Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
90 komentara

Nije dovoljno reći da nije vaše i izbjeći zaplijenu zbog ovrhe...

PRIGOVOR: Vlasnik neke stvari koja bi mogla biti predmet za ovrhu drugog dužnika mora dokazati da je njegova i nije za ovrhu. Stvari vlasnik mora pokazati račun i uložiti prigovor

Foto: Dreamstime

Došli su ovrhovoditelji i htjeli ući u puničin stan te zaplijeniti stvari zbog mog duga. Smiju li to, pitao nas je čitatelj iz Zagreba.

- Zatvorio sam obrt prije nekoliko godina, no ostali su još neki dugovi pa mi je blokiran račun. Sjela je još jedna ovrha, a kad su vidjeli da se neće tako brzo naplatiti, odlučili su zaplijeniti stvari - dodao je čitatelj.

Naime, druga ovrha bi se mogla provesti tek kad dužnik otplati onu koju su prije pokrenuli.

- Prije nekoliko dana sudski ovršitelj došao je u puničinu kuću. Pokušali su ući, no punica ih nije pustila. Rekla je da su ovršitelji bili prilično neugodni i vikali pred kućom te tvrdili da imaju pravo uzeti stvari iako nisu moje - zbunjeno je rekao čitatelj.

Dodao je da je prijavljen na toj adresi već 30 godina i službeno još u braku iako nekoliko godina ne živi sa suprugom.

U stanu sve dijele 

- Podstanar sam, a stanodavci mi nisu svaki put dozvolili da kod njih prijavim prebivalište. U puničinom stanu nema mojih stvari nego su sve njezine ili moje dvoje odrasle djece. Ovršiteljima su rekli da na toj adresi nema mojih stvari, no ipak su rekli da će doći ponovo i popisati te zaplijeniti svu pokretnu imovinu koju tamo zateknu bez obzira čija je - čitatelj je ogorčen postupkom ovršitelja.

Pravila o zapljeni potražili smo u osječkom savjetovalištu za potrošače.

- Smatra se da su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina koje se zateknu u njihovoj kući ili drugoj nekretnini - rekla je Dunja Mak iz osječkog savjetovališta.

Budući je čitatelj još u braku i prijavljen na toj adresi, pretpostavlja se da su stvari tamo jednako njegove koliko i suprugine.

- Sudski ovršitelj, prije nego što pristupi pljenidbi, predat će ovršeniku rješenje o ovrsi i pozvati ga da plati iznos za koji je određena ovrha s kamatama i troškovima. Ovrhovoditelj je dužan donijeti na pljenidbu obračun ukupnog duga na taj dan - pojasnila je Dunja Mak.

Prema Ovršnom zakonu, ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom te procjenom, a povjerava se na čuvanje sudu, ovrhovoditelju ili trećoj osobi. Iznosom dobivenim prodajom podmiruje se dug.

Paziti na dostojanstvo 

- Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenoga popisa. Popisat će se onoliko pokretnina koliko je potrebno za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine i troškova ovrhe - napomenula je savjetnica. Prvenstveno se popisuju pokretnine za koje nema primjedbi o postojanju prava koje bi sprječavalo ovrhu i one koje se najlakše mogu prodati, a uzet će se u obzir i izjave prisutnih.

- Pri provedbi ovrhe, Ovršni zakon nalaže da treba paziti na dostojanstvo ovršenika te da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. Sudski ovršitelj dužan je pri pretrazi stana postupati s dužnim obzirima prema ovršeniku i članovima kućanstava - dodala je Dunja Mak.

Ovršnim radnjama u kojima nije nazočan ovršenik, njegov opunomoćenik ili odrasli član njegova kućanstva, moraju biti nazočna dva punoljetna svjedoka ili javni bilježnik.

Tko zajedno živi, zajedničke su i stvari 

Smatra se da ovršeniku pripadaju stvari koje su u stanu u kojemu stanuje bilo da je vlasnik tog stana ili živi u unajmljenom stanu te da su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina koje se zateknu u njihovu domu.

Nije dovoljno reći: "To nije moje" 

Nije dovoljna tvrdnja ovršenika da nešto nije njegovo kako to ne bi zaplijenili. Tako bi svatko mogao tvrditi da to nisu njegove stvari kako bi ih spasio od ovrhe. Stvarni vlasnik mora izjaviti da je, na primjer, televizor njegov te priložiti račun. Vlasnik stvari treba uložiti prigovor i reći da se njegove stvari ne smiju ovršiti.

Ne smiju uzeti osnovno za život 

Ne smiju se oduzeti odjeća, obuća i drugi predmeti za osobnu uporabu, posteljina, posuđe, namještaj, štednjak, hladnjak, perilica te druge stvari nužne za uobičajene uvjete života. Ne miju uzeti ni hranu, ogrjev, odličja, vjenčani prsten te invalidska pomagala. Moraju ostaviti alat nužan za rad obrtniku, tj. što je nužno za obavljanje neke djelatnosti koja je registrirana.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message