'Naše poslovanje je zakonito i javno poznato već 14 godina'

Odvjetnik Ivan Krželj je kao punomoćnik društva Croatia Land Holdings plc, sa sjedištem na Malti poslao zahtjev za ispravkom netočne informacije. Ispravak prenosimo u cijelosti:
 - Dana 17. srpnja 2019. godine, na portalu ,www.24sata.hr", objavljen je članak pod naslovom “Investitori s Malte kažu da su Cisti, ali ne Zele otkriti tko su“, u kojem je novinar iznio neistinite i neprovjerene tvrdnje i Spekulacije na račun društva Croatian Land Holdings (dalje u tekstu: CLH). Uvredljivo je opetovano korištenje izraza ,,offshore hobotnica"“ u kontekstu društva, CLH čije je poslovanje u potpunosti u skladu sa zakonima i pravilima poslovanja, kako u Malti tako i u Republici Hrvatskoj. Obje zemlje su punopravne članice Europske unije, a regulatorima su dostupni podatci o svim vlasnicima te ne postoji ni najmanja sumnja u podrijetlo novca.
Neistina je da je ulaganje u kupnju zemljišta na dalmatinskim otocima društva CLH predmet aktualnog novinarskog otkrića s obzirom na to da su namjere CLH i faze razvoja pojedinih projekata jasno komunicirane kroz proteklih 14 koliko smo prisutni u Republici Hrvatskoj kako od strane CLH tako i od strane predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave na području kojih se nalaze zemljišta u koja je društvo investiralo. Postoji više desetaka novinskih tekstova, online članaka i službenih dokumenata u posljednjih 14 godina koji o tome govore.
Društva čiji je predmet poslovanja kupnja zemljišta i pokretanjem investicija infrastrukturno neopremljenim zemljištima, teško da mogu ostvarivati značajnu dobit, a upravo komentar o ,,često mizernim prihodima i gubicama" je u kontradiktornosti sa sljedećom rečenicom u kojem novinar iznosi neistinu o tome kako su se prenamijenjena zemljišta onda prodavala trećim stranama. Neistina je i da je CLH prodavao prenamijenjena zemljišta. Zemljište na Hvaru je prilikom kupnje imalo istu namjenu koju ima i danas kao i zemljište na Šolti, dok su na Braču prodavana isključivo poljoprivredna zemljišta koja su se našla van obuhvata projekta Brač Medical City, a kupci su također bili dioničari CLH. Neistinito je da je gospodin Željko Holik "paralelno obnašao dužnost savjetnika ministra gospodarstva i dužnost direktora" u društvima povezanim s CLH što je lako provjerljivo u sudskom registru.
Neistinit je napis novinara kako je je prvo plaćen komunalni doprinos, pa da je iz njega uređen dio infrastrukture niti imamo saznanja da postoji izjava gradonačelnika Grada Starog Grada koja bi demantirala naše navode s obzirom na to da sve svoje navode možemo potkrijepiti dokumentacijom, a istu posjeduje i Grad Stari Grad. Neistinit je i nastavak po kojem ,nema govora da su Maltežani sami sve izgradili, a zatim darovali gradu", jer istina je da Grad Stari Grad nije bio u mogućnosti financirati izgradnju infrastrukture, a građevinsko zemljište koje je CLH otkupio od lokalnog stanovništva po cijenama adekvatnim upravo činjenici da su zemljišta već bila građevna, predano je u vlasništvo Gradu s kompletno izgrađenom cestom i ostalom infrastrukturom za što je Stari Grad društvu priznao 6,50 Eura po metru četvornom, a javnopravnim tijelima za O Eura.
Neistina je da je Stari Grad općina. Grad Stari Grad je grad i to već  2043 godine što ga čini najstarijim gradom u Republici Hrvatskoj.
Neistina je da postoji ugovor u, kojem se Nerežišća obvezuju riješiti svu potrebnu infrastrukturu za Brač Medical City", niti da je kao takav objavljen na portalu telegram.hr. Upravo se iz ugovora čiji su, nažalost, samo dijelovi objavljeni na portalu Telegram kao i iz svih ugovora potpisanih s Općinom Nerežišća kako za izradu projekata infrastrukture, studija, istraživanja i radova može vidjeti kako je u svakom od tih ugovora između općine i tvrtki iz grupacije CLH kako financijski trošak isključivo snose upravo društva iz grupacije CLH. Općina Nerežišća, kao i velika većina jedinica lokalne samouprave na dalmatinskim otocima nema financijske kapacitete za izgradnju značajnijih infrastrukturnih projekata na svom području, a kad bi ostvarili iti dio iz planova koje spominjete i dobili sredstva iz bilo kojih nacionalnih ili europskih fondova za tu namjenu investitori bi to morali vratiti kroz komunalni doprinos - stoji u ispravku.