Nakon korone treba krenuti u obnovu posrnule ekonomije

Hrvatsko gospodarstvo ulazi u dramatično razdoblje, a o odgovorima Vlade na njega ovisi naša budućnost. Ugostitelji su pred kolapsom. Mnoge grane gospodarstva posluju s krajnjim naporima. Samo za obnovu Zagreba trebat će nam više od 100.000 radnika godišnje. Banovina još toliko.

Očito je da će kvote za uvoz stranaca rasti do neba, ali za to smo sami krivi. Novo vrijeme ultimativno traži brzinu, efikasnost i transparentnost. Vlada mora hitno digitalizirati i pojednostaviti sve operacije obnove potresom razorenih područja (nešto su počeli, to je dobro, ali kasno). Ono što je dosad učinjeno izaziva zebnju. Protupotresno je obnovljena samo zgrada Varteksa na Trgu.

Nužna je i digitalizacija državnih usluga. Sve dokumente koje država već ima građani ne bi trebali ponovno sakupljati. Nestrateške državne tvrtke treba privatizirati. Hrvatska napokon mora usvojiti tržišno, natjecateljski orijentirano gospodarstvo. Dragovoljci ugostitelji prokazali su uspješnost Pletera, navijači su posramili Civilnu zaštitu i Crveni križ, Ivo Žinić pokazao je kako država upravlja svojom imovinom (koliko je takvih stanova u gradu Zagrebu i Hrvatskoj!?), Lovro Kuščević prokazao je katastar, Udruga poduzetnika Komoru.

Sve je jasno. Vlada mora odlučiti hoćemo li, nakon dolaska milijardi iz EU, nastaviti održavati samodestruktivni model državnog kapitalizma, ortačko-rodijačko gospodarstvo, ili napraviti nužni, spasonosni zaokret prema smanjenju države i paradržavnih aparata i poreza. Da, novca će biti. Treba ga iskoristiti za cjelovitu rekonstrukciju urbanih i ruralnih prostora Zagreba i Banovine, revitalizaciju svih popratnih industrija, reformu državnog aparata.

S tim milijardama moguć je, dakako, i put u suprotnom smjeru, jačanju ortačko-državnog kapitalizma. Bio bi to tragičan odabir.