Novi ravnatelj policije: Nema novog vala, broj izbjeglica pada

Migranti na istočnim granicama, ulazak u Schengen, reorganizacija rada policije, samo su neki od gorućih problema s kojima se mora uhvatiti u koštac novi ravnatelj policije Nikola Milina.

U prvom intervjuu od stupanja na dužnost ekskluzivno za 24sata Milina je otvoreno progovorio o svim aktualnostima.

Postoje li rupe u graničnoj crti, primjerice Nuštar i Istočna Slavonija? Skriva li policija pravo stanje na istočnim granicama?

Evidentno je da je cijela Europska unija izložena migracijskim kretanjima, ali u ovom trenutku, na našim i susjednim područjima, takva kretanja su smanjena, odnosno nema govora o novom migracijskom valu. Dapače, posljednji pokazatelji relevantnih EU agencija, kao i podaci s terena govore u prilog smanjenju broja migranata na području susjedne Srbije i zemalja u širem okruženju.

Ono što je najvažnije jest da hrvatska policija, odnosno svaka nadležna policijska uprava, na terenu prati stanje i kretanje na svom području i adekvatno reagira. Ne smijemo zaboraviti da je Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, dužna štititi i nadzirati vanjsku granicu EU u skladu s najvišim standardima, a što uključuje adekvatan broj policijskih službenika, kao i korištenje odgovarajuće opreme za nadzor, kamera, radara i helikoptera. Na području Istočne Slavonije oba ta kriterija su zadovoljena.

Kakav je Vaš stav o mogućoj gradnji zida ili žičane ograde na našim istočnim granicama?

Trenutno ne razmatramo postavljanje nikakvih fizičkih prepreka jer već intenzivno štitimo zelenu granicu najmodernijim tehničkim sustavima i dovoljnim brojem granične policije, što se pokazuje izrazito učinkovitim u zaštiti državne granice.

Koliko migranata nam je vratila EU? Prijeti li nam od njih opasnost? Raste li broj određenih kaznenih djela, npr. seksualnih delikata, krađa, koje su počinili strani državljani u odnosu na ista kaznena djela koja su počinili hrvatski državljani?

Tijekom 2016. i 2017. godine do početka kolovoza u Republiku Hrvatsku, sukladno Dublinskom postupku, iz svih država članica vraćeno je 815 migranata. U 2017. godini 178, odnosno ostatak od 637 u 2016. godini. Nedavno su se u javnosti pojavili netočni podaci kako je riječ o dvostruko većem broju, što je naše Ministarstvo demantiralo.

Činjenica da je netko tražitelj međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj ne utječe na njegovu kaznenu ili prekršajnu odgovornost, dakle, kazneno djelo je ili učinio ili nije, a krivnja je individualna. Nikako ne bih poticao tezu o tražiteljima međunarodne zaštite kao onima koji češće od opće populacije čine kaznena djela.

Broj kaznenih djela koja spominjete, dakle silovanja odnosno pokušaja silovanja, je u padu u odnosu na prošlu godinu, a stranci inače u vrlo malom postotku sudjeluju kao počinitelji kaznenih djela te vrste.

Tehničke pripreme za Schengen su gotove. Koja je vaša prognoza: kada bi mogli ući u Schengen? Hoće li nas Slovenija zbog arbitraže blokirati?

Ulazak u Schengen je strateški cilj koji je postavila Vlada RH. Kao glavni ravnatelj policije ne želim licitirati s datumom ulaska, ali mogu jamčiti da ću učiniti sve da dobijemo pozitivnu ocjenu u nadolazećoj schengenskoj evaluaciji. Ministarstvo je za ispunjavanje preduvjeta aktiviralo sve raspoložive potencijale, iako, ono što je potrebno jasno reći, ne radi se samo o ispunjavanju tehničkih uvjeta već i o političkoj odluci i suglasju svih država članica. U tijeku su završne pripreme za predstojeću evaluaciju iz područja Schengenski informacijski sustav koja će biti tijekom rujna. Krajem studenog je ponovna evaluacija u području upravljanja vanjskim granicama.

Treba li Hrvatska strahovati od terorističkog napada? Kako kontroliramo povratnike iz sirijskog rata u nama susjedne države?

Hrvatska je sigurna zemlja, ali apsolutna sigurnost ne postoji. Opasnost od terorizma na području cijele Europske unije je realna i to nam nažalost svakodnevno potvrđuju događaji u Europi i u svijetu.

Terorizam je među migracijama i sofisticiranim oblicima kriminaliteta jedan od najvećih izazova hrvatske i svake druge europske policije. Hrvatska policija je spremna i svi protuteroristički kapaciteti su u punoj operativnoj funkciji te po tom pitanju surađujemo i razmjenjujemo informacije o sigurnosti, mogućim rizicima i prijetnjama s drugim državama u Europskoj uniji i regiji.     

Protivim se legalizaciji marihuane jer bi to dovelo do nesagledivih štetnih posljedica  

Ministarstvo zdravstva je 2015. izmijenilo Pravilnik o lijekovima, kojim je dopustilo, na zakonit način, u medicinske svrhe i temeljem recepta, za točno određene bolesti, trošenje lijekova koji sadrže THC. U odnosu na potpunu legalizaciju marihuane, apsolutno sam protiv, jer takvo zakonsko rješenje ne postoji nigdje u svijetu. Ako bi se odlučili za takav korak, došlo bi do nesagledivih štetnih posljedica za društvo u cjelini.     

S ponosom nosim ovu odoru i baš ništa ne bih mijenjao     

Od 1991. godine s ponosom nosim odoru hrvatskog policajca. S osobitim ponosom prisjećam se doba pristupnih pregovora Republike Hrvatske s EU kad su kroz jačanje administrativnih i tehničkih kapaciteta granične policije, stvoreni temelji za proces pristupanja Schengenskom prostoru.     

Moj osobni stav o ploči nije bitan, osigurat ću da se propisi provode     

Moj osobni stav u ovom slučaju ili u bilo kojem drugom slučaju je potpuno nebitan. Kao glavni ravnatelj hrvatske policije osigurat ću da policija dosljedno provodi zakonske propise. Zato i mi u policiji najviše volimo jasno definirane odredbe te jasne procedure, kaže Milina na upit o ploči HOS-a u Jasenovcu.