Putin opet prisegnuo: 'Povijest ne oprašta samo jednu stvar...'

Ključeve Kremlja će sve do 2024. držati neprikosnoveni gospodar Rusije Vladimir Putin (65) koji je na izborima 18. ožujka nadmoćno pobijedio osvojivši više od 76 posto glasova.

U svom predsjedničkom govoru danas je rekao da je njegov cilj mirna i prosperitetna budućnost Rusije.

- Moja je dužnost učiniti sve za mir i prosperitet Rusije i njezinih građana. Rusija je jedan veliki tim koji može riješiti sve probleme, svaki zadatak - rekao je Putin.

- Put prema naprijed nije lagan, to je uvijek težak put, no povijest ne oprašta samo jednu stvar: ravnodušnost i nedosljednost, opuštenost, pogotovo danas kada je svijet na prekretnici, a živimo u vremenu turbulentnih promjena diljem svijeta.

Ovaj bivši časnik KGB-a, došao je na vlast 2000. zamijenivši Borisa Jeljcina i od tada autokratski vlada Rusijom. Zanimljivo je da je baš na današnji dan prije 18 godina prisegnuo prvi put.  Odradio je dva mandata zaredom kao predsjednik pa je morao po sili zakona “pauzirati”.

Zbog toga je od 2008. do 2012. bio premijer, da bi se potom ponovno vratio u predsjedničko sedlo.

Za Zapad je poput Gorbačova, za Istok pokušava koristiti masku Staljina, za umirovljenike je brižan otac nacije, za mlade je sportaš, a za pravoslavce vjernik sa svijećom u crkvi, tako je ruskog predsjednika Vladimira Putina opisao  Vladimir Pribilkovski, šef informatičko-istraživačkog centra “Panorama” prije dvije godine.

Putin je od djetinjstva znao da kad odraste želi biti tajni agent, odnosno špijun. Dok su se drugi dječaci njegove generacije igrali pikulama, on je oponašao likove obavještajnih oficira iz sovjetskih filmova.

Djetinjstvo provedeno u bijedi

Rođen 1952. u Lenjingradu, sadašnjem Sankt Peterburgu. Roditelji su mu jedva preživjeli u Drugom svjetskom ratu, a mali Vladimir je imao vrlo teško djetinjstvo. Odrastao u groznom okruženju, na prljavim ulicama Lenjingrada. U malom stanu s kartonskim zidovima u kojem je nekoliko obitelji dijelilo jedan WC.

Jedan Putinov prijatelj iz djetinjstva i član bande je ispričao svojedobno za Mirror: "Bilo je to brutalno i nemilosrdno vrijeme. Samo su najjači opstajali. To je Putinu dalo snagu da vjeruje da je sve moguće."

Putinova majka je imala 41 godinu kad ga je rodila još tugujući za dva starija sina koja je tragično izgubila. Prvi sin joj je umro kad je bio beba, a drugi je umro tijekom opsade Lenjingrada od gladi. Njegov dom je bio ispunjen obiteljskim svađama i - štakorima. 

Tijekom Hladnog rata poslan u Dresden

Do puberteta je bio dio dječje ulične bande koju je vodio lokalni nasilnik. Kada je vođa završio u zatvoru, mladi Putin je odlučio promijeniti  život i okrenuo se školi i disciplini. Počeo je boksati, a s 15 godina se počeo intenzivno baviti džudom. Do 18. godine nije bilo boljeg hrvača od njega. Tada je shvatio da želi biti špijun. Naučio je njemački jezik, a tajne službe su ga uzele pod svoje.

Tijekom Hladnog rata poslan je u Dresden. Nakon ujedinjenja Njemačke, Putin je vraćen u SSSR, u Lenjingrad, gdje je u lipnju 1990. godine dobio posao na Lenjingradskom sveučilištu na katedri za inozemne poslove. U lipnju 1991. postaje šef Međunarodnog odbora u Uredu gradonačelnika Sankt-Peterburga. U kolovozu 1996. godine seli u Moskvu, gdje postaje član administracije predsjednika Borisa Jeljcina. Tada se počeo uspinjati ka vrhu.

Svestran i discipliniran

Najmoćniji svjetski lider svakog se dana drži strogog režima vježbanja, pliva, ide u teretanu. Obožava sport,  nositelj je crnog pojasa u judu. Cijeli svijet imao je više puta prilike vidjeti kako lakoćom obara protivnike. Obožava izazove pa se do sada već penjao po stijenama, ronio, ubio tigra, vozio bolid Formule 1, gađao leoparda puškom za uspavljivanje, obožava ići na festivale bikera.

Većina Rusa u njemu vidi neustrašivog, ali šarmantnog ruskog Jamesa Bonda čija je misija da spašava naciju. Predsjednik, premijer, špijun, avanturist, pilot, motociklist, majstor borilačkih sportova, hokejaš - sve je to Vladimir Putin čija tajna svestranosti da radi sve što zamisli je velika disciplina.

Pokušali ga likvidirati 11 puta

Kad je Putin na današnji dan 2000. godine preuzeo zemlju od Borisa Jeljcina  ona je bila u teškom ekonomskom stanju i vladalo je bezakonje. Uspio je udeseterostručiti rast i smanjiti vanjski dug. Rušio je jednog po jednog ruskog oligarha koji su se obogatili ‘90-ih. Za prijatelje je “car”, a za svijet svetac ili zločinac. Dosad su ga pokušali likvidirati 11 puta.

Uz potporu državnih medija i vladajuće stranke i prema anketama s podrškom oko 80 posto birača, Putin je slavljen kao otac domovine koji je zemlji vratio nacionalni ponos i ojačao Rusiju na svjetskoj pozornici, posebno intervencijama vojske u Ukrajini i Siriji. Putina je, čini se, nemoguće zamijeniti. 

Prosvjednici: 'On nije naš car'

Njegov novi mandat izazvao je i val prosvjeda u zemlji. Više od tisuću ljudi privedeno je u Rusiji u subotu na prosvjedima uoči svečane Putinove prisege na novi mandat, a sazvanih na poticaj oporbenog vođe Alekseja Navljanog koji je i sam uhićen.

Prosvjedi su održani osim u Moskvi i u drugim gradovima Rusije. Geslo prosvjeda planiranih u 90 ruskih gradova je "On nije naš car!". U gradu Ekaterinburg na Uralu, nekih 1500 kilometara istočno od Moskve,  prosvjednici su uzvikivali "Dolje car!"

Ograničavanje ljudskih prava i medijskih sloboda

Velik broj sunarodnjaka hvali ga zbog toga što je zahvaljujući prihodima od nafte donio zemlji stabilnost i napredak, a kritičari ga kude zbog ograničavanja ljudskih prava i medijskih sloboda.

Na međunarodnoj pozornici Putin je nastojao obnoviti ruski utjecaj u svijetu oslabljen nakon raspada SSSR-a koji je nazvao "najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća" i kaotičnih godina vladavine Borisa Jeljcina.

Tako je 2014. počeo obnavljati "veliku Rusiju" pripojivši joj ukrajinski poluotok Krim, što je učinio intervencijom ruskih specijalaca i referendumom koji je organiziran nekoliko dana poslije i koji su Kijev i Zapad ocijenili protuzakonitim.

Ta je operacija povećala njegov ugled kod kuće, ali je potaknula najgoru krizu između Rusa i Zapada od kraja hladnog rata. Zapad usto optužuje Moskvu da vojno podupire separatističku pobunu na istoku Ukrajine, što Kremlj niječe.

Kao veliki ljubitelj sporta, ruski predsjednik je organiziranjem Svjetskog nogometnog prvenstva htio prikazati Rusiju sportskom velesilom.