica još su prisutni negativni stavovi i diskriminatorne težnje spram ove manjinske skupine - rezimirala je. 

Dr. sc. Nikola Baketa zaključio je kako je ukupno političko znanje učenika razmjerno nisko te je njegova razina slična onoj koja je utvrđena u istraživanju 2015. godine.

- Došlo je do pada vezano uz razumijevanje temeljnih političkih pojmova i poznavanje ustavno-političkog poretka, a do porasta u pogledu političke informiranosti. Nadalje, niske su razine političke participacije te povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Zanimljivo je da među izvorima informiranja učenici imaju najmanje povjerenja u društvene mreže i Internet portale, ali se istovremeno putem njih prilično često informiraju - istaknuo je.

Šalaj: 'Učenike trogodišnjih strukovnih škola ne priprema se da budu aktivni građani, tu smo podbacili'

Profesor s Fakulteta političkih znanosti, Berto Šalaj, naglasio je kako se učenike trogodišnjih strukovnih škola ne priprema da budu aktivni građani nego da budu aktivni na tržištu rada.

- Tu smo podbacili. Mi smo svjesno odlučili da u trogodišnjim strukovnim školama mladi ne trebaju biti politički pismeni. To je po mom sudu najveći problem - istaknuo je naglasivši kako ovo istraživanje ne ide u smjeru kritike mladih i njihovih stavova nego društva.

Govoreći o društvenim mrežama kao glavnom izvoru informiranja mladih, Šalaj je istaknuo kako se društvo na to moramo pripremiti. 

- Kad već koriste te izvore, treba im omogućiti alate kako da ih adekvatno koriste. U školama uopće ne postoji ta ideja da bi ih trebalo pripremati za to novo informacijsko okruženje. Naravno da obrazovanje nije svemoćno, ali mi uopće u Hrvatskoj nismo probali putem obrazovanja nešto mijenjati i onda ćemo dobiti, to je moja teza i nadam se da sam u krivu, da će najveći dio mladih biti nezainteresiran za politiku ili sklon nekakvim demagoškim političkim rješenjima - rekao je. 

Dražen Hoffmann, voditelj programa političke pismenosti u GONG-u, ne slaže se s tvrdnjom da se nije kroz obrazovanje ništa činilo te naglasio kako se novim kurikulumima u škole uvodi građanski odgoj kao međupredmetna tema.

- Postojeći model građanskog odgoja i obrazovanja, gdje je to samo jedna međupredmetna tema uz šest drugih, ne može dobro i kvalitetno funkcionirati. Korigirat ću se da nismo ništa napravili, ok, pokušali smo, ali vrlo slabo i vrlo malo, nesustavno, tako da i dalje stoji moja teza da nismo koristili obrazovanje kao važan činitelj socijalizacije - rekao je Šalaj.

Osvrnuo se i na nisko razumijevanje političke participacije istaknuvši kako tome doprinose  i političke elite, a među njima i sam premijer Andrej Plenković.

- Kad gledamo u posljednje vrijeme ovu predizbornu kampanju, onda vidite da se na razini društva oko nekih stvari nismo dogovorili. Pa sad vidite da je postao pejorativan pojam aktivizam - "oni nisu političari, nego aktivisti". Nitko nije pitao premijera i one koji to tako upotrebljavaju što je to tako loše, što je loše u političko-građanskom aktivizmu i zašto je postao jedan izraz kojim nekoga na neki način diskreditirate - istaknuo je.

Osvrnuo se i na predsjednika Republike, Zorana Milanovića. 

- U predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore aktualni predsjednik Republike je rekao kako je jedna od najvažnijih stvari uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, no nije rekao zašto to nije napravio dok je bio premijer i imao sve ovlasti. Ta situacija sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja je na jako dugom štapu, bojim se, i onda nam ostaje nevladinim organizacijama, akademskoj zajednici, istraživačima i medijima da tu vatru održavamo živom i radimo ove projekte - istaknuo je.

 

Najčitaniji članci