"Ne mislim da ću zbog pritiska javnosti izgubiti Z. Marića"

S premijerom Andrejom Plenkovićem u Berlinu, u zgradi hrvatskog veleposlanstva, razgovarao je Mislav Bago za NovuTV.

Stalno negdje lebdi u zraku da ćete Vi poslije europskih izbora napustiti Hrvatsku i postati povjerenik u Europskoj komisiji. Je li to točno ili nije?

Gledao sam ovdje što lebdi. Ništa takvo ne lebdi.

Jesu li to neki Vaši planovi?

Već smo o tome nas dvoje razgovarali puno puta.

Završena priča?

Predsjednik Vlade sam s ambicijom da vodim Hrvatsku naprijed.

Kancelarka Merkel želi da Europsku komisiju po prvi puta vodi Nijemac. Koji je hrvatski stav o tome?

U situaciji smo da, barem što se tiče Europske pučke stranke, to je ono što je meni naravno bitno i s aspekta HDZ-a, a to je da nađemo kvalitetnog glavnog kandidata koji će biti frontman u kampanji za europske izbore. Rokovi za prijavu tih kandidatura su sredina rujna. Nakon što vidimo tko će kandidirati.

Vas nije nitko prijavio?

Ne mora vas netko drugi za to prijaviti. Ima puno imena koja cirkuliraju. Moguće da netko od kandidata bude iz Njemačke. Vodite računa o tome da Nijemci nisu imali od Walter Hallsteina, prvog predsjednika visoke vlasti, pa potom i Komisije, svog predsjednika.

Složit ćete se da su Nijemci jako utjecajni u Europskoj komisiji. Ključni čovjek Europske komisije je Nijemac. Mnogi povjerenici imaju šefove kabineta Nijemce. Kao da su Nijemci u drugom ešalonu, ali su vrlo ključni?

Riječ je zemlji koja je utemeljiteljica, najveća zemlja EU, gospodarski najviše doprinosi proračunu. Logično je da nisu bez svojih kadrova u sustavu.

Što se tiče njemačke pozicije kada gledamo regiju, mi nismo u fokusu, Srbija im je tu važnija. Zašto je to tako?

Mislim da imamo izrazito kvalitetne odnose s Njemačkom. Meni je ovo drugi posjet u mom mandatu. Predsjednici Vlada i ranije su dolazili ovdje, doći će i njemački predsjednik u Hrvatsku uskoro. Imamo kvalitetnu gospodarsku razmjenu. Njemačka je jedan od najvećih investitora u Hrvatsku, preko dva milijuna njemačkih turista posjećuje Hrvatsku, velik broj Hrvata živi u Njemačkoj. I sve te elemente mozaika kada stavite, onda vidite da su naši odnosi s Njemačkoj izrazito kvalitetni i dobri.

Znači da su naši odnosi s Njemačkom ušli u jednu normalnu razinu da nema potrebe da Vas kancelarka zove često u Berlin, kao što zove srbijanskog predsjednika Vlade, da smo jedna normalna zemlja s kojom nema problema?

Stalno govorim i nastojim da mi budemo normalna zemlja i mislim da jako puno radimo na tome da jesmo. Naš je kontakt jako redovit. S kancelarkom se vidim svaka dva mjeseca, takva je frekvencija susreta Europskog vijeća. Svaki puta iskoristim prigodu i za dotaknuti nešto iz bilateralnih tema i stanje u regiji. Tamo gdje su problemi veliki, tipa, neriješenih funkcionalnih pitanja nekih država, neriješena pitanja granica, zamrznuti sukobi, tada je naravno veći angažman velike zemlje koja ima utjecaj na globalna zbivanja poput Njemačke.

Hrvatska je zapravo vanjska granica EU. Nismo u Schengenu, a kancelarka Merkel razgovara s Vama , crnogorskim i BiH premijerom. Hoćete li tražiti da europske snage pomognu Hrvatskoj da brani tu vanjsku granicu, kad očito Bugarska i Grčka to ne mogu?

Kad smo o temi migracija i hrvatskim pripremama za Schengen i u različitoj formulaciji zaključaka EV ubacio formulacije koje stavljaju u prvi plan kvalitetnu suradnju s državama jugoistoka Europe, nama susjednim državama, i kad je riječ o sposobnostima njihove granične policije da kontrolira migracije.

Ne čine mi se sposobnima baš.

Nastojimo pomoći svim tim zemljama i u dijalogu s Crnom Gorom i BiH i Srbijom. Najvažnije je da pokušamo zaustaviti migracije tamo gdje je prva zemlja ulaska. Dakle, to su za istočno mediteransku, zapadno balkansku rutu, Grčka prije svega, Bugarska, i nakon toga su problemi puno manji. Međutim, ono što hrvatska policija radi, vrlo je angažirano spriječila nezakonite migracije i mislim da na toj požrtvovnosti i angažmanu i Njemačka vidi koliki doprinos Hrvatska daje kontroli onoga što je problem, to se vidjelo refleksijama na političke rezultate izbora u Njemačkoj.

Skoro je pala kancelarka.

Ne bih rekao da je pala, ali se bitno...

Uzdrmala se.

Promijenio se pejzaž.

Nakon Agrokora, novi Agrokor – Uljanik. Ministar Horvat je rekao da država traži način da se uz komercijalne banke osigura kredit. Dugo ste bili u Bruxellesu zastupnik. Ne možemo više nikako pomagati, ni direktno ni indirektno. Zašto obmanjivati ljude? Ne možemo vam pomoći - može li im se to reći?

Imali smo danas jako dobar sastanak s predstavnicima sindikata i radnika. Prošlog tjedna i s Upravom i sa strateškim partnerom. Važno je da svi u Hrvatskoj shvatimo – porezni obveznici su brodogradnju kao stratešku granu hrvatskog gospodarstva subvencionirali praktički zadnjih 28 godina.

Zašto opet? Objasnite tekstilnom radniku iz sjevera Hrvatske zašto opet ako to ne ide?

Polako – 28 godina, više od 31 milijarda kuna, a Vlada je u siječnju u skladu s našim propisima i u skladu s pravilima o državnim potporama na razini Europske unije donijela, tzv. jamstvo za sanaciju, što je tada omogućilo sa 716 milijuna kuna funkcioniranje Uljanik grupe do danas. Sada smo u situaciji.

Može li se s istim ljudima razgovarati i pomagati?

Sada smo u situaciji da kompanija čija je Uprava, pa i Nadzorni odbor kompletno bez utjecaja države, koja je dovela poslovanje u ovu situaciju u kojoj smo danas, koja je sama izabrala strateškog partnera, koja je sa savjetnicima pripremila određeni plan restrukturiranja koji je neformalno upućen EK, u situaciji da vidimo kakva će biti ocjena toga plana restrukturiranja. Hrvatska Vlada želi, a s obzirom na to da su Uljanik i 3.maj ne samo ekonomski, socijalno ekonomski..

To sve znamo – da brodogradnja nije jednostavno pitanje.

Nastojimo pronaći rješenje i pomoći kako da se premosti aktualni problem u Uljaniku.

S obzirom na Vaše europsko iskustvo, a znam da ga imate – tamo nema pomoći i ne možete im dati direktnu ni indirektnu pomoć.

U Puli ćemo temeljito objasniti i radnicima Uljanika, u krajnjoj liniji, Istri, Puli, Rijeci, svima, snimku stanja hrvatske brodogradnje u ovom trenutku i kojim putem naprijed, jer je očito da ta industrija ima poteškoća u smislu da bude samoodrživa. Zato tražimo rješenje koje će biti i zakonito i održivo i korisno za raditi.

Ministar Marić mi je nedavno rekao da svakoj priči dođe kraj, pa tako i brodogradnji, ali njega će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ispitati zbog drugog slučaja. Strahujete li da ćete ga izgubiti zbog pritiska javnosti?

Ne. Mislim da što se tiče ministra Marića…

Jeste li razgovarali s njim posljednjih dana?

Kako ne bi razgovarao? Mi smo dnevno u kontaktu. Sve ovo recikliranje dokumenata, iskaza na temelju kojih je na kraju DORH odbacilo prijave, koje su nemojmo zaboraviti napravile političke stranke. Vrlo je to bitno imati na umu.

Ali Povjerenstvo ispituje nove okolnosti.

I Povjerenstvo radi na temelju pritužbi političkih stranaka. Dakle, vrlo je važno.

Sada rade na temelju iskaza bivše potpredsjednice Dalić.

Ali na temelju pritužbi političkih stranaka. Pratite detaljno tu priču, tako da znamo da je riječ o političkoj utakmici. Što se mene tiče, iz onoga što sam vidio, glede ministra Marića, mislim da tu apsolutno nikakvog sukoba interesa nije bilo, niti je on napravio bilo što što bi se moglo po bilo kojoj logici podnijeti pod sukob interesa.

Znači ostaje i dalje Vaš ministar?

Naravno da ostaje.

Hvala Vam predsjedničke Vlade . Sutra pratimo Vaš susret s kancelarkom Merkel.

Možemo i sutra ovako u glas pjevati.