Najviše pritužbi na zaštitu žena i kršenje radnih prava

Puno prijava su dobili i na diskriminaciju, odnosno kršenje radnih prava.

Anka Mrak Taritaš (Glas) upitala je vodi li se računa o velikom broju žena izbjeglih iz Ukrajine na koju vrebaju trgovci ljudima, organima, bave se prostitucijom, a pravobraniteljica Ljubičić rekla je da su na to upozorili Civilnu zaštitu i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i na problem žena koje su silovane na tom putu.

Sabinu Glasovac (SDP) zanimalo je o sudjelovanju pravobraniteljice u radnoj skupini za izmjene Zakona o radu i uvažavanju njezinih preporuka, a pravobraniteljica Ljubičić rekla je kako se založila da se omogući transparentnije napredovanje u poslu i plaćama.

Marijana Puljak (Centar) pitala je ima li kakvog napretka u postupku vezanih uz slučaj seksualnog uznemiravanja na HRT-u i zagrebačkom Sveučilištu.

Pravobraniteljica Ljubičić odgovorila je kako se na HRT-u s novim vodstvom radi na edukaciji osoba koje rade na zaštiti zaposlenika. Što se tiče slučaja na Sveučilištu, također su provedene edukacije i razgovor sa studentima i dobro je da se s time izašlo u javnost, rekla je Ljubičić.

Govoreći o izvješću o radu u 2020. pravobraniteljica za ravnopravnost spolova navela je da su se, kao i ranijih godina, pritužbe većinom odnosile na zaštitu žena 76,3 posto, a razvrstano po osnovi diskriminacije: na zaštitu temeljem spola 83,5 posto, spolne orijentacije 3,7 posto, rodnog identiteta i izražavanja 3,9 posto, obiteljskog statusa 3,1 posto, bračnog statusa 0,2 posto.

Analiza ukazuje na to da su se sve odnosile na izravnu diskriminaciju.

VELIKI INTERVJU S PRAVOBRANITELJICOM Postoji li ravnopravnost spolova u Hrvatskoj? Ne! Žene više rade i meta su seksističkih napada

Prema području diskriminacije, najveći broj pritužbi odnosio se na područje ostvarivanja radnih prava 25,4 posto, zatim na područje socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja 22,9 posto i upravu 13,6 posto.

To čini značajni udio od 61,9 posto i ukazuje na postojanost tog trenda budući da je u 2019. udio bio 64,8 posto.

Na javno informiranje i medije odnosilo se 12,8 posto pritužbi, na zdravstvenu zaštitu 9,3 posto, na pravosuđe 4,3 posto, izvijestila je pravobraniteljica Ljubičić. Dodala je kako je ukupno uputila 396 pisanih preporuka, 362 upozorenja i 683 prijedloga.

Tijekom pandemije porast nasilja u obitelji kaznene prirode

Tijekom pandemije nastupio je značajan porast nasilja u obitelji kaznene prirode, a žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji.

U posljednje dvije godine, porast je za više od 50 posto ubijenih žena (femicid) u dva ključna parametra - u broju ukupno ubijenih žena i u broju žena koje su ubili intimni partneri. Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, stoga Pravobraniteljica predlaže određena zakonodavna rješenja.

Najviše pritužbi zaprimljeno je u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, što čini udio od 48,3 posto.

Prituživale su se najčešće žene jer čine većinu nezaposlenih, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljenih na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te onih koje nailaze na "stakleni strop“, nemaju jednake mogućnosti za napredovanje te imaju niže plaće i mirovine – jaz u plaćama oko 13,3 posto i mirovinama 22,3 posto.

'POLICIJA MORA SVE ISTRAŽITI' Pučka pravobraniteljica osudila napade na novinare u Zagrebu

Prema pritužbama građanki, životna dob i majčinstvo i nadalje ostaju glavni izazovi rodne diskriminacije žena na tržištu rada.

Osim trenda povećanog broja pritužbi, i ove godine zabilježen je trend anonimnog prijavljivanja spolnog uznemiravanja. I dalje veliki broj žrtava nema povjerenja u sustav zaštite i učinkovitost progona te u pravednost brze osude počinitelja pa pritužbe podnose anonimno ili ih uopće ne podnose, ili ih u pojedinim slučajevima umjesto njih podnose treće osobe, anonimno prijavljujući ovu vrst prijestupa, ali bez informacija o prijaviteljima i žrtvama.

U Izvješću pravobraniteljica za ravnopravnost spolova navodi da je u 2020. radila na ukupno 1.993 predmeta od kojih su 515 bile pritužbe radi zaštite od diskriminacije, dok se većina ostalih odnosila na praćenje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova.

Temeljem postupanja po pritužbama građana, kao i provedenih istraživanja i analiza, u cjelovitom Izvješću o radu za 2020., Ured pravobraniteljice dao je ukupno 83 opisa slučaja i 122 preporuke razvrstane po područjima rada na koja se odnose. Vjeruje da će ih Vlada i Hrvatski sabor razmotriti i primijeniti u tekućoj godini, a sve radi poboljšanja ostvarenja ustavnog načela ravnopravnosti muškaraca i žena.