Prema anketama, najveća politička snaga su oporbeni demokršćani (CDU/CSU) s oko 30 posto biračke podrške. Slijedi Alternativa za Njemačku (AfD) s oko 20 posto pa SPD s oko 16 posto
TKO ĆE VODITI NJEMAČKU?
Najjača ekonomija EU bira novu Vladu: 'Nitko neće imati većinu, čeka nas vrlo teško razdoblje...'
Čitanje članka:
2
min
U najjačoj ekonomiji EU održali su se opći izbori. Oni su uslijedili nakon političke krize koja je započela kada se Scholzova koalicija raspala 6. studenog, na dan kada je Trump ponovno izabran. Scholzov SPD, Zeleni i liberalni FDP dugo su se svađali oko financija.
Dok se ljevica svađala, desnica je profitirala i rasla u anketama. Najviše su profitirali krajnji desničari iz Alternative za Njemačku (AfD), kojima su ankete predviđale povijesni rezultat. Njihovo uporište je u istočnom dijelu zemlje, a njihov je rast dodatno pojačao niz smrtonosnih napada za koje su okrivljeni afganistanski tražitelji azila.
Međutim, vodeći prema anketama su demokršćani iz CDU-a koje predvodi Friedrich Merz. On je pak obećao čvrsti pomak udesno kako bi pridobio birače AfD-a te je rekao kako "Europa mora biti samouvjerena kako bi mogla sjesti za glavni stol svjetskih sila".
- Pobijedit ćemo na izborima i tada će noćna mora ove vlade biti gotova. U Njemačkoj više nema lijeve većine ni lijeve politike - poručio je ovaj bivši odvjetnik specijaliziran za investicije.
Međutim, ono što je sigurno jest da Njemačka neće dugo imati novu vladu. Iako je, prema anketama, CDU relativni pobjednik, prostora za koaliciju je malo. Treba imati na umu da je čak do 30 posto birača još prošlog tjedna bilo neodlučno. Prema anketama, najveća politička snaga su oporbeni demokršćani (CDU/CSU) s oko 30 posto biračke podrške. Slijedi Alternativa za Njemačku (AfD) s oko 20 posto, zatim vladajući socijaldemokrati (16%), Zeleni (13%) i Ljevica (8%).
Velika koalicija između SPD-a, nominalne ljevice, i CDU-a u ovom trenutku je vrlo teško zamisliva zbog oštrog zaokreta vodeće stranke udesno. I desni centar i ljevica odbili su bilo kakvu mogućnost koalicije s AfD-om. Uz to, dan prije izbora brojni su ljudi izašli na ulice kako bi demonstrirali protiv skretanja udesno u Njemačkoj. Samo u Hamburgu se, prema navodima policije, okupilo oko 40.000 demonstranata. No, isti dan su u Berlinu održane i demonstracije neonacista protiv "ljevičarskog utjecaja", dok su s druge strane održane i protudemonstracije, piše DW.
Stručnjak za vanjsku politiku Ivica Maštruko smatra kako Njemačkoj slijedi vrlo turbulentno razdoblje.
- Nijemcima slijedi razdoblje natezanja oko sastavljanja vlade. Zbog toga neće biti stabilizacije nego nesigurno vrijeme, a ta će nestabilnost utjecati i na cijelu EU. Međutim, i kada se nova vlada formira, neće biti stabilnosti jer, prema anketama i najavama, nitko neće imati stabilnu većinu s kojom bi mogao sastaviti čvrstu vladu - rekao je Maštruko.
AfD će, tvrdi Maštruko, nastaviti rasti zbog nestabilnosti koje im idu u korist.
- Ljudi žele sigurnost i stabilnost, a kako će AfD ostati izvan vlasti, njihova retorika populizma donijet će im još više potpore jer se ljudi u situacijama destabilizacije okreću takvoj retorici. Uz to, na razini EU imamo problem jer nemamo jakog lidera koji bi mogao smiriti strasti i donijeti sigurnost. No, treba naglasiti kako, unatoč nestabilnosti, dramatičnih situacija neće biti - zaključio je Maštruko.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
