Općinski sud demantira obitelj Cvjetković: Njihov dug postoji

Zagrebački Općinski građanski sud u petak je na svojim stranicama objavio priopćenje u kojem tvrde da su netočni navodi zagrebačke obitelji Cvjetković koja tvrdi da su žrtve pravnog nasilja, jer im zbog nepostojećeg duga prijeti deložacija iz kuće na Bukovcu. 

Njihovo priopćenje, koje potpisuje glasnogovornica suda Maja Bilandžić prenosimo u cijelosti: 

'U medijima se svakodnevno navodi da je sudski vještak donio nalaz i mišljenje da je dug Tomislava Cvjetkovića prema Croatia banci d.d. Zagreb otplaćen u cijelosti odnosno preplaćen te se navodi da sutkinja koji vodi ovršni predmet nije odlučivala o pravu na dom osoba koje žive u predmetnoj nekretnini. Ti su navodi netočni te suprotni pravomoćnoj sudskoj odluci i rješenju suda od 13. ožujka 2015.

Pod brojem P-12618/2002 Tomislav Cvjetković izjavio je tužbu protiv Croatia banke radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. U istom je provedeno financijsko vještačenje te je sudski vještak utvrdio da je nepodmireni dug na dan 31. ožujka 1999. iznosio 497.212,20 kn, a na dan 9. veljače 2009. dug je iznosio 1.270.487,17 kn. Nakon ocjene provedenog financijskog vještačenja i svih drugih dokaza u postupku sud je presudom od 26. lipnja 2009. odbio tužbeni zahtjev tužitelja Tomislava Cvjetkovića radi proglašenja ovrhe određene rješenjem o ovrsi  nedopuštenom. U presudi je prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka da je zadnja uplata po ugovoru o kreditu bila 16. ožujka 1999. odnosno prije pokretanja ovršnog postupka te da nakon toga nisu vršene nikakve uplate pa dug radi čije je naplate određena ovrha i dalje postoji. Navedena presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-7720/09 od 9. listopada 2012.

Dakle, pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno je da dug postoji, da je isti na dan 9. veljače 2009. iznosio 1.270.487,17 kn, te da nakon 16. ožujka 1999. nije bilo nikakvih uplata od strane osobe koja je novac na ime kredita od banke primila.

Zakon o sudovima u čl. 6 st. 3 propisuje: 'Svatko u Republici Hrvatskoj dužan je poštivati pravomoćnu i ovršnu odnosno izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti.'

Parnični postupak koji se vodi radi utvrđenja ništavosti ugovora o kreditu i u kojem postupku je donesen nalaz i mišljenje sudskog vještaka koji tvrdi da je dug preplaćen nije pravomoćno dovršen. Provedene dokaze u postupku ovlašten je ocjenjivati samo sud, pa svako tumačenje od strane stranaka u postupku nije od utjecaja na ishod postupka. Stoga se učestalo pozivanje ovršenika u medijima na taj nalaz i mišljenje koji ga tumači u svoju korist ne može smatrati nepobitnim dokazom o stanju duga, odnosno da dug više ne postoji. Štoviše, takvim postupanjem ovršenik iskazuje nepoštivanje ustavnopravnom poretku ovog društva i ulozi suda kao institucije.

Dakle, navodi ovršenika da je dug podmiren u suprotnosti su sa utvrđenjem suda u pravomoćnoj sudskoj odluci da taj dug nije podmiren, da je na dan 9. veljače 2009. iznosio 1.270.487,17 kn nakon kojeg dana daljnjih uplata nije bilo.

U odnosu na navode punomoćnika stranaka u ovom postupku da sutkinja koja vodi postupak nije odlučila o pravu na dom zajamčenu čl. 34. Ustava Republike Hrvatske valja reći da ti navodi nisu točni jer je o tome odlučeno rješenjem ovog suda posl. broj Ovr-1255/99 od 13. ožujka 2015.'

Udruga sudaca: Odvjetnik Gredelj na bezobrazan i neciviliziran način koristi javni prostor izvan sudnice

Također, povodom javnih istupanja odvjetnika Vladimira Gredelja u tzv. predmetu 'Cvjetković' oglasila se i Udruga hrvatskih sudaca (UHS) kako bi 'zaštitila dignitet sudaca, ali i profesionalnost u odnosima sudaca i odvjetnika.

- Udruga hrvatskih sudaca smatra posve neprimjerenim krajnje bezobraznim i posve neciviliziranim način na koji odvjetnik Gredelj u zaštiti interesa stranaka koristi javni prostor izvan sudnice i izvan redovnog sudskog postupka - stoji u priopćenju UHS-a.

Navode da vrijeđati suca, pozivati na građanski neposluh, koristiti se uvredama i diskvalifikacijama predstavlja grubo kršenje Kodeksa odvjetničke etike i nadaju se da će i odvjetnička profesija naći načina da učinkovito odgovori na ovakve primjere.

- Svaka sudska odluka može se preispitivati u redovnom sudskom postupku i nigdje drugdje i ni pred kim drugim. Za odvjetnike kao dio pravosuđa sudnica je mjesto osporavanja i borbe za interese stranaka, a sve drugo je anarhija kojoj predvodnik ne bi trebao biti odvjetnik i bivši sudac. Plediramo da u ovom konkretnom slučaju javnost donosi sud tek kada se upozna sa svim okolnostima slučaja , a odluka sutkinje koju odvjetnik Gredelj tako bezdušno napada najbolji je izvor stanja stvari - stoji u priopćenju kojeg potpisuju predsjednica Ogranka UHS-a Tijana Kokić i predsjednik UHS-a Đuro Sessa.