'Nitko ne zna što udišemo, a smrad s Karepovca sve je gori'

Slomit ćemo gnojni čir koji je trovao ovaj grad. Mjerenja pokazuju da nema nikakvih kršenja propisanih normi. Zrak je potpuno ispravan i nije opasan za ljudsko zdravlje. To vam jamčim.

Izjavio je to u utorak splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara nakon sastanka s čelnicima stranaka iz gradskog vijeća. Zbog alarmantne situacije oko Karepovca, Opara se čak s liječenja vratio na posao. Kaže kako se sanacija provodi sukladno projektu i struci, a sve informacije o rezultatima mjerenja plinova su svakodnevno dostupne. No zatražio je objašnjenje od nadležnih ministarstava kako bi konačno zaključili cijelu priču.

Sanacija Karepovca započela je krajem studenog prošle godine. Obuhvaćat će prebacivanje dijela smeća kako bi se na tome mjestu napravile betonske kazete koje će iduće tri do četiri godine primati novi otpad, dok ne profunkcionira Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Ostatak Karepovca će se “plombirati” te će se napraviti zelena oaza. Kako se i očekivalo, od početka sanacije, smrad s odlagališta pogoršavao se i pojačavao iz dana u dan. S vremenom je zavladala i paranoja zbog tvari u zraku.

'Ne znamo što udišemo'

- Neću preuzeti odgovornost za zdravlje ljudi jer ne znamo što smo udahnuli, to nitko ne može sa sigurnošću reći. Svi tvrde da je sve sukladno aktualnom projektu, ali činjenica je da ne postoji studija utjecaja na okoliš izrađena nakon 2000. godine - izjavila je Jasna Ninčević, ravnateljica županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, Ninčević je rekla kako ne zna što građani udišu, kao ni je li to opasno za zdravlje.

- Kad se organski otpad razlaže bez prisutnosti kisika, što je i ovdje slučaj, onda se ugljik pretvara u ugljikovodike, metan, sumpor i neke druge složene spojeve. Na Karepovcu su samo na divlje dovezli bagere, otvorili deponij i sad dopuštaju da štetni plinovi izlaze van. Poznat je niz tehnika kojima se može spriječiti da ne dođe do širenja smrada. No od svih tih tehnika, na Karepovcu nisu primijenili apsolutno ništa. Dapače, primijenili su nešto što je prava sramota za stupanj civilizacije u kojem se nalazimo. Rekli su da će mjeriti količine štetnih tvari koje izgaraju, a ako građanima smrad postane nepodnošljiv, onda će smanjiti te aktivnosti - kaže Viktor Simončić, stručnjak za zaštitu okoliša s dugogodišnjim iskustvom, koji je prvi javno izjavio da je sanacija Karepovca “splitski ljudocid” jer neminovno utječe na zdravlje ljudi.

POGLEDAJTE CIJELI RAZGOVOR S VIKTOROM SIMONČIĆEM

Ističe da nije doktor, no uvjeren je da će ljudi sigurno osjetiti posljedice izgaranja brojnih tvari koje se oslobađaju pri premještanju otpada u prvoj fazi sanacije. Napominje da dugoročno udisanje tih tvari može imati posljedice. Tvrdi da izgaranje posebice djeluje na ljude s kroničnim oboljenjima, raznim bolestima dišnog ili kardiovaskularnog sustava.

- Riječ je o supstancama na koje naše tijelo inače nije naviklo. Nije prirodno da udišemo komplicirane organske spojeve i nije prirodno da živimo s amonijakom. Velika je sreća što smo osjetljivi s nosevima pa miris osjećamo i u najmanjim tragovima - tvrdi Simončić.

Žale se na mučnine

Posljednjih mjeseci sve veći broj Splićana žali se na mučnine, konjunktivitis, nadražaje dišnih puteva i slično. Simončić kaže da je to potpuno prirodna reakcija. Smrad ne smeta samo građanima Splita. Žalili su se i neki Solinjani.

- Potpuno je suludo da građane na udaljenosti od 5 do 10 kilometara od Karepovca taj smrad grize za oči - kaže Simončić. Iako mu je drago što se splitska scena napokon pokrenula po pitanju Karepovca, tvrdi da bi se sanacija trebala provoditi drugačije.

- Tamo gdje možete nešto spriječiti, morate to spriječiti kako ljudi ne bi počeli nepotrebno dobivati i najmanje doze nečega što ne bi smjeli dobivati - zaključuje.

Ministarstvo: Inspekcija utvrdila povećane koncentracije amonijaka

Inspekcija zaštite okoliša obavila je inspekcijski nadzor nad odlagalištem otpada Karepovcem te je utvrdila kako je Grad Split osigurao praćenje kvalitete zraka preko dviju mjernih stanica postavljenih u blizini, u naselju Kamenu, a prema rezultatima mjerenja, mjerni parametri nisu prekoračili granične vrijednosti, osim što u određenim danima kasno noću i rano ujutro povremeno ima povećanih koncentracija plina amonijaka, izvijestilo je u utorak Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Ministarstvo je istaknulo da je inspekcijski nadzor na odlagalištu Karepovcu proveden od 12. do 31. siječnja te da je "slijedom utvrđenog inspekcija zaštite okoliša donijela mjere kojima je Gradu Splitu kao nositelju zahvata naloženo osigurati korištenje kemikalija za neutralizaciju mirisa te obavljati prekrivanje radnih površina sintetičkim materijalom" istaknulo je ministarstvu u priopćenju dostavljenom Hini.

- Grad Split dužan je provesti te mjere u roku od sedam dana od dana potpisivanja zapisnika. S obzirom na to da je zapisnik potpisan 31. siječnja, rok za provedbu je 8. veljače, a kontrolu će provesti inspekcija zaštite okoliša nakon isteka roka - poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. 

- Inspekcija zaštite okoliša je obavila inspekcijski nadzor nad odlagalištem Karepovcem u predmetu nadzora 'provođenje mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša tijekom sanacije odlagališta', propisanih Rješenjem o procjeni utjecaja zahvata na okoliš za zahvat sanacije odlagališta. U nadzoru je utvrđeno da je Grad Split u svojstvu nositelja zahvata osigurao praćenje kvalitete zraka putem dviju mjernih stanica postavljenih u okolici odlagališta u naselju Kamenu, za mjerenje sljedećih mjernih parametara: lebdeće čestice PM 10 i metali u njima; sumporovodik (H2S); sumporov dioksid (SO2); dušikovi oksidi (NOx); amonijak (NH3) i merkaptani - istaknulo je ministarstvo, dodajući kako su rezultati mjerenja dostupni on-line na stranicama Čistoće d.o.o., Split i NZZJ Split.

HZJZ: Ne možemo sa sigurnošću potvrditi da nema opasnosti za zdravlje Splićana

Na službenim stranicama oglasio je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo nema u nadležnosti, a niti ima kompletan uvid u dokumentaciju zahvata vezano za sanaciju te ne može sa sigurnošću potvrditi da nema opasnosti za zdravlje građana, no na temelju mjerenja koja su obavljena, a koja su pokazala da se tipični odlagališni plinovi kreću unutar dozvoljenih vrijednosti, te se može se tvrditi da je vrlo vjerojatno da nema rizika za zdravlje ljudi.

Naime, prilikom sanacije odlagališta otpada se oslobađaju tzv. odlagališni plinovi čiji sastav ovisi o fazi truljenja otpada (početna faza je aerobna, a kasnije anaerobna) i vrsti odlaganog otpada; karakteristični su ugljik dioksid, metan, vodikov sulfid, merkaptani i amonijak. Merkaptani i vodikov sulfid su vrlo smrdljivi spojevi, razina njihova smetanja čovjeku je daleko niža od razina koje imaju utjecaj na zdravlje, no ti spojevi, naravno, smanjuju kvalitetu života i smetaju normalnom obavljanju radnih i rekreativnih aktivnosti te uzrokuju stres.

S obzirom da HZJZ nema inspekcijske ovlasti i nije nadležan za sustave zbrinjavanja otpada ni objekte, već je za to nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, možemo se jedino osloniti na interpretaciju službenih izvještaja mjerenja onečišćenja zraka na terenu tijekom 2017. godine. Rezultati mjerenja su svi ispod propisanih dopuštenih vrijednosti, a povremena prekoračenja su unutar dopuštenih frekvencija. U 2018. godini se dodatno započelo i s mjerenjem sumpor dioksida i merkaptana. Zabilježeno je nekoliko kratkotrajnih prekoračenja dozvoljenih vrijednosti za amonijak, a ostala onečišćenja su u dozvoljenim granicama.

Potrebno je imati u vidu da se granične vrijednosti uvijek izračunavaju na način da granica štiti najranjivije skupine stanovnika u dugotrajnoj izloženosti, što znači da povremena prekoračenja graničnih vrijednosti nemaju ili imaju minoran utjecaj na zdravlje.

Budući da su rezultati mjerenja tipičnih odlagališnih plinova unutar dopuštenih vrijednosti, osim blagog i sporadičnog prekoračenja vrijednosti dopuštenih za amonijak (5 puta kratkotrajno u prosjeku 10 % iznad granice i to samo u jednom tjednu siječnja 2018. g.), za sada nema razloga sumnjati da izloženim stanovnicima Splita i ostalih naselja u blizini Karepovca prijeti rizik za zdravlje. Dakle, u ovoj se godini mjere glavni odlagališni plinovi, vodikov sulfid, amonijak i merkaptani, dodatno na parametre koji se mjere već od prije. Moguće je mjeriti i druge parametre, ali za određivanje toga što će se mjeriti nije nadležan HZJZ.

Budući da je građanima zbog smrada narušena kvaliteta života, bilo bi važno implementirati sve dostupne tehničke mjere kojima bi se smrad smanjio, uključujući i smanjenje intenziteta radova.

HZJZ zasad nema dovoljan uvid u dokumentaciju te se trenutno ne možemo upuštati u komentare dokumentacije, no sasvim je sigurno da postoje tehnički instrumenti kako se emisija plinova s odlagališta i smrad mogu smanjiti, no to treba biti dogovor između investitora, izvođača i nadležnih tijela. Svakako da u slučaju prekoračenja parametara onečišćenja zraka iznad dopuštenih granica sanaciju treba usporiti, odnosno zaustaviti. Sanacija je nužna jer je nesanirano odlagalište prijetnja okolišu i zdravlju ljudi.

Također je nužno nastaviti pratiti onečišćenja zraka i u slučaju prekoračenja zaustaviti radove, a implementacija tehničkih mjera smanjenja mirisa se treba isplanirati i uvesti interdisciplinarnom suradnjom investitora (grad Split), izvođača radova, inspekcije zaštite okoliša (nadležna za zrak) i Zavoda za javno zdravstvo. Problemi vezani za sanaciju se mogu riješiti, a sanacija je nužna jer u slučaju da se ne provede, stanovništvu prijete opasnosti i rizici onečišćenja podzemnih voda, vodotokova i mora, te dugotrajna izloženost odlagališnim plinovima i riziku od eksplozija i požara.