Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
26 komentara

'Nama za rast treba reforma pravosuđa i poreznog sustava'

Čelni čovjek HGK najavio je da će se u idućemu mandatu fokusirati na digitalizaciju i dualno obrazovanje kako bi se školstvo uskladilo s potrebama tržišta rada

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović nedavno je dobio drugi mandata na čelu Komore. U intervjuu za 24sata otkrio je da u idućemu mandatu želi digitalizirati usluge HGK kako bi bile dostupnije što većem broju članica u nekoliko klikova, a bez potrebe dolaska na šaltere.

Također će se fokusirati na internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, odnosno na razvoj mreže inozemnih predstavništava kao još snažnije potpore izvozu. Prioritet će mu biti i provedba prijedloga HGK o dualnom strukovnom obrazovanju kako bi se obrazovni sustav uskladio s potrebama tržišta rada. Rad svog prethodnika Nadana Vidoševića nije želio komentirati te je izjavio da je “okrenut budućnosti i gospodarskoj politici”.

Agrokor je i dalje gospodarsko pitanje broj jedan. Slažete li se s ocjenama da će u cijeloj priči dobavljači najlošije proći?

Agrokor ostaje najveći gospodarski izazov za ovu godinu. Potrebno je najbolje moguće rješenje za sve strane s minimalnim gubicima, ali prije svega treba gledati kako osigurati stabilan nastavak poslovanja, opstanak hrvatske police i radnih mjesta. Radi se o kvalitetnim tvrtkama i istaknutim brendovima hrvatskog tržišta.

Podržavate li dobavljače u stavu da se njihova potraživanja od Agrokora naplate?

Podupirem dobavljače, ali u konačnici je to stvar pregovora njih i vjerovnika, s obzirom na pojedinačnu situaciju svakoga od njih.

Što će za dobavljače značiti ako otpis njihovih dugova bude 80 posto? Prijeti li nova kriza?

Sigurno da bi to bio velik udar, ali vjerujem da do takvog scenarija neće doći. Jasno je da iz ove situacije nitko neće izaći kao dobitnik, odnosno da će svi izaći kao gubitnici. Važno je da ta šteta bude što manja.     

Jeste li zadovoljni smjerom gospodarske politike?

Podupiremo fiskalnu konsolidaciju i bilo koji oblik rasterećenja poduzetnika te smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, ali potrebne su daljnje strukturne reforme ako želimo držati korak s usporedivim zemljama u EU. To su prije svega reforme pravosuđa, javne uprave, državnih poduzeća i obrazovanja. Dakle, potrebna je jednako odlučna gospodarska politika koja će se uhvatiti u koštac sa suštinskim problemima.

Foto: Goran Ferbezar/PIXSELL Prije dolaska na čelo HGK Burilović je bio predsjednik uprave sladorane u Županji

Makroekonomski pokazatelji rastu, no kakvo je realno stanje u gospodarstvu?

Prisutan je porast plaća, zaposlenosti i prometa u trgovini na malo. Postoje prognoze o blagom usporavanju rasta BDP-a u odnosu na proteklu godinu, ali vjerujem da možemo očekivati stabilan rast. S obzirom na rast najvažnijih gospodarskih partnera, rast je siguran u vanjskoj trgovini, a što pokazuje i posljednje istraživanje HGK o poslovnim očekivanjima poduzetnika. Njime je također potvrđeno da gospodarstvo iščekuje reforme područja koja u najvećoj mjeri negativno utječu na gospodarstvenike – nedostupnost radne snage, pravosuđe i porezni sustav.

Može li se rast BDP-a u najvećem dijelu temeljiti na turizmu i trgovini?

Ispada da ekonomija ovisi o vremenu. Turizam sam za sebe treba prestati ovisiti o vremenu i treba prestati biti ograničen sezonalnošću. Što se tiče njegove značajne uloge u BDP-u u usporedbi s drugim granama gospodarstva, s jedne strane to trebamo gledati kao priliku da kroz njega jačamo, primjerice, gastronomiju, drvnoprerađivačku industriju, kreativnu industriju… Tu priliku prepoznala je i HGK organizacijom specijalizirane akcije Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam, koja povezuje pružatelje usluga u turizmu s gospodarstvenicima drugih grana. Dakako, ne smijemo zanemariti i samostalan ekonomski razvoj ostalih područja nauštrb turizma i trgovine, čiji razvoj prije svega treba biti strateški. Moramo utvrditi što nam se isplati proizvoditi i razvijati.

HGK je otvorio predstavništvo u Kini. Koliko stoji ured godišnje i kakve benefite od toga očekujete?

Važno je biti prisutan na tržištu druge ekonomije svijeta, gdje živi 20% svjetske populacije. U Financijskom planu za potrebe predstavništva planirano je 1,65 milijuna kuna. Tu je potrebno raditi na uređenju certifikata i procedura za određene proizvode. Porastu interesa je svakako doprinijela objava odluke o odabiru kineskoga konzorcija China Road and Bridge Corporation za izradu prve faze gradnje mosta Pelješac, koja je objavljena i u brojnim kineskim medijima. Trenutačno su glavni hrvatski izvozni proizvodi drvo, strojevi za oblikovanje gume i plastičnih masa, vatrogasna vozila, proizvodi od kože te lijekovi. Kroz predstavništvo želimo poboljšati plasman kvalitetnih hrvatskih proizvoda i usluga, posebice više dodane vrijednosti.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL HGK planira otvaranje predstavništva u Beču, Milanu, Münchenu, Sarajevu

Koja predstavništva su dalje u planu?

Planiramo otvaranje dodatnih predstavništva u Beču, Milanu, Münchenu, Sarajevu i Istanbulu. HGK je potpisao Sporazum o suradnji s MVPEI-om, pa će se nadolazeća predstavništva osnivati u sklopu inozemnih komora ili diplomatsko-konzularnih predstavništava radi minimizacije troškova. HGK je također u procesu prijave za natječaje za aktivnosti internacionalizacije iz EU fondova, što će dodatno doprinijeti povećanju učinka uz manji trošak.

Kinezi trebaju graditi Pelješki most. Kako komentirate činjenicu da oni nemaju obvezu uzimati hrvatske tvrtke kao kooperante?

Da je natječaj za gradnju Pelješkog mosta kojim slučajem otišao na stranu nekog od europskih ponuđača, u javnosti se ne bi postavljalo to pitanje jer se na otvorenom i jedinstvenom europskom gospodarskom prostoru ponuđačima ne smiju postavljati takvi uvjeti. Bez obzira tko će na kraju dobiti natječaj za gradnju Pelješkog mosta, taj neće imati obvezu uzimati hrvatske tvrtke kao kooperante. Kad bi bilo obrnuto, to bi negativno odjeknulo u Europskoj uniji, što svakako ne želimo. Ako se prisjetimo značajnih projekata koji su u posljednjih deset ili petnaest godina rađeni u Hrvatskoj, u svima su sudjelovale naše tvrtke. Također, kineski veleposlanik Hu Zhaoming rekao je da će kineske tvrtke, ako dobiju posao gradnje Pelješkog mosta, angažirati domaće radnike i dobavljače te naglasio da je njihova namjera da se što više koriste lokalnom radnom snagom.     

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message