News

Komentari 2

'Neovisne institucije ni same ne vjeruju da su ravnopravan igrač u odnosu na političke aktere'

'Neovisne institucije ni same ne vjeruju da su ravnopravan igrač u odnosu na političke aktere'

Rad je predstavljen na Dan borbe protiv korupcije i u vrijeme kada kroz izmjenu zakona o sprječavanju sukoba interesa javnost svjedoči razmontiravanju i gušenju važne uloge Povjerenstva u borbi protiv korupcije

Gongovo istraživanje o ulozi neovisnih institucija u političkom sustavu, temeljeno na intervjuima s čelnicima ustanova i političarima, pokazalo je da neovisne institucije u najvećem broju ni same ne vjeruju da su ravnopravan igrač u odnosu na političke aktere.

Istraživanje "Neovisne institucije u političkom sustavu Hrvatske: pogled iznutra", autora Darija Čepe, profesora sa zagrebačkog Pravnog fakulteta u Zagrebu i člana Vijeća Gonga nastavak je prošlogodišnjeg istraživanja o institucionalnoj ukorijenjenosti korupcije.

Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet upozorila je da fokus na korumpirane pojedince, koji se može vidjeti u vladinim strategijama, nije dovoljan jer temelji korupcije leže u političkoj eliti koja je dizajnirala političke institucije i potom ih zarobila ili marginalizirala.

Rad je predstavljen na Dan borbe protiv korupcije i u vrijeme kada, kazala je Novokmet, kroz izmjenu zakona o sprječavanju sukoba interesa javnost svjedoči razmontiravanju i gušenju važne uloge Povjerenstva u borbi protiv korupcije.

Neovisna tijela bi prema definiciji trebala nadzirati javnu upravu i nositelje vlasti, no što nositelji vlasti misle o nezavisnim institucijama pokazuje slučaj pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, koja u ovoj godini brani izvješća za prethodne tri godine jer vladajući ne samo da ignoriraju preporuke nego i odbijaju raspravljati o izvješćima.

Dobar pokazatelj su i premijer Andrej Plenković, koji je na traženje informacija o putu u Helsinki poručio: "Sve smo im nacrtali, više im ništa neću dostaviti" ili predsjednik Republike Zoran Milanović kada govori o "takozvanoj pravobraniteljici za ravnopravnost spolova" ili proziva Povjerenstvo da nema izborni legitimitet.

Niz metoda pritiska...

To su samo neki javni pritisci prema neovisnim institucijama, a istraživanje donosi neke suptilnije načine pritiska koji su snažni i važni mehanizmi za zarobljavanje institucija.

Čak i ako na čelo ustanove dođu osobe koje su spremne neovisno djelovati, postoji nekoliko modela kako im se vladajući mogu "osvetiti" ako dobro rade svoj posao, rečeno je na predstavljanju.

Politički akteri mogu također oslabiti neovisnu instituciju tako da izaberu čelništvo koje neće biti zainteresirano za rad nego lojalnost, a ako se to ne dogodi postoji niz drugih metoda pritiska kao što su financijsko izgladnjivanje, odbijanje izvješća u saboru ili promjena zakona, što se dogodilo u slučaju Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.

Čepo je zaključio da kao građani moramo voditi računa o neovisnim institucijama jer u suprotnom teško možemo očekivati da će o njima brinuti političke elite koje ih nadgledaju.

Pokazalo se da u hrvatskom slučaju neovisne institucije u najvećem broju ni same ne vjeruju da su ravnopravan igrač i zaštitnici interesa građana, što, kaže Čepo, pokazuje njihov nelagoda kod iznošenja stavova, kako se ne bi zamjerili nekoj političkoj ili ekonomskoj opciji.

- Ako sustav sam ne vjeruje u sebe, ako građani kroz medije ili preko udruga ne pokazuju kako im je važno da su neovisne institucije jake onda teško možemo očekivati od političkih aktera, pogotovo onih na vlasti, da vode računa o interesima tih institucija - podvukao je Čepo.

Najčitaniji članci