News

Komentari 20
NAPAD NA PP GLINA

'Mi smo sami, slabo naoružani, branili svoju postaju i uspjeli...'

Na današnji dan 1991. počeo je krvavi rat na Banovini. Policijska postaja u Glini napadnuta je samo dan nakon proglašenja hrvatskog suvereniteta. Jedan policajac je poginuo, dvojica ranjena, a ostali odvedeni u Knin...

Noć je protekla relativno mirno, a onda u pet sati ujutro započeo je napad na policijsku postaju u Glini. Cilj pobunjenih glinskih Srba potpomognutih 'martićevcima i Knindžama' bio je  protjerati Hrvate s područja općina Glina, Hrvatska Kostajnica i Dvor na Uni. 
Sve je bilo pomno planirano, a povod je bilo proglašenje nezavisnosti Hrvatske koje se Sabor donio donio dan ranije.

Ivan Šantek iz Gline, bivši saborski zastupnik, ispričao nam je svojedobno kako je napadnuta policijsku postaju u Glini, u kojoj je radio kao pričuvni policajac, 26. lipnja 1991. 

- Te noći  nakon što je Hrvatska je proglasila suverenost i nezavisnost, kolege i ja radili u policijskoj postaji u Glini. S nama su bila i tri Srbina, do kojih je došla informacija da  će doći do napada na postaju. I stvarno je u pet ujutro napad na nas počeo. Mi nismo bili adekvatno naoružani, a naši su nam javili da će nam u pomoć stići specijalna policija iz Siska.  Oni nisu uspjeli stići na vrijeme i mi smo sami, tako slabo naoružani, branili svoju postaju te je uspjeli obraniti. Tad je ranjeno nekoliko mojih kolega, a jedan od njih, Tomislav Rom, kasnije je u  bolnici i preminuo - prisjetio se Šantek tog kobnog dana.

Nakon četiri sata, koliko su branili postaju, u osam sati ujutro Šanteka i njegovih 15 kolega odveli su iz postaje  u zarobljeništvo u kojem je bio od 26. lipnja do 14. kolovoza 1991.

Nadmoćniji i brojniji neprijatelj

- Zgrada policijske postaje je gađana iz svih mogućih oružja i oruđa, a najviše straha su izazivali trombloni za koje su se bojali da ne ulete kroz prozor i eksplodiraju unutar prostorije  i pobiju sve koji se nalaze unutra. No unatoč svemu mi smo se i dalje branili - prisjetio se svojedobno za 24 sata Zvonko Plemenčić, u to vrijeme pripadnik pričuvnog sastava MUP-a koji je  u napadu teško ranjen.

Prema njima se, naglašava, silovito pucalo iz raznih pozicija u gradu  i to iz Gradskog parka, dvorišta općine, autobusne postaje, prostora stočnog sajmišta, veterinarske stanice i iz raznog oružja poput snajpera, automatskog oružja, mitraljeza, tromblona... Po silini napada, ističe, moglo se zaključiti da je u napad na policijsku postaju uključeno nekoliko stotina dobro naoružanih pobunjenih lokalnih Srba i dobro uvježbanih tzv. martićevaca.

Nakon četverosatne obrane iz PU-a iz Siska 16 policajaca dobilo je zapovijed da se predaju kako u napadu znatno nadmoćnijeg i brojnijeg neprijatelja ne bi svi poginuli. Zarobljeni su i  odvezeni u kininski zatvor gdje su bili maltretirani, zlostavljani i mučeni. Nakon 50 dana zarobljeništva u razmjeni su oslobođeni.

Nedugo nakon njihova zarobljavanja u Glinu su ušli pripadnici antiterorističke postrojbe MUP-a koji su oslobodili Policijsku postaju, ali nisu uspjeli osloboditi zarobljene policajce. Trojica specijalaca su ranjena.

- Pobunjenici uz pomoć  tzv. JNA mjesec dana nakon ovog prvog napada 26.6. izvršili su opći napad i preuzeli kontrolu nad policijskom postajom i gradom Glina. JNA se od prvog dana otvoreno  stavila na stranu pobunjenih Srba.Oni su prilikom prvog napada blokirali policijsku postaju, a cijevi tenkova su cijelo vrijeme bile usmjerene u pravcu policijske postaje - kazao je Plemenčić.

U strahu od hrvatskih specijalaca zvao JNA u pomoć

Slaven Ružić u svom znanstvenom radu pod nazivom Politički i vojno-sigurnosni aspekt zbivanja u glinskoj općini 1990.- 1991. događaje u Glini opisuje ovako:

 - Kad je hrvatski Sabor sukladno sa rezultatima svibanjskom referenduma 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske sigurnosna se situacija na  području općine Glina uvelike pogoršala. Predsjednik općine dr. Jović smjesta je na sjednici općinskog Ratnog predsjedništva proglasio ratno stanje koje je trebalo biti na snazi sve dok hrvatske snage ne budu 'izbačene' sa područja SAO Krajine, odnosno sa teritorija općine ('Odluka o proglašenju ratnog stanja' službeno je usvojena nekoliko dana potom, odnosno 1. srpnja  1991.)

Tog je jutra, naime, najmanje 150-ak naoružanih Srba, među kojima se, iz 70-ak civila iz Gline i 30 -ak civila iz okolnih srpskih sela, nalazilo i 50-ak pripadnika Milicije SAO Krajine s područja Banovine ('Martićevci'), koji su tijekom proljeća 1991. prošli specijalnu obuku u sjevernodalmatinskom mjestu Golubiću kod Knina napalo lokalnu policijsku postaju koju je branio skroman broj policajaca. Tom prilikom poginuo je pričuvni policajac Tomislav Rom iz Donjeg Viduševca kao prva žrtva Domovinskog rata na ovom prostoru.

Sama je postaja nakon višesatnog okršaja zauzeta te su hrvatski policajci zarobljeni i dovedeni u Knin, dok su na ulazu u Glinu iz pravca Jukinca i Donjeg Viduševca postavljene srpske barikade. 
Predsjednik glinske općine dr. Jović u očitom strahu od očekivanog hrvatskog protuudara, smjesta je uputio apel Komandi garnizona JNA u Petrinji, tražeći njihovu pomoć, nakon čega je u  Glinu upućena armijska oklopna jedinica. Iz pravca Siska u međuvremenu su pristigli pripadnici hrvatske specijalne policije (Antiteroristička jedinica Lučko) koji su nakon kratkog okršaja  u kojem su poginuli 'Martićevac' Dragiša Stefanović i dvojica civila, natjerali pobunjene Srbe u bijeg. 


No, ubrzo je potom u grad ušla i jedinica JNA iz Petrinje, čiju su prisutnost iskoristili hrvatski policajci kako bi se probili do napuštene policijske postaje i ponovo uspostavili nadzor nad njom. Tenkovi JNA tada su se rasporedili u glinskom središnjem parku izoliravši na taj način hrvatske policajce u postaji od ostatka grada čime su srpskim napadačima omogućili da se  s obližnjeg brda Pogledić, kamo su se sklonili prilikom intervencije hrvatske policije, vrate u Glinu i de facto preuzmu kontrolu nad većim dijelom mjesta - opisuje Ružić u svom radu  događanja u Glini.

Konačna okupacija Gline i policijske postaje dovršena je 27. srpnja 1991. u sklopu operacije Žaoka kojom je zapovijedao ratni zločinac Dragan Vasiljković - poznatiji kao kapetan Dragan. Glina je oslobođena tek u vojno - redarstvenoj akciji u Oluji

Najčitaniji članci