Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Mirovinski fondovi mogu postati najveći investitori u gospodarstvo

Prema podacima HANFA-e iz lipnja 2019., obvezni mirovinski fondovi raspolažu s imovinom vrijednom 105,9 milijardi kuna, što je više od četvrtine hrvatskog BDP-a

Foto: Guliver/Shutterstock

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je pokrenuto desetak velikih infrastrukturnih projekata čija je vrijednost približno 10 milijardi kuna. Najznačajniji među njima je Pelješki most, - investicija veća od 2,8 milijardi kuna. Nova Zračna luka Zagreb, investicija vrijedna 1,7 milijardi kuna, je dovršena, jednako kao i novi terminal Zračne luke Split, vrijedan 750 milijuna kuna. Među tim infrastrukturnim projektima su još i novi dio Istarskog ipsilona (Pazin-Učka), most na Dravi kod Osijeka, most Svilaj na Savi, Zračna luka Dubrovnik.   
Svi spomenuti projekti grade se koncesijskim modelom i zaduživanjem, uz sufinanciranje iz EU fondova. Ulaganje uz koncesiju znači da će investitor ubirati i zaradu, a za investicije na kredit plaćaju se kamate. Već neko vrijeme u stručnoj javnosti postavlja se pitanje – zašto u važnim hrvatskim infrastrukturnim projektima kao financijeri ne sudjeluju obvezni mirovinski fondovi? Pogotovo što su u više navrata izražavali spremnost da se uključe u takve projekte i pozivali da im se to omogući.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) ukazala je početkom godine da imovina obveznih mirovinskih fondova, gledana u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), predstavlja veliki potencijal za daljnji rast i razvoj. Prema podacima HANFA-e iz lipnja 2019, obvezni mirovinski fondovi raspolažu s imovinom vrijednom 105,9 milijardi kuna, što je više od četvrtine hrvatskog BDP-a. Udio imovine obveznih mirovinskih fondova u ukupnoj imovini hrvatskog financijskog sustava s manje od pet posto prije deset godina povećan je na 17 posto danas (Izvor:HANFA). 

Prema službenim podacima samih fondova, 4 obvezna mirovinska fonda do sada su uložili u domaće gospodarstvo 10 milijardi kuna i sva ta ulaganja odnose se na dionice domaćih kompanija. Hrvatski telekom, Ina, Podravka i Končar tvrtke su u koje su obvezni mirovinski fondovi najviše ulagali. Najviše novca su, ipak, obvezni mirovinski fondovi investirali u hrvatske državne obveznice, vrijednosne papire koje izdaje Republika Hrvatska. Čak 69,5 posto svih ulaganja mirovinskih fondova (kategorije B) bilo je u državne obveznice. Samo lani su uložili u dva izdanja državnih obveznica više od četiri milijarde kuna, što je gotovo 40 posto ukupne vrijednosti izdanih obveznica. To je ulaganje dugoročno najsigurnije jer za povrat jamči država koja plaća i prinos.

Zadaća je mirovinskih fondova da svojim članovima – svim zaposlenim građanima koji im uplaćuju pet posto mirovinskog doprinosa – ostvare zaradu i povećaju vrijednost imovine na osobnim mirovinskim računima. Četiri obvezna mirovinska fonda koja posluju u Hrvatskoj  - AZ, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen mirovinski fond - zajedno imaju više od milijun i 940 tisuća članova i do ada su za njih zaradili 36 milijardi kuna.

Pravila ulaganja obveznih mirovinskih fondova propisana su zakonom, stroga su, a sve u cilju zaštite imovine članova kojom raspolažu. Fondovi mogu ulagati i u prenosive vlasničke i dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje infrastrukturnih projekata na području Hrvatske, ali ti projekti moraju imati dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove. U svijetu se upravo na tom području mirovinski fondovi počinju pojavljivati kao važni investitori. U hrvatskom slučaju takva bi praksa mogla značiti i korist za državu jer postoji potreba da se refinanciraju dugovi ranijih infrastrukturnih projekata. Jedan od njih su autoceste. Moglo bi to za posljedicu imati i smanjivanje duga države.

Tema: Promo sadržaj

Message