Osigurati struju u svim okolnostima - misija je HEP-a

Posljednjih godina HEP se suočio s nekoliko dramatičnih elementarnih nepogoda u kojima je velik dio stanovništva ostao bez električne energije, u kojima su teško stradali elektroenergetski objekti i mreža. Pronalazak kvarova i sanacija takvih šteta je skup te fizički i tehnički izuzetno mukotrpan posao, a radnici HEP ODS-a u svim su ekstremnim uvjetima, kao što su poplave, požari, snijeg ili poledica među prvima na terenu, često se probijajući do mjesta kvarova uz pomoć Hrvatskih šuma i Hrvatske gorske službe spašavanja.

Zimi najveće probleme u opskrbi električnom energijom uzrokuju velike količine mokrog snijega ili kiše koja se ledi u dodiru s tlom, što dovodi do rušenja stabala na dalekovode, ali i do zamrzavanja vodova s naslagama leda, njihova pucanja i oštećenje stupova koji ih nose. U većina slučajeva ti se kvarovi događaju izvan naseljenih mjesta, na lokacijama čiji je pronalazak i pristup otežan visokim i neočišćenim snijegom. 

Vjerojatno najekstremniji primjer ćudljivog zimskog vremena dogodio se u veljači 2014. godine, kada je ledena vremenska nepogoda u Gorskom kotaru uništila 510 km električnih vodova – čak polovicu ukupne distribucijske mreže. Kiša koja se smrzavala u dodiru s tlom, na vodičima je stvarala ledeni omotač nerijetko i od 20 cm, što znači da su bili opterećeni 40 puta više od normalne.

Kada su elektromonteri Elektroprimorja rano ujutro u subotu 1. veljače izašli na teren u Gorskom kotaru, bili su zapanjeni onim što su vidjeli. Najčešće riječi koje su korištene za opis zatečenog stanja bile su: katastrofa, kataklizma, apokalipsa, pakao…ratno stanje! Vodiči s ledenim oklopom debelim desetak i više centimetara popadali po snijegu, čelični stupovi svijeni ili potpuno oboreni, drveni i betonski na zemlji ili goli - bez vodiča, a šuma slomljena.

Monterima Pogona Skrad ubrzo su u pomoć priskočili kolege iz Rijeke, Opatije, Krka i Crikvenice. Pokušali su se odmah probiti do mjesta kvarova na dalekovodima, krčeći put motornim pilama. Svi napori bili su uzaludni. Kako se procijenilo da uništenje velikih razmjera ne mogu riješiti samo monteri Elektroprimorja, njih 150, pridružili su im se kolege iz drugih distribucijskih područja, iz Zagreba, Gospića, Pule, Siska, Karlovca, Križa, Slavonskog Broda, Bjelovara, Zadra i Zaboka, ukupno još oko 150 elektromontera.

Cilj je bio što prije Goranima osigurati svjetlo, spasiti zalihe hrane, vratili telefonski signal, televizijsku sliku, internet… u topli dom vratiti manju djecu, koju su roditelji poslali k rodbini u toplo. Prvih nekoliko dana, dok je sve bilo zaleđeno i ceste neprohodne, bez imalo pretjerivanja možemo reći da su hepovci bili u životnoj opasnosti. U toj ledenoj bijeloj džungli, motornim pilama krčili su sebi put, ponajprije ceste, a potom i trase dalekovoda, ne znajući što ih čeka ispred, a iza su i dalje padala nova stabla i grane, koje su uklanjali pri povratku. Kada je led popustio, dulje od tjedan dana kiša nije prestajala padati, ali niti jednu ekipu kiša nije spriječila u radu od jutra do mraka, i tako još dva tjedna, sve dok i posljednji žitelji Gorskog kotara nisu dobili struju.

Iste godine u svibnju katastrofalne poplave pogodile su istočnu Slavoniju. Uz nemjerljive štete koje je pretrpjelo stanovništvo Gunje i okolnih sela, šteta je nastala i na elektrodistribucijskoj mreži. Bez napona je ostalo 110 kilometara električne mreže i više od 3.000 mjernih mjesta. HEP ODS je pretrpio štetu od približno 12 milijuna kuna, no zahvaljujući iznimnom angažmanu svojih radnika, sva je niskonaponska mreža uključena nepuna dva mjeseca od izbijanja poplava.

Vremenske neprilike česte su i tijekom ljetnih mjeseci. U ljeto 2015. godine izbio je veliki požar koji je progutao 3.500 hektara šumskog područja te ugrozio više naselja na Pelješcu i Korčuli, a posebnu je štetu izazvao na niskonaponskoj mreži i 10kV dalekovodima na drvenim stupovima. Zbog toga je na duže ili kraće vrijeme jedan dio stanovnika i gostiju na Pelješcu i otoku Mljetu ostajao bez struje. Kada se to dogodi u srcu turističke sezone, društvo postane svjesno neprocjenjive važnosti električne energije i sigurne opskrbe za hrvatski turizam i čitavo gospodarstvo. Imajući to na umu, pedesetak zaposlenika HEP ODS-a provelo je čitavih pet dana uz vatrogasce u borbi protiv vatrene stihije. Opremu su zaposlenici, zbog nepristupačnosti terena, nosili na rukama te na zgarištima dizali nove stupove i spajali mrežu – a gdje je bilo potrebno, i sami gasili vatru. Napori su urodili plodom; tijekom pet dana požara velik je dio poluotoka ostao pod naponom, osim u slučajevima kad su vatrogasci tražili prekid opskrbe.

Mato Jerković, poslovođa u Pogonskom uredu Pijavično, dubrovačkog Elektrojuga, zbog doprinosa u borbi protiv požara na Pelješcu nagrađen je, zajedno sa svojim suradnicima, nagradom udruge Ponos Hrvatske. Mato je prateći vatrogasce zajedno s ostalim hepovcima popravljao ključne dalekovode kako bi omogućio rad crpki bez kojih gašenje na nepristupačnim predjelima Pelješca ne bi bilo moguće.

Gorski kotar, Posavina, Pelješac, Lika, podvelebitsko primorje, ljeti i zimi, radnici HEP-a uvijek su spremni ispuniti svoju zadaću. I svi su oni ponos HEP-a i ponos Hrvatske.