Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
27 komentara

Može li se prekinuti mirovinska štednja i podići dio novca?

Početkom ove godine uvedeno je novo pravilo prema kojemu svi novi umirovljenici iz drugog stupa mogu ostvariti pravo na isplatu 15% od ukupnog iznosa koji su uštedjeli u mirovinskom fondu. Pročitajte pod kojim uvjetom

Foto: Guliver/Shutterstock
27 komentara

Jedno od najčešćih pitanja mnogih osiguranika koji imaju račun u obveznom mirovinskom fondu jest - Mogu li prekinuti štednju u drugom stupu kad to želim i podići barem dio novca da podmirim dugove? No, to je informacija koja vrijedi za štednju u trećem mirovinskom stupu, odnosno u sustavu dobrovoljne mirovinske štednje, koju sami ugovaramo i sami donosimo odluku o tome hoćemo li i koliko izdvajati u fond, te kad ćemo aktivirati pravo na isplatu, uz uvjet da to može biti nakon što navršimo 55 godina.

U drugom stupu to nije tako, odnosno pravo na mirovinu, a onda i isplatu novca s računa, član fonda stječe tek kada ispuni uvjete za mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Dakle, tek onda kad od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dobije rješenje o pravu na mirovinu.   Foto: Guliver/Shutterstock

Uvjet za mirovinu 65 godina i 15 godina staža

Prema važećim propisima, glavni uvjet za to je 65 godina starosti i najmanje 15 godina staža, odnosno 60 godina i najmanje 35 godina staža, s tim da za pojedine vrste osiguranika vrijede, ili bi mogla vrijediti i  druga pravila. Prije svega, postoje neke kategorije osiguranika koje imaju pravo na beneficirani staž, pa u mirovinu mogu ranije.

Osim toga, žene se po uvjetima za starosnu mirovinu još izjednačavaju s muškarcima, tako da se dobna granica za mirovinu za njih još postupno povećava prema 65 godina. Tako žene s dovoljno staža u prijevremenu mirovinu još neko vrijeme mogu i prije 60. godine. No, valja naglasiti: U Zakonu o mirovinskom osiguranju bilo je predviđeno i povećanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina za sve osiguranike, pa valja pričekati da vidimo rješenje pregovora Vlade i sindikata o inicijativi da se to ukine. Kako bilo, kad je riječ o drugom mirovinskom stupu, ne postoji način da isplata novca osiguraniku započne prije ispunjenja uvjeta dobi za mirovinu. Ranije isplate moguće su jedino u slučaju ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu, ili u slučaju smrti osiguranika, kada pravo na isplatu imaju nasljednici. 

Foto: Guliver/Shutterstock

Pravo na isplatu 15%

Mnoge osiguranike zasigurno će zanimati novo pravo koje je uvedeno s početkom ove godine: Svi novi umirovljenici iz drugog stupa u ovom trenutku mogu ostvariti pravo na isplatu 15 posto od ukupnog iznosa koji su uštedjeli u fondu, ali pod uvjetom da je njihova osnovna mirovina iz prvog stupa barem 15 posto viša od najniže zakonom zajamčene mirovine.

Prema uvjetima iz srpnja 2019. godine, to bi pravo imali osiguranici s 15 godina staža ako im je osnovna mirovina iz sustava generacijske solidarnosti za 15 posto viša od približno 1 020 kuna, ili na primjer oni sa 40 godina staža, uz uvjet da im je mirovina viša od 2 718 kuna. U tom slučaju mogu zatražiti isplatu 15 posto sredstava iz mirovinskog fonda, inače prava na jednokratnu isplatu nema.

Pritom treba imati na umu da ugovaranjem jednokratne isplate umanjujemo ukupan iznos na temelju kojega će se utvrđivati mirovina iz drugog stupa, jer njen iznos prvenstveno ovisi o tome koliko smo novca uštedjeli, pa je prije konačne odluke dobro obaviti barem informativne izračune, kako bismo procijenili je li nam razlika u iznosima prihvatljiva. Foto: Guliver/Shutterstock

Važno je naglasiti i da isplata mirovine iz drugog stupa nije moguća ako je osiguranik sam to ne zatraži, odnosno ako kod Regosa ne pokrene postupak zatvaranja računa u drugom stupu i ne ugovori isplatu mirovine s mirovinskim osiguravajućim društvom.

Pritom svaki budući korisnik mirovine nakon podnošenja zahtjeva za priznanje prava na mirovinu dobije od REGOS-a informativni izračun mirovine iz kojeg može vidjeti isplati li mu se kapitalizirana sredstva prenijeti u državni proračun i primati mirovinu samo od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ili primati mirovinu od dva isplatitelja -  HZMO-a i mirovinskog osiguravajućeg društva. Nakon što izaberete isplatu mirovine od dva isplatitelja, HZMO će donijeti rješenje o priznanju prava na osnovnu mirovinu, a REGOS-u se podnosi zahtjev za prijenos sredstava iz mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo. Po izvršenom prijenosu sredstava, korisnik mirovine sklapa ugovor o mirovini iz 2. mirovinskog stupa.

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.

Tema: Moja mirovina

Možda vas zanima i ovo:
Message