News

Komentari 149

Đurđević o svađi Plenkovića i Milanovića: 'Osuđena sam. Niti imam tužitelja, ni pravo obrane'

Đurđević o svađi Plenkovića i Milanovića: 'Osuđena sam. Niti imam tužitelja, ni pravo obrane'

Kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević koju podržava predsjednik Zoran Milanovića osvrnula se na prepirke između premijera i predsjednika oko izbora predsjednika Vrhovnog suda

Nije mi ugodno u svemu tome biti, ali pokušavam biti nepristrana i stručna i držati se izvan ovoga, koliko to bilo moguće. A pokazalo se da nije moguće. Ne mislim komentirati postupke niti jednog niti drugog niti sve što se događa u politici. Ali moram čuvati svoju reputaciju i ugled i u tom smislu moram reagirati onda kada se mene difamira i kada se govore neke neistine o mojim postupcima ili programu - rekla je Zlata Đurđević o sukobima između premijera i predsjednika za RTL Direkt.

- Od samog početka sam znala i istaknula u prvoj izjavi da je ovo politički izbori i da ću nastojati cijelo vrijeme biti nepristrana i neovisna s obzirom na ugled funkcije za koju sam se javila - rekla je Đurđević.

Komentirala je i izjave premijera Plenkovića o tome da ona želi oduzeti pravo glasa struci i da bi suce u tom slučaju birala isključivo politika.

- Pisala sam taj program znanstvenim pristupom. Što znači da sam koristila i povijesnu i komparativnu i ustavno-pravnu metodu i sada se ti neki dijelovi, koji su u prvom dijelu i odnose se na ocjenu stanja pa i uzroke stanja u pravosuđu iskorištavaju na ovakav jedan način koji ne oslikava ono što sam rekla u programu. On je vrlo otvoren i iz njega se vidi da se ja nisam pokušala niti pridobiti na svoju stranu ni politiku ni Vrhovni sud. Bila sam stručna, nepristrana i rekla ono što mislim. Mislim da nema nikakvog osnova da se tvrdi da sam nešto napisala u programu što ja jasno kažem da nisam. Nisam nikada predložila da u Hrvatskoj politika bira suce, ali to ne znači da ne mogu pokazati kako je to u zapadnim demokracijama, gdje redovito, u većini država parlamenti zajedno sa izvršnom vlasti biraju suce. Kod nas smo otišli u drugu krajnost gdje imate, a to bi se stvarno moglo dogoditi, na cijelu situaciju koja se događa oko Vrhovnog suda, da će sudstvo izgubiti bilo kakav demokratski legitimitet. To je nedopustivo u demokracijama. Bio je i prijedlog da bi Vrhovni sud trebao birati predsjednika. Smatrala sam da je nužno da pokažem kako je to u zapadnim demokracijama. Da demokracija vrijedi i za sudstvo i da u članak 1. Ustava piše da sva vlast proizlazi iz naroda. Sudstvo je vlast, prema tome, građani moraju imati određeni utjecaj na sudstvo. I ako su njime nezadovoljni moraju kroz zastupnike koje su izabrali djelovati na taj dio vlasti. Treba pogledati i članak 4. Ustava i to pročitati, a tamo piše da postoji dioba vlasti, ali da vlasti moraju međusobno surađivati i kontrolirati se. Ne znam na koji način u Hrvatskoj, osim pozicije koju imate sada, je moguće kontrolirati sudsku vlast - rekla je Đurđević.

Na pitanje kako je problem navodno u tome što je u opisu stanja u pravosuđu spomenula da su svi problemi počeli '90-ih godina kad je došlo do velikih promjena u sudstvu, kaže da nije rekla svih problema. 

- Govorim o dva razdoblja. Jedno je razdoblje 90-ih kad je došlo do devastacije hrvatskog pravosuđa s velikim odljevom kadrova, vrlo stručnih i kvalificiranih sudaca, a i Državno-sudbeno vijeće koje, zapravo, imamo od tog razdoblja. Nije to nešto što smo kasnije uveli. Tada se zvalo Republičko državno vijeće, uvedeno je s prvim Božićnim Ustavom iz 1990. godine. Od tada imamo to tijelo koje je sastavljeno na jednaki način. Doduše, nije izabrano od strane, tada je bilo birano od strane parlamenta, ali su u njemu i tada sjedili suci i profesori i bili su još tada i državni odvjetnici tamo - rekla je.

- Nisam se javila na prvi poziv kao što se nije javio ogroman broj sudaca, profesora i drugih koji su kvalificirani za to. Nisam u tom trenutku o tome razmišljala. Bila sam u postupku za Europski sud za ljudska prava. Ovo je postupak u koji se bitno  razlikuje od izbora sudaca na Europski sud za ljudska prava ili Ustavni sud, a to je da imate ovlaštenog Ustavnog predlagatelja.  To je predsjednik Republike. Možete se javiti sami, a možete čekati da se on javi. Nisam se javila, niti sam se bila dužna javiti. Prema tome nisam mogla prekršiti zakon. On je mene nakon toga, u ožujku, nakon što je rekao da neće niti jednog kandidata, pozvao i pitao da li bi ja pristala biti kandidatkinja. Ja sam rekla da pristajem. U zakonu nigdje nije pisalo da se poziv može ponoviti, ponavljanje je omogućio ustavni sud svojom odlukom. Procedurna odredba o tome kako se vrši izbor predsjednika Vrhovnog suda odnosi se samo na predsjednika Republike, Vladu i Vrhovni sud. Ne na kandidata. Ja sam objekt postupka - rekla je Đurđević. 

Nastavila je kako nema ovlasti i nije na nikakav način sudjelovala, osim što je prihvatila kandidaturu.

- Predsjednik Republike odlučuje kako će on. Tvrdnje da bi ja mogla prekršiti zakon, u kojem dijelu sam ja prekršila zakon? Nakon što je raspisan novi natječaj, ja sam se odmah javila. To me smeta, to je politički sud o zakonitosti. Ja sam osuđena, niti imam tužitelja, niti imam pravo obrane. Ne može politika preuzeti pravo da nekome govori da je nezakonit. Pozivam da se onda podnese prijava protiv mene, da se vidi u čemu sam ja to nezakonito postupila. Ja sam profesorica kazneno-procesnog prava i znam da nisam nezakonito postupila. 

Na poitanje o tome je li ju više pogodila primjedba da krši zakon nego da je prodavačica boze kaže:

- Nisam to ni čula. Prepustila bi te međusobne uvrede njima. Ne želim sudjelovati - rekla je

 

Najčitaniji članci