Mučko ubojstvo: Dočekali ga u ulici i čekićem mu razbili glavu

Policijski agenti i pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija Ljubomir Belošević i Branko Zweger dočekali su hrvatskog znanstvenika, utemeljitelja znanstvene albanologije i jednog od glavnih ideologa Hrvatske stranke prava, Milana Šufflaya (52) 18. veljače 1931. godine ispred njegovog stana u Dalmatinskoj ulici u centru Zagreba.

Nisu ni pričekali da uđe stan već su mu ispred zgrade razbili glavu čekićem. Zatim su mu provalili u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Šufflay je umro dan kasnije od posljedica ranjavanja.

Nakon ubojstva trijumfalno su izvijestili Beograd rečenicom: 'Ubili smo mozak hrvatskog vodstva!'

Ubojstvo osudili Einstein i Mann

Atentatori ovog zvjerskog umorstva potom su sklonjeni u Beograd, a ubojstvo je izazvalo ogorčenje među svjetskim znanstvenicima poput Alberta Einsteina i Heinricha Manna.

Oni su preko Međunarodne lige za prava čovjeka pozvali svjetsku javnost na prosvjed zbog ovog strašnog zločina. U znak prosvjeda uputili su Međunarodni memorandum u kojem kažu da pred cijelim čovječanstvom dižu optužbu protiv apsolutističke vladavine kralja Aleksandra. Također apeliraju da Međunarodna liga za ljudska prava poduzme sve da se beskrajnoj nasilnoj vladavini u Jugoslaviji stane na kraj.

Motiv ubojstva naručenog iz Beograda bilo je Šufflayjevo političko i javno djelovanje koje je bilo nepoželjno vladajućem režimu. Naime, hrvatski domoljub, pravaški političar, povjesničar, znanstvenik i sveučilišni profesor Milan Šufflay, čovjek koji je vladao francuskim, njemačkim, talijanskim, engleskim, svim slavenskim jezicima, latinskim, starogrčkim, a kasnije je svladao novogrčki, albanski, hebrejski i sanskrt bio je trn u oku Beogradu od same uspostave Kraljevine SHS. 

Zabranjen mu rad na sveučilištu

Iako je od 1912. radio kao redoviti profesor na zagrebačkom sveučilištu, uspostavom nove države 1.12.1918. nije mu bilo dopušteno da radi kao profesor na zagrebačkom sveučilištu. Zbog toga se počeo baviti književnošću

Tako je u novoj državi već 1921. godine uhićen zbog veleizdaje (špijuniranja u korist strane države) i izveden pred sud zajedno s također optuženim dr. Ivom Pilarom i još 14 suoptuženika. Osuđen je na tri i pol godine zatvora i premda su mu kolege znanstvenici iz brojnih zemalja pokušali ishoditi njegovo pomilovanje, sve je bilo uzalud.

Kaznu je izdržavao u Srijemskoj Mitrovici a za to vrijeme je i operiran  te mu je dijagnosticirana tuberkuloza pluća, emfizem i greška na srcu. Tako je otpušten iz kaznionice nakon što je izdržao polovicu kazne.

Ubojice prošle bez kazne

Nakon izlaska iz zatvora opet se posvećuje znanstvenom radu. Često radi i piše pod pseudonimima. Na traženje albanske vlade i bečke Akademije znanosti priređuje III. svezak arhivske građe Codex albanicus. Kad se vratio iz Albanije.  Primio je prijeteće pismo, a onda su učestali napadaji na njega kroz tisak. To je bio jasan znak da ga velikosrpski krugovi odlučili likvidirati. Odluka je pala da to naprave pripadnice Mlade Jugoslavije, organizacije koja je uživala zaštitu kralja Aleksandra.

Dvojac koji ga je ubio nastavio je živjeti u Beogradu, a poslije uspostave Banovine Hrvatske traženo je njegovo izručenje. No atentatori unatoč suđenju koje se održalo 1940. nisu osuđeni niti su snosili ikakve posljedice.

Milan Šufflay je napisao i prvi hrvatski znanstvenofantastični roman u hrvatskoj književnosti 'Na Pacifiku god. 2255.' pa se smatra utemeljiteljem hrvatske znanstvenofantastične književnosti. U romanu je predvidio izbijanje Drugog svjetskog rata, porast temperature na zemlji, uspon feminizma, porast uporabe droge i raznih stimulansa, prijelaz na vegetarijanstvo, bioinženjering..