'Izvoz nam se od ulaska u EU povećao za čak 500 posto'

U današnje doba svatko ima i više od jedne prilike koju može iskoristiti jer geografske granice poslovanja odavno su izbrisane. Ove mogućnosti prepoznala je i tvrtka koja se bavi djelatnošću za koju nitko nije imao svijetle prognoze, no ona je svima dokazala da u Hrvatskoj postoji dovoljna količina kvalitetnog kadra koji može ići u korak sa svim tehnološkim novitetima. Tvrtka Denona osnovana je 1992. godine kao specijalizirani studio za grafičku pripremu tehničkih priručnika i časopisa. Kupnjom tiskare Targa 2002. godine njezina se djelatnost proširila na tisak i grafičku doradu te se time zaokružila ponuda „knjiga u ruke“, odnosno koncept od ideje i know-howa do gotovog proizvoda. Kako su se snašli na inozemnom tržištu i što im je predstavljalo najveći izazov saznali smo od Marine Denona Gorički, voditeljice financija tvrtke.

EU otvorio vrata

Kako Marina kaže, sve je zapravo započelo igrom slučaja još davne 2006. godine kad ih je jedan hrvatski klijent preporučio njemačkom poduzeću. - Počeli smo surađivati oprezno, u početku smo dogovarali male narudžbe dok nismo postigli obostrano povjerenje i razvili partnerski odnos koji traje i danas. S vremenom smo počeli surađivati i s drugim inozemnim klijentima, ali značajan skok u povećanju udjela izvoza u poslovnim prihodima odrazio se kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Upravo im je to otvorilo vrata inozemnom tržištu te u velikoj mjeri pojednostavilo cijeli proces.

Danas im izvoz čini čak 41% od ukupnih prihoda. - Izvoz nam se od ulaska Hrvatske u EU 2013. do 2018. godine povećao za čak 500% - navodi sugovornica.

Ono što je bio još jedan razlog zbog kojeg su počeli razmišljati o jačem angažmanu na inozemnom tržištu bila je nesigurna tuzemna naplata potraživanja te spori sudski procesi koji su im počeli ugrožavati likvidnost. No to im nije predstavljalo nikakav problem jer od ulaska u EU, kako kaže sugovornica, izvoz nije ništa kompliciraniji od poslovanja s domaćim klijentima.

- Donekle otežavajući faktor jest dostava robe. Bitno je organizirati se na vrijeme i predvidjeti vrijeme potrebno za utovar i transport robe do klijenta kako bi ona stigla do dogovorenog roka. Također, treba se pripremiti i za neometanu komunikaciju i prijenos podataka velikih kapaciteta, za što smo morali modernizirati informatičku strukturu, ali ostatak poslovanja odvijao se kao i s tuzemnim klijentima.

Sigurna i pravovremena naplata

- Reputacija izvoznika doista otvara vrata, ali nam i imponira što smo na inozemnom tržištu prepoznati kao kvalitetna i odgovorna tiskara - navodi Marina. Kao jednu od prednosti inozemnog tržišta ističe i sigurniju i pravovremenu naplatu. - Poučeni prijašnjim iskustvima nenaplaćenog potraživanja, pristup prema inozemnom tržištu promijenili smo tako što smo sva svoja inozemna potraživanja osigurali preko HBOR-ovog programa uz određenu naknadu. Tako možemo sigurno prihvatiti puno veći obujam posla, što je također jedna od prednosti izvoza. Zbog većeg tržišta i potražnje, produkcija po jednom nalogu je veća i tako možemo optimizirati svoje poslovanje i povećati maržu. Osim toga, primijetili su kako im je puno lakše komunicirati s bankama otkada im se povećao postotak izvoza u poslovnim prihodima.

Kako kaže, samo probijanje na inozemno tržište svakako je teže, pogotovo u grafičkoj industriji. Vrlo je snažna i istočnoeuropska konkurencija koja je iskoristila visoki postotak EU fondova i tako se po znatno nižoj cijeni modernizirala i unaprijedila svoje postrojenje.

- I bez EU fondova europske kamate na kredite značajno su niže od hrvatskih i poduzećima je lakše kontinuirano pratiti tehničke novitete koji skraćuju proizvodni proces i snižavaju cijenu krajnjeg proizvoda. A osim konkurencije, primijetili smo da je nekada barijera i jednostavno drugačija kultura i jezik. Neki kupci još nisu spremni na korištenje inozemnih usluga, a i lakše im je na materinskom jeziku dogovoriti posao - govori Marina.

Ne propuštajte prilike

Kako na domaćem tako se i na inozemnom tržištu možemo susresti s raznim izazovima. Kako kaže Marina, njihov najveći izazov bio je poštivati sve rokove, odnosno udovoljiti potrebama postojećih domaćih kupaca te velikom broju novih inozemnih klijenata.

- Kako se posao razvijao a tako i popunjavali kapaciteti u svim odjelima trebali smo promijeniti dosadašnju organizaciju i prilagoditi se povećanoj potražnji tako da se svi poslovni procesi odvijaju neometano. To je naravno, između ostalog, značilo da smo morali veći dio postrojenja zamijeniti novim i modernim strojevima koji su nam omogućili bolju kvalitetu i ubrzanje cijelog proizvodnog procesa. To nije značilo da ćemo modernizacijom postrojenja trebati manje radnika, naprotiv, konstantno zapošljavamo, trenutno nas je 83. Pronalazak kvalitetnog kadra u današnje je doba najveći izazov, ali, nažalost, ne samo u grafičkoj industriji.

Za kraj Marina govori da danas zapravo ne postoje poduzeća koja nisu dovoljno jaka da se ne okušaju u inozemstvu jer granice više ne postoje te je moguće surađivati s cijelim svijetom. - Svako je probijanje na inozemno tržište rizično i teško, međutim, s vremenom i međusobnim upoznavanjem s inozemnim klijentom posao krene. Svakako bismo savjetovali moderniziranje web-stranice i uključivanje dvojezičnosti te sudjelovanje na inozemnim sajmovima. Osim što je bitno unaprijediti marketinške aktivnosti i biti stalno prisutan na inozemnom tržištu, Marina ističe kako je najvažnije biti uporan.