Na samitu EU-CELAC najviše vremena posvećeno ratu u Ukrajini: 'Jako smo zabrinuti...'

Čelnici država članica EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) završili su u utorak svoj treći sastanak na vrhu na kojem su najviše vremena posvetili traženju formulacije za rusku agresiju na Ukrajinu.

Države članice EU-a željele su u završnu deklaraciju unijeti najoštriju moguću osudu ruske agresije na Ukrajinu, ali dio zemalja CELAC-a tome se oštro protivio. Najtvrđi otpor bilo kakvoj osudi Rusiji davala je Nikaragva, koja se na kraju nije složila ni s formulacijom u kojoj se uopće ne spominje Rusija.

“Izražavamo duboku zabrinutost zbog rata protiv Ukrajine, koji i dalje izaziva golemu ljudsku patnju i pogoršava postojeće slabosti u globalnom gospodarstvu, ograničava rast, povećava inflaciju, prekida lance opskrbe, povećava nesigurnost energije i hrane  i rizik za financijsku stabilnost”, kaže se u tekstu deklaraciju na kraju koje se nalazi fusnota da su je “podržale sve zemlje s jednom iznimkom zbog neslaganja s jednim paragrafom”.

Više latinoameričkih zemalja nevoljko pristaje na osudu ruske agresije, poput Venezuele i Kube.

OZLIJEĐENA DJEVOJČICA Krimski most: Putin najavio odgovor i jačanje sigurnosti

Brazil odbija uvesti sankcije Rusiji, a brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva u više je navrata rekao da odgovornost za rat dijele Ukrajina i Rusija, iako je u posljednje vrijeme ublažio svoje stajalište i osudio rusku agresiju.

U deklaraciji je na inzistiranje zemalja CELAC-a uvrštena formulacija o osudi “transatlantske trgovine robljem”, koja je uzrokovala “neizrecive patnje milijuna muškaraca, žena i djece”.

U deklaraciji se priznaje da su “ropstvo i trgovina robljem bile strašne tragedije u povijesti čovječanstva ne samo zbog gnusnog barbarstva nego i zbog razmjera i organiziranosti te negacije žrtava”. Također se kaže da su ropstvo i trgovina robljem zločini protiv čovječnosti. Spominje se također i potreba za reparacijom.

U razdoblju od 15. do 19. stoljeća najmanje 12,5 milijuna ljudi iz Afrike oteto je i prevezeno europskim brodovima u Latinsku Ameriku. Za oko šest milijuna robova odgovoran je Portugal koji ih je prevezao u Brazil.

IZ MINUTE U MINUTU Američki general: Ukrajinska protuofenziva daleko od neuspjeha, no bit će teško...

CELAC je regionalni blok osnovan 2010. koji okuplja 33 latinoameričke i karipske države. Cilj mu je udruživanje tih država radi jačanja političkog dijaloga te socijalne i kulturne integracije te regije, poboljšanja kvalitete života i poticanja gospodarskog rasta u regiji te unapređenja dobrobiti svih osoba koje u njoj žive. U te 33 zemlje živi oko 600 milijuna stanovnika. EU i CELAC imaju zajedno preko milijardu stanovnika, što je 14 posto svjetske populacije, a na njih otpada 21 posto globalnog BDP-a.

Zemlje CELAC-a imaju jedinstven potencijal u pogledu bioraznolikosti, prirodnih resursa, održive obnovljive energije, poljoprivredne proizvodnje i strateških kritičnih sirovina. U njima se nalazi 50 posto bioraznolikosti planeta koja je ključna za njegovu ekološku ravnotežu, posebno u Amazoniji. CELAC ima najveći udio obnovljivih izvora energije u svijetu koji je 2021. iznosio 61 posto.

Vrijednost trgovine između EU-a i CELAC-a dosegnula je prošle godine iznos od 369 milijardi eura.  EU ima sporazume s 27 od 33 članice CELAC-a, ali neke od najvećih zemalja nisu među njima.

EU želi poboljšati suradnju s tom regijom, između ostaloga i zato da smanji ovisnost o Kini i Rusiji.

Međutim, suradanja ne ide kako bi većina s obje strane željela. Dobar primjer za to je sporazum s južnoameričkim trgovinskim blokom Mercosurom, koji uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.

Iako su EU i Mercosur u lipnju 2019. nakon dva desetljeća pregovora postigli politički dogovor o sporazumu, on još uvijek nije ratificiran.

U Uniji postoji zabrinutost u pogledu zaštite okoliša u zemljama Mercosura, posebice u amazonskoj prašumi. Europska komisija pripremila je dodatak koji bi u sporazum o slobodnoj trgovini uključio dodatne odredbe vezane uz klimu, okoliš i ljudska prava, no s time se ne slažu članice Mercosura.