Vojska će moći na granice, ali samo u iznimnim slučajevima

Premijer Tihomir Orešković na početku sjednice Vlade progovorio je o sastanku s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, uvođenju eura te migrantskoj krizi. Naveo je da je s kancelarkom Merkel razgovarao o bitnim temama te ocijenio da su odnosi između dvije zemlje pojačali

-  Imali smo odličan sastanak u Berlinu s gospođom Merkel. Bile su to teme vrlo bitne za Hrvatsku. Mislim da smo pojačali naše odnose s Njemačkom. Razgovaralo se o investicijama. Imamo ogroman potencijal i to partnerstvo treba pojačati. U njemačkim medijima komentari su bili odlični. Napravili smo veliki korak u poboljšanju investicijske klime. O ovom sastanku se čulo u cijelo Europi. Uvjeren sam da će odnosi biti pozitivni. Stvorit ćemo jedan forum gdje ćemo stvarati kontakte i pojačati suradnju - kazao je Orešković.

Premijer je istaknuo da je bitna poruka da je Merkel podržala program njegove Vlade.

-  Za nas je pozitivan signal da je Njemačka bila spremna slušati i da su to, što su čuli, podržali.  Spomenuo sam da će Hrvatska ispuniti kriterije Ugovora iz Maastrichta. To je odlična poruka. To znači da će se dug početi smanjivati i da će deficit biti ispod 3 posto BDP-a. To ne znači, da ćemo sutra ići u euro. Prvo treba ispuniti te kriterije, a onda ćemo imati diskusiju. Ukoliko Hrvatska to želi, imat ćemo tu mogućnost. Ispuniti kriterije Maastrichta je veliki uspjeh - dodao je.

Jedna od glavnih tema razgovora s kancelarkom bila je migrantska kriza.

- Ministru Orepiću bi također zahvalio. Vidimo da nam je Europa dala podršku i pojačala našu inicijativu koju smo pokrenuli sa susjedima. Čujem vrlo pozitivne signale, što je dobar znak da surađujemo i da nema tenzija. To je jedan velikih uspjeh. Jučer ste čuli da će se u Grčkoj početi jačati Schengen. Gospodin Tusk je rekao da se treba taj val drastično usporiti. U ponedjeljak sam opet u Bruxellesu pa ćemo imati dublje diskusije o strategiji - kazao je premijer.

Premijer je spomenuo i novi Zakon o obrani koji će omogućavati vojsci, da po potrebi, pomaže policiji na granici.

- U Sloveniji se to već događa, i u Srbiji postoji ta mogućnost. To ne znači da ćemo sutra aktivirati vojsku, ali ćemo imati tu opciju kroz Zakon, ako bude potrebno. Mislim da je ovaj tjedan, s moje strane, bio uspješan. Hrvatska je u Europi ostavila pozitivnu sliku. Sad opet radimo na proračunu, danas ćemo EK poslati malo detaljnije dokumente. Znam da imamo još puno posla, ali smo na pravom putu - zaključio je Orešković.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić napomenuo je je izmjena Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o obrani samo refleks prema situaciji u okruženju.

- Iznimno, kada Ministarstvo ili predsjednik Vlade to ocijene potrebnim zbog sigurnosnih i/ili humanitarnih razloga, Oružane snage RH mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice na način propisan Zakonom o obrani - pojasnio je Orepić. 
U skladu s ovim izmjenama usklađen je Zakon o obrani.

Vlada je usvojila i Nacrt prijedloga zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, kao i promjene Zakona o porezu na dobit, a ministar financija Zdravko Marić najavio je analizu cjelokupnog poreznog sustava te naglasio da će 'jedine izmjene u poreznom zakonodavstvu biti vezane uz EU direktive'.

- Hrvatska će nastaviti podupirati proces proširivanja Europske unije, posebno s naglaskom na priključivanje BiH - kazao je Kovač u sklopu govora o djelovanju u institucijama EU tijekom nizozemskog predsjedanja Vijećem EU.

Negativno mišljenje na izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a

Vlada je u petak dala negativno mišljenje na izvješće o radu Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije (HRT) u 2014. godini.

Riječ je o izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a prema zakonu o HRT-u i ugovoru s Vladom, kojima se, prema riječima ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, ističe da je javna medijska kuća u najvećem dijelu ispunjavala svoje obveze. No, istaknuo je, uvidom u pojedina izvješća za televiziju utvrđena su odstupanja, odnosno niža ostvarenja programskih obveza od onih preuzetih ugovorom s Vladom, i to na svih pet televizijskih kanala HRT-a, kao i niža realizacija nekih programskih vrsta većini radijskih programa.

Pritom u izvješću nisu navedeni mogući opravdani razlozi za to, a i Vijeće za elektroničke medije je ukazalo na odstupanja od ugovorenih obveza, programske sadržaje kojih, prema ugovoru s Vladom, ne bi trebalo biti, poput zabavnog i igranog programa na kanalu HRT4 te prekoračenja dopuštenog oglašavanja u jednom satu.

Također, Programsko se vijeće nije očitovalo o kvaliteti programa iako je zakonom to bilo dužno napraviti i iako postoje brojni prigovori na kvalitetu programa i profesionalnost rada HRT-a u 2014.  

Dakle, istaknuo je Hasanbegović, Programsko vijeće u 2014. nije ispunilo svoje zakonske obveze te je propustilo upozoriti vodstvo HRT-a na odstupanja u programskim obvezama.  Stoga je i Programsko vijeće odgovorno za nižu kvalitetu programskih sadržaja i neispunjenje zakonskih i ugovornih obveza HRT-a, i zbog toga Vlada ne može dati pozitivno mišljenje na ova izvješća, zaključio je ministar kulture.

Prioriteti djelovanja Hrvatske u institucijama EU

Vlada je prihvatila i zaključak s hrvatskim prioritetima u djelovanju u institucijama Europske unije tijekom nizozemskog predsjedanja Vijećem EU, odnosno za prvu polovinu ove godine.

Prema riječima ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača, Hrvatska se želi pozicionirati kao aktivna i samosvjesna članica EU. Ključni prioriteti pritom su mjere kojima se podržava gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, pametne investicije i održivost javnih financija.

- Želimo i daljnji razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde, s posebnim naglaskom na postizanje europskog odgovora na izbjegličku krizu, ali i pripreme Hrvatske za pristupanje Shengenskom području - rekao je Kovač.

Među prioritetima su i energetski projekti kojima se doprinosi sigurnosti energetske politike Europe te politike zaštite okoliša, jače privlačenje EU fondova te sredstava iz tzv. Junckerovog plana. Prioritet će biti i nastavak procesa proširenja Unije, posebice na susjedstva, posebno Bosnu i Hercegovinu.

- Hrvatska će aktivno pružati podršku nastavku procesu proširenja, s posebnim naglaskom na fokusom na proces pridruživanja BiH - istaknuo je Kovač.