Prvi put su u subotu snage reda bile opremljene specijalnim oružjem (flash ball) i malim interventnim kamerama kako bi jamčili više transparentnosti, navelo je ministarstvo unutarnjih poslova
INCIDENTI
Opet prosvjedi "žutih prsluka": Policija je upotrijebila suzavac
Incidenti su obilježili jedanaestu po redu manifestaciju "žutih prsluka" u subotu u Francuskoj, bez obzira na podjele u njihovim redovima i u vezi njihove političke budućnosti.
Oko 69.000 "žutih prsluka" hodalo je francuskim gradovima ove subote što je pad u odnosu na 84.000 koliko ih je bilo 19. siječnja, prema podacima koje je objavilo ministarstvo unutrašnjih poslova. U Parizu je bilo 4000 sudionika, gotovo upola manje od 7000 prošle subote, prema istom izvoru.
U središtu Pariza izbili su izgredi kod Bastilje, simboličnom mjestu kamo su se zaputile brojne povorke "žutih prsluka".
Policija je upotrijebila suzavac i vodeni top protiv prosvjednika koji su na njih bacali građevinski materijal. Privedene su 22 osobe u Parizu, prema podacima prefekture.
Sukobi su izbili u Toulouseu i u Bordeauxu, uporištima prosvjednika te u Montpellieru i Avignonu kao i nekoliko gradova na zapadu zemlje.
Ministar unutarnjih poslova Christiophe Castaner osudio je "nasilje razbijača prerušenih u žute prsluke".
Prvi put su u subotu snage reda bile opremljene specijalnim oružjem (flash ball) i malim interventnim kamerama kako bi jamčili više transparentnosti, navelo je ministarstvo unutarnjih poslova o korištenju tog nesmrtonosnog oružja koje je navodno oslijepilo nekoliko prosvjednika.
Noćni skup predviđen u Parizu nazvan "Žuta noć" brzo je okončan nakon intervencija snaga reda, javlja AFP.
Pokret "žutih prsluka" počeo je na razini peticije još u svibnju, a s vremenom izrastao do golemih razmjera. Prva ozbiljna prosvjedna akcija, nazvana “Dan akcije”, održana je 17. studenoga kada je na ulice diljem zemlje izašlo oko 300.000 nezadovoljnika protiv namjere predsjednika Emmanuela Macrona i njegove vlade da povećaju porez na gorivo, kao jednu od mjera borbe protiv globalnog zatopljenja. Na najvećem su se udaru našli ljudi koji žive izvan gradova i koji se u svom svakodnevnom životu jako oslanjaju na automobile.
No uskoro su prosvjedi prerasli u nezadovoljstvo zbog sve lošijeg životnog standarda i povećanja troškova života, sve veće nejednakosti i jaza između bogate elite i radničke klase u kojemu je srednja klasa, kako su istaknuli "žuti prsluci" i njihovi pobornici, posve iščeznula.
Nekoliko anketa pokazala je rast popularnosti predsjednika Macrona pošto je pokrenuo široku nacionalnu debatu o tome kako poboljšati život građana, a "žuti prsluci" su podijeljeni, napose nakon što su u srijedu objavili popis "žutih prsluka" koji će se ući na listu s kojom će se pokret natjecati na izborima za Europski parlament u svibnju.
Izvan granica, kriza žutih prsluka spomenuta je u subotu u Ujedinjenim narodima u razmjeni argumenata između ruskog i njemačkog veleposlanika pri UN-u. Njemački veleposlanik Christoph Heusgen rekao je da u Venezueli postoji "potencijalna prijetnja miru" i zato je potrebno pokrenuti "preventivnu diplomaciju" na što mu je ruski veleposlanik Vasilij Nebenzia, čija zemlja odbija raspravu o političkom stanju u Venezueli rekao što misli o tome bi li trebalo raspravljati i o "žutim prslucima" u Francuskoj.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
