Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
2 komentara

Najslavniji vlak ikad u kojem su i kraljevi htjeli biti vlakovođe...

Orient Express, radi kojeg je izgrađena zagrebačka Esplanada, spajao je europski zapad s istokom, odnosno otmjeni Pariz s temperamentnim Istanbulom. To je bio hotel s pet zvjezdica na tračnicama

Orient-Express Pullman train carriage being used for Southbank Agatha Christie weekend, London, Britain  - 18 Nov 2010
Foto: Profimedia

Najpoznatiji svjetski detektiv Hercule Poirot riješio je svoj najpoznatiji slučaj baš u ovom vlaku. Ukrcao se u Istanbulu u Orient Express, kojim je preko Sofije, Beograda, Zagreba, Ljubljane, Venecije i Pariza trebao stići u London. 

No, vlak je druge noći zapeo u snježnim nanosima nedaleko od Vinkovaca. Ujutro je u susjednom odjeljku spavaćih kola pronađen ubijeni Amerikanac.. .

Malo tko nije čuo, ako već nije pročitao, 'Ubojstvo u Orient Expressu', slavni roman kraljice kriminalističkih romana Agathe Christie, prvi put objavljen 1934. godine. Četrdeset godina kasnije Sean Connery je glumio u ekranizaciji popularnog romana.

Foto: wikipedia

Orient Express je vlak u kojem je potpisan mir na završetku Prvog svjetskog rata, vlak o kojem su napisane na desetine knjiga i snimljeno više filmova, vlak koji je bio tema kompjuterskih igrica...

Danas gotovo da i nema osobe koja nije čula za taj Orient Express, vlak koji je desetljećima bio sinonim za glamurozno putovanje. Nazivali su ga vlak kraljeva.

Prijevoz europske elite

Naime, s kraja 19. i početka 20. stoljeća s njim su putovale sve europske okrunjene glave od belgijskog kralja Leopolda II., preko engleskih kraljeva Edwarda VII. I VIII. do švedskog kraja Gustava V. i bugarskog kralja Ferdinanda I. Vozio se njime ruski car Nikola II., pripadnici buržoazije, diplomatskih krugova, bankari. Sve poznate osobe tog vremena barem su jednom putovale slavnim vlakom.

Foto: wikipedia

- Zvali su 'kraljem vlakova i vlakom kraljeva', međutim mnogi od njih imali su vrlo čudne zahtjeve i ponašanja. Ferdinand od Bugarske se, uplašen od mogućeg atentata, zaključao u toalet vlaka i nitko nije mogao do njega. Belgijski kralj Leopold II. je upravljao vlakom do Istanbula, a isto su činili i bugarski kralj Ferdinand i njegov sin Boris, shvativši da im bar na teritoriju njihove zemlje to nitko ne može zabraniti. Princ Boris je čak jednom prilikom izazvao incident tako što je podigao temperaturu u parnom kotlu toliko da je eksplodirao, i oba ložača su poginula. To je napravio jer nije podnosio kašnjenje, napisao je u svojoj knjizi o slavnom vlaku E.H. Cookridge.

Foto: wikipedia

'Želim da obuhvati cijeli kontinent'

Ideja za vlak na parni pogon sa spavaćim kolima došla je od Georgesa Nagelmackersa, sina belgijskog bankara. Ovaj kreativni mladić je dosta vremena proveo u Americi u kojoj su napravljeni inovativni pomaci u željezničkom prometu a koji se u to doba smatrao nesigurnim prometnim sredstvom. Kad se vratio odlučio je isto napraviti i u Europi.

Odbacio je karijeru bankara i u potpunosti se posvetio svom naumu. Njegov otac, na njegovu veliku sreću, imao je razumijevanja za sinove ideje i odlučio ih financirati iako je bio svjestan da je projekt jako skup i da nije sasvim siguran. Drugi financijer bio je Leopold II., kralj Belgije.

Nagelmackers je osnovao Compagnie Internationale des Wagons-Lits s ciljem da napravi vlak koji bi obuhvatio gotovo cijeli kontinent, a koji bi svojim putnicima ponudio ugodan, udoban i luksuzni način putovanja. 

Unatoč brojnim financijskim problemima, 1882. godine je završen Orient Express. Originalni vlak sastojao se od 4 spavaća vagona s ukupno 58 kreveta, vagona-restorana koji je posluživao vrhunska jela, te s dva vagona za prtljagu.  

Prvi Orient Express krenuo je iz Pariza 4. listopada 1883. godine. 

Foto: wikipedia

Vožnja duga 68 sati

Kroz godine se mijenjao broj vagona,a mijenjala se i osnovna ruta. Ipak, najpoznatija je relacija od Pariza do Istanbula (tada još Konstantinopola) preko Strasbourga, Münchena, Beča i Bukurešta koja je ustanovljena 1889. godine. Vožnja je trajala tri dana.

Gotovo da i nije bilo većeg grada u Europi koji nije bio jedna od postaja ovog poznatog vlaka. Orient Express prolazio je kroz Francusku, Njemačku, Austriju, bivšu Jugoslaviju, Rumunjsku, Bugarsku i Tursku. Karta od Pariza do Istanbula iznosila je u današnjoj protuvrijednosti oko 1800 eura.

Foto: wikipedia

Tih godina u vlaku je došlo do izbijanja kolere nakon kojeg je jedno vrijeme bio u karanteni, a napali su ga jednom prilikom i lopovi koji su ukrali 120 tisuća funti te tražili otkupninu za pet taoca.

Orient Express je služio i kao najbolja veza između gradova Centralne Europe. Vozio je svakog dana rutu od Pariza, preko Münchena, Beča, do Budimpešte, a linija do Istanbula išla je jednom u dva tjedna.

Simbol buržoazije

U vagonima je vladao nezamislivi luksuz. Sve, baš sve je bilo napravljeno od najkvalitetnijih materijala. Pića su se poslužila u kristalnim čašama, a spavalo se na svilenoj posteljini. 

Iako su cijene karata bile vrlo visoke, no Orient Express bio je iznimno popularan među imućnijim građanima.

137022679 | Autor: Profimedia Foto: Profimedia

Prvi svjetski rat potpuno je obustavio poslovanje Orient Expressa, a dobar dio vagona zaplijenilo je Njemačko Carstvo. Naime, na dan kada je Austrougarska objavila rat Srbiji, Orient Express je prestao voziti.

U vagonu 2419 Orient Expressa francuski maršal Foch je 1918. godine potpisao primirje. Tijekom 1919. luksuzni vlak Orient Expressa prevozio je savezničke vojnike između Pariza i Bukurešta preko Praga.

Zagrebačka Esplanada izgrađena zbog putnika vlaka

Istinsko zlatno doba Orient Expressa bio je između dva svjetska rata. Svi velikani toga vremena, pripadnici europske aristokracije, slavni glumci, političari, bogati industrijalci i špijuni  - svi su putovali vlakom koji je odisao profinjenošću i luksuzom.

Upravo u to vrijeme, 1925. godine sagrađen je hotel Esplanada s ciljem pružanja vrhunskog smještaja i usluga putnicima Orient Expressa. Naime, Zagreb nije imao u to vrijeme dovoljno kapaciteta za silne goste s luksuznog vlaka pa je odlučeno da se izgradi još jedan ekskluzivni objekt i da bude nedaleko od željezničke stanice. 

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Interes za ovaj tip prijevoza počinje slabjeti nakon Drugog svjetskog rata zbog razvoja brže automobilske i zrakoplovne industrije iako je tijekom Hladnog rata predstavljao jednu od rijetkih veza istoka i zapada. Skoro sto godina poslije prve vožnje, u svibnju 1977. posljednji vlak se iz Pariza za Istanbul otisnuo na putovanje. Orient Express prestao je tako s radom prije 41 godinu.

Poslije ukidanja, nastavio je pod istim imenom voziti samo do Bukurešta, a poslije 2001. godine tek od Beča do Pariza da bi nekoliko godina kasnije bio i potpuno ukinut.

Restaurirao originalne vagone

Američki poduzetnik James Sherwood krajem sedamdesetih kupio je na aukciji dva originalna vagona Orient Expressa, restaurirao ih, te na njihovom temelju napravio novu luksuznu željezničku liniju Venis Simplon Orient Express koja spaja London, Pariz i Veneciju. 

Jednom godišnje Venis Simplon Orient Express zainteresiranim gostima nudi i put originalnom trasom od Pariza do Istanbula. Ova luksuzna šestodnevna pustolovina sa stajanjem i noćenjima u hotelima s 5 zvjezdica po hotelima velikih europskih gradova stoji od 6.600 do 15.000 britanskih funti.
 

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message