Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
56 komentara

State Department upozorio na najveće probleme u Hrvatskoj

Izvještaj za 2018: Američki State Department navodi kako je korupcija i dalje problem, kao i nasilje prema ženama, ali i migrantima te nasilje nad novinarima

Foto: Screenshot/24sata
56 komentara

Nasilje nad migrantima i novinarima, prijetnje etničkim manjinama, korupcija, pitanje nestalih i neravnopravnost žena i dalje ostaju problem u Hrvatskoj, stoji u izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava za Hrvatsku u 2018. godini. 

Ta institucija godišnje objavljuje izvješća o poštivanju ljudskih prava, propisana od Kongresa, koja pomažu informirati politiku američke vlade i inozemne pomoći. Ona su i referenca za druge vlade, međunarodne institucije, nevladine organizacije, pravnike, znanstvenike, zainteresirane građane i novinare, stoji na stranicama američkog veleposlanstva u Zagrebu.  Izvještaj za Hrvatsku od utorka je dostupan na hrvatskom jeziku na stranicama te institucije.

State Department u tom dokumentu navodi kako je korupcija i dalje problem te se procesuira priličan broj istaknutih predmeta u vezi s korupcijom, a dužnosnici se katkad nekažnjeno bave koruptivnim radnjama. 

Po pitanju neovisnosti sudstva naglašava se da je vlada uglavnom to poštivala, a da su zabilježeni izolirani predmeti zastrašivanja državnih odvjetnika, sudaca i odvjetnika obrane. 

Ukupni su se zaostaci u pravosuđu smanjili za 37 posto u usporedbi s razdobljem od 2013. do 2017. godine, a do 30. rujna 2018. pravosuđe je u cjelini imalo 426.763 neriješena predmeta u usporedbi s 474.345 u 2017. godini, stoji u izvještaju. Najveći se postotak neriješenih predmeta odnosi na predmete na općinskim sudovima. 

Navodi se kako je kašnjenje u rješavanju predmeta na domaćim sudovima uzrokovalo zabrinutost u pogledu učinkovitosti, djelotvornosti pravosuđa i vladavine prava. Nevladine organizacije izvijestile su da je povreda prava na suđenje u razumnom roku i dalje jedan od glavnih problema u pravosuđu, a u nekim su građanskim predmetima, posebno vezano uz pitanja imovine, postupci trajali i dulje od desetljeća, piše u dokumentu. 

Istaknuto je kako su građanska tijela za nadzor održavala učinkovitu kontrolu nad policijom, oružanim snagama i obavještajnim službama, te da je vlada imala učinkovite mehanizme za istraživanje i kažnjavanje zlouporabe. 

State Department piše kako je nekoliko zatvora u Hrvatskoj i dalje prenapučeno, poput onog u Osijeku, te da je bilo prijava izoliranih i sporadičnih slučajeva fizičkoga i verbalnog maltretiranja zatvorenika i pritvorenika. 

Navodi se kako se u Hrvatskoj više od 1500 osoba i dalje vodi kao nestalo te da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba, što čini ukupan broj od 1922 neriješena slučaja. Rješavanje tih slučajeva usporavaju pravni, politički i tehnički čimbenici, stoji u izvješću. 

Sloboda medija

U izvještaju se navodi kako je vlada uglavnom poštivala ustavom i zakonom zajamčena prava slobode izražavanja, a da su tu slobodu poticali i neovisni mediji, učinkovito pravosuđe i funkcionalan demokratski politički sustav. 

No, upozorava State Department, nevladine organizacije izvijestile su da vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima, te da je nedostatna provedba odredbi o govoru mržnje, što uključuje korištenje simbola i slogana iz nacističkog i ustaškog režima. 

Dodaje se kako su neovisni mediji bili aktivni i izražavali širok raspon gledišta bez ograničenja, no da promatrači upozoravaju kako javnosti nisu uvijek bile dostupne informacije o vlasništvu nekih lokalnih radijskih i televizijskih postaja i da postoji zabrinutost u vezi s pristranošću, cenzurom i izloženošću domaće javnosti zlonamjernim utjecajima.

Dodaje se kako su pripadnici medija izvještavali o provedbi autocenzure iz straha od maltretiranja putem interneta, zamjeranja politički povezanim osobama ili gubitka posla radi izvještavanja o određenim temama. 

Migranti

U izvještaju se navodi kako je vlada u većini slučajeva surađivala s UNHCR-om i drugim humanitarnim organizacijama u pružanju zaštite i pomoći izbjeglicama i migrantima, no da je taj ured u kolovozu kritizirao vlasti zbog nasilnog odbijanja ilegalnih migranata. Vlada je otkrila da je oko 2500 izbjeglica i migranata vraćeno s granice tijekom prvih osam mjeseci 2018. godine. 

Međunarodne i domaće nevladine organizacije izvještavale su o policijskom nasilju nad azilantima i migrantima, a posebno na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom (BiH). 

UNHCR i nekoliko nevladinih organizacija objavili su izvješća da je granična policija navodno ponižavajuće postupala s migrantima, uključujući verbalne uvrede i prostote, uništavanje imovine i premlaćivanja, što uključuje osjetljive skupine kao što su tražitelji azila, maloljetnici, osobe s invaliditetom i trudnice. 

Nevladine organizacije izvijestile su kako više migranata navodi da su ih granični policajci tukli dok su u naručju držali dojenčad ili malu djecu. Jedna je migrantica kazala nevladinim organizacijama da su je muški granični policajci podvrgnuli tjelesnom pregledu u šumi u nazočnosti odraslih migranata muškoga spola, stoji u izvještaju. 

Domaće nevladine organizacije koje se bave pravima migranata izvještavale su o policijskim pritiscima kao što su prekomjeran nadzor i ispitivanje bliskih suradnika i članova obitelji djelatnika, dodaje se.

Ministarstvo unutarnjih poslova javno je opovrgnulo navode o nasilju ili nečovječnom postupanju prema migrantima te navode o pritisku na humanitarne radnike. 

Nevladine organizacije izvijestile su o dobroj suradnji s MUP-om u dva prihvatna centra za strance, Porinu i Kutini, te izjavile da je kvaliteta usluga uglavnom dobra, navodeći kao pozitivne primjere obrazovanje i zdravstvene usluge te potrebu za povećanom psihijatrijskom pomoći. 

Nasilje nad ženama i rodna ravnopravnost

State Department piše kako je nasilje prema ženama, što uključuje nasilje u braku, u Hrvatskoj i dalje problem. Policija i Državno odvjetništvo su uglavnom postupali po prijavama nasilja i silovanja u obitelji, no u izoliranim slučajevima lokalne policijske organizacije nisu dosljedno primjenjivale nacionalne smjernice o postupanju sa žrtvama seksualnih napada. 

Spominje se suđenje županu Požeško-slavonske županije Alojzu Tomaševiću za nasilje u obitelji protiv supruge koja je svjedočila da ju je zamalo ubio. Tomašević je izbačen iz HDZ-a, no i dalje obnaša dužnost župana, dodaje se. Naglašava se i kako se zakon o seksualnom uznemiravanju u praksi ne provodi efikasno. 

Izvještaj piše kako su žene bile izložene diskriminaciji pri zapošljavanju i na radu, a i da zastupljenost žena u glavnim političkim strankama ostaje na niskoj razini. 

Zakonom je utvrđena obveza da „podzastupljeni spol“ čini najmanje 40 posto na popisu kandidata političke stranke, a kršenje se kažnjava novčanom kaznom. Izborno povjerenstvo utvrdilo je nakon izbora u svibnju 2017. godine da nijedna od glavnih političkih stranaka nije ispunila taj uvjet, no nije bilo izvješća o novčanim kaznama naplaćenima političkim strankama po toj osnovi, stoji u dokumentu. 

U izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu istaknuto je da u prosjeku plaća žene iznosi 88,7 posto plaće muškarca te da je razlika u plaćama veća u javnom, nego u privatnom sektoru. 

Diskriminacija nacionalnih manjina

Prema riječima pravobraniteljice za ljudska prava na koju se State Department poziva, diskriminacija na nacionalnoj osnovi bila je najzastupljeniji oblik diskriminacije, i to posebno prema osobama srpske i romske nacionalnosti.

Spominje se kako su predvodnici židovske zajednice i dalje prijavljivali antisemitski govor na internetu te u medijima, kao i sve veću pojavu antisemitskih i ustaških grafita na ulicama. Nevladine organizacije izvještavale su o slučajevima nasilne osvete prema članovima zajednice koji su pokušavali prebojiti svastike. 

Židovska zajednica uz to ističe da državni dužnosnici nisu dovoljno osuđivali, sprječavali i suzbijali revizionizam vezan uz holokaust, stoji u izvještaju. 

Navodi se kako je u lipnju na osudu naišla HRT-ova reportaža pisca Igora Vukića u kojoj je Vukić negirao da su u Jasenovcu počinjeni zločini.

Po pitanju romskih zajednica, ističe se kako je vlada izdvojila sredstva i izradila programe za njihov razvoj i integraciju, no da njihova diskriminacija i društvena isključenost i dalje ostaje problem.

Kao problem navodi se i povrat imovine žrtvama holokausta. State Department piše kako vladi nedostaje zakonski okvir za rješavanje tog pitanja, te da Hrvatska nikad nije prihvatila zahtjeve za povrat imovine oduzete tijekom razdoblja holokausta od 1941. do 1945. godine.

Povrat imovine ostaje problem i za Srpsku pravoslavnu crkvu i Koordinaciju židovskih općina u Hrvatskoj, dodaje se. Od 2014. godine nije bilo povrata židovske društvene imovine, iako je nekoliko zahtjeva u postupku. 

Izvještaj piše i kako su nevladine organizacije izvijestile da su istrage govora mržnje protiv LGBTI osoba i dalje nezadovoljavajuće. Policija je u samo dva od 19 slučajeva u 2017. godini pokrenula sudski postupak, zaključuje se. 

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message