Nakon popisa stanovništva SDP predlaže smanjenje broja izbornih jedinica s 10 na šest

Obljavljen popis stanovništva pokazao je potrebu za promjenom izbornih jedinica budući da sadašnje stanje dovodi do ogromne razlike u vrijednosti glasa u pojedinim izbornim jedinicama. Postojeće stanje je da glas birača ne vrijedi jednako na što je više puta upozoravao Ustavni sud, jer su razlike veće od pet posto, što je granica nakon koje bi trebalo uskladiti izborne jedinice, istaknuo je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Izborne jedinice, dodao je, ne prate teritorijalni ustroj Republike Hrvatske, što se najviše vidi u sedmoj izbornoj jedinici koja se proteže od Jaruna do Jadrana.

- Smanjenje broja stanovnika za 400.000 pokazuje da je promjena izbornog zakona jedna od nužnosti. Potrebno je mijenjati i teritorijalni ustroj, odnosno, smanjiti broj županija i drugih jedinica lokalne samouprave - rekao je. 

SDP je, stoga, predstavio svoj prijedlog preustroja izbornih jedinica kojih bi, umjesto dosadašnjih deset, bilo šest kako bi se zadržala proporcionalnost i ravnomjerna regionalna zastupljenost, a uklonila nejednaka vrijednost glasa i to što nije praćen administrativni ustroj Hrvatske. 

IMAJU MANJE STANOVNIKA Popis mijenja pravila: Slavonci će birati manje zastupnika

'Broj zastupnika koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici treba temeljiti na broju stanovnika'

- Predsjedništvo SDP-a usvojilo je prijedlog izmjena izbornih jedinica po kojem bi se njihov broj smanjio na šest, koje će pratiti teritorijalni ustroj RH i u kojima se neće birati jednaki broj zastupnika. Izuzetno je važno da Zagreb bude jedna izborna jedinica i da čitav Zagreb s jedne liste bira zastupnike koji će ga predstavljati u Saboru - naveo je Grbin dodajući kako broj zastupnika koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici treba temeljiti na popisu stanovništva, na broju stanovnika, a ne na registru birača.

- Zato što zastupnici predstavljaju i stanovnike koji nemaju pravo glasa, poput onih koji imaju 16 ili 17 godina. Osim toga, rezultat popisa stanovništva u ovom trenutku je daleko precizniji podatak od registra birača. Arsen Bauk je kao ministar započeo sa čišćenjem registra birača, to je krenulo u pravom smjeru, pomaci su bili vidljivi, no dolaskom Andreja Plenkovića i njegove Vlade taj je postupak stao - poručio je. 

Naglasio je kako imamo gotovo izjednačen broj birača i stanovnika, što, kaže, naprosto nije realno.

- Upravo zbog toga smatramo da popis stanovništva treba biti baza za definiranje izbornih jedinica i načina na koji se biraju zastupnici u Sabor - rekao je.

KREŠO BELJAK: 'HDZ je Hrvatskoj napravio veće štete nego Turci, Venecijanci, Habsburgovci, Srbi i Mađari'

Smanjenje praga za preferencijsko glasanje s deset na pet posto

U zakon se treba ugraditi mehanizam kojim bi neovisno tijelo, a to je DIP, nakon objave popisa stanovništva uskladio broj mandata u svakoj izbornoj jedinici, naveo je šef SDP-a.

- Kako predlažemo da se povećava broj zastupnika koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici, smatramo potrebnim da se smanji prag za preferencijsko glasanje s deset na pet posto, ali i povećanje preferencijskih glasova birača na dva, čime se povećava utjecaj birača na izbor zastupnika koji će ih predstavljati. Za ovaj prijedlog nije potreban novac nego isključivo politička volja koju mi u SDP-u imamo i pozivamo sve druge stranke u Saboru da ovo napravimo što prije kako bismo osigurali da svaki glas vrijedi isto - rekao je Grbin dodavši da bi Sabor prema njihovom prijedlogu zadržao 151 zastupnika.

Smanjenje broja izbornih jedinica na šest

Arsen Bauk, bivši ministar uprave, objasnio je kako bi sve izgledalo. Prema njihovom prijedlogu prva izborna jedinica bila Grad Zagreb koji bi birao 28 zastupnika. Druga bi obuhvaćala sjeverozapadnu Hrvatsku, birala bi 21 zastupnika, a činile bi je Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. Treća bi bila Slavonija, odnosno, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija i birala bi 24 zastupnika u Sabor. Četvrta bi bila središnja Hrvatska - Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija koje bi birale 20 zastupnika, a petu bi činile Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija i birale bi 18 zastupnika. Šestu bi činile četiri dalmatinske županije - Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija koje bi birale 29 zastupnika.

- Ovaj naš prijedlog zadržava proporcionalnost i ravnomjernu regionalnu zastupljenost, a uklanja ono što nije dobro, a to je nejednaka vrijednost glasa i to što nije praćen administrativni ustroj Hrvatske - rekao je. 

Grbin je naglasio kako ovo treba napraviti što prije kako bi građani na idućim parlamentarnim izborima znali koga biraju, ali i kako bi osigurali da glas u Belom Manastiru, Čakovcu, Kastvu, Umagu, Cavtatu vrijedi isto. 

- Primjerice, kada bi se pravo glasa niveliralo, kada bi se broj mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici izjednačio s popisom birača, tada bi četvrta izborna jedinica, koja obuhvaća Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju, trebala birati 12 zastupnika, a sedma, koja se proteže od Jaruna do Jadrana, 16. Dakle, razlika je u četiri mandata u pojedinim izbornim jedinicama. Mi smatramo da je takvo stanje neodrživo - poručio je. 

Naglasio je kako bi time na izborima pobijedila isključivo stranka koja dobije najviše glasova.

SLAVONSKA SELA PRAZNA Slavonija na rasprodaji: 'Mladi odu i nikad se ne vrate. Čak 50 posto kuća ovdje je na prodaju'

- U Sabor mogu ući samo oni koji dobiju potporu birača, ovaj prijedlog prati administrativnu podjelu RH, logičan je, razumljiv je, Zagreb više nije podijeljen u četiri izborne jedinice, da jedna strana ulice glasa sa, recimo, Bakrom, a druga strana sa Siskom. To nije logično. Logično je da Zagreb bude u jednoj izbornoj jedinici, a u Saboru će biti zastupljene one političke stranke koje dobiju potporu birača i to je ovime zadržano - istaknuo je. 

Nije htio komentirati medijske napise da Klub socijaldemokrata namjerava osnovati stranku kojoj bi na čelu bila Romana Jerković, aktualna SDP-ova europarlamentarka, rekavši da nema namjeru komentirati anonimne izvore.