Osmaši nisu spremni za odluku o srednjoj školi: 'U ovoj priči postoji jedan veliki problem'

Kroz mjesec dana učenici osmih razreda počet će i službeno birati srednje škole koje žele upisati. To je za mnoge stresan proces jer mnoga djeca i dalje nisu sigurna koju bi školu htjela upisati, ili se boje da neće imati dovoljno dobre ocjene. Ili jednostavno ne znaju što ih očekuje i što žele. U tome im pomaže profesionalna orijentacija, no, nažalost, mnogi učenici u taj proces ulaze prekasno, ne znaju gdje potražiti pomoć i informacije, dio ih uopće ne želi pomoć, a dodatan je problem i što trenutno sustav nije najbolje prilagođen njihovim potrebama.

Pokazuje to i opsežno istraživanje znanstvenika Instituta Ivo Pilar, koji su kroz pet godina ispitivali navike i potrebe učenika o profesionalnoj orijentaciji u osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske. Rezultate projekta predstavili su prošli tjedan.

- Fokusirali smo se na to kako učenici stasaju u smislu izgradnje karijere i ustanovili smo da djeca na kraju osnovne škole nisu dovoljno spremna da donesu pravu odluku o svojoj budućoj karijeri. Pogotovo zato što ih jako puno upisuje srednje strukovne škole, gdje je to već dosta definirano. U srednjim školama su primijetili različite obrasce gimnazijalaca koji budu u velikom stresu od sljedećeg odabira, te strukovnjaka koji se zatvore u tome što su izabrali - kazala nam je dr. sc. Iva Šverko, voditeljica istraživanja "Model slobodnog odlučivanja o karijeri: Uloga autonomne karijerne motivacije te zaštitnih i rizičnih čimbenika u profesionalnom razvoju adolescenata" (Free Career Choice).

STIŽE VELIKA REFORMA U ŠKOLE Oni su zadnja generacija zlatara i puškara: 'Učimo o naoružanju i balistici. Želim raditi u struci'

Učenici kroz profesionalnu orijentaciju najčešće prolaze u osmom razredu. HZZ nudi besplatnu uslugu kroz Centre za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK), gdje učenike upućuju škole. No, tih termina je premalo, jedan ili dva sata savjetovanja uglavnom nisu dovoljni učenicima, bez obzira na to upisuju li srednju školu ili se pripremaju za fakultet. Učenicima u školama pomažu i stručni suradnici, psihologinje, pedagoginje, no i oni nailaze na mnogo problema. Stručne suradnice škola koje su sudjelovale u projektu ispričale su svoja iskustva.

- Pred kraj školske godine sve više učenika traži pomoć, otvoreni su za sugestije i trebaju im informacije gdje da traže informacije. Svaki dan mi dođe i po petero učenika. Kod nas 60 posto učenika upisuje gimnaziju i uglavnom mi dolaze odlične učenice koje idu na prijemne ispite. Nažalost, oni koji možda imaju slabiji uspjeh, ili im treba pomoć oko izbora škole, ne dolaze - kaže Ivana Tramošiljka, stručna suradnica u zagrebačkoj OŠ A. G. Matoša.

Roditelji često imaju veliki utjecaj na odluke đaka, što nije loše, no i njima treba edukacija, istaknuli su sudionici okruglog stola. I srednjoškolci su pod pritiskom, jer se mnogima čini kako je fakultet "konačni odabir" i "kraj karijere".

- Dajemo im što je moguće više informacija, organiziramo posjete fakultetima, izvannastavne aktivnosti - ističe Sonja Jordanić Golub, stručna suradnica u Gimnaziji Sesvete.

- Najveći problem s kojim se susrećem je to što se dijete ne poznaje i ne zna u čemu je dobro i što ga zanima. To znači da je nešto pošlo po zlu. Sustav se mora mijenjati, djeca bi kroz školu trebala prolaziti aktivnosti iz kojih će prepoznati što ih zanima - rekao je Danijel Bičanić, psiholog i voditelj Tvornice psihologije, savjetovališta za profesionalnu orijentaciju.

Na pitanje gdje griješe učenici i roditelji u očekivanjima od profedionalne orijentacije, Bičanić kaže:

- Najviše griješe kad očekuju konkretne odgovore, pa ja tu malo relaksiram, u kontekstu da im ne govorim o konkretnom zanimanju nego o području kojim će se baviti. Srednjoškolci fakultet vide kao krajnju točku svog karijernog puta, sad sam ja to odabrao i svijet je gotov, a situacija je potpuno suprotna. Tako da ih pokušavam usmjeriti u smislu da je to tek početak i da će se njihov karijerni put razvijati i kroz odabir poslodavaca i smjerova, te promjene zanimanja, što je danas trend.

Iva Šverko ističe kako je škola pravo mjesto za profesionalnu orijentaciju.

- Trebalo bi educirati i učenike koji će vam doći i one koji ne bi došli. Aktivnosti oko profesionalne orjentacije trebale bi se kroz neke predmete provoditi sa svima. Bilo bi zgodno da postoje radionički pristupi, grupni rad, alati, upitnici i mislim da je jako važno početi što prije, već od 5. razreda, makar samo kao zagrijavanje u to neko odrastanje, da im se bliži nekakav drugačiji, novi život, a onda u 7. razredu ozbiljnije. 8. razred je prekasno, već je 5 do 12 i isto se na tome treba raditi - kazala je.

STRUČNJACI O OBRAZOVANJU Hitrec: 'Djeca danas znaju manje, slabije se snalaze, a imaju sve bolje ocjene...'

Osim toga, učenici su pod utjecajem društvenih očekivanja, pritiska roditelja, učitelja i vršnjaka - ponekad školu biraju jer im je blizu kući ili im tamo idu prijatelji. Često su i pod pritiskom prestiža, ili lažne ideje da se s nekim zanimanjima može brzo ostvariti financijski uspjeh. Nije to loše, ističe Bičanić, no važno je što ranije djecu poticati da upoznaju sami sebe.

- Što više o tome razmišljamo, i što bolje sebe poznajemo, donosimo bolje odluke. Druga stvar je da treba osvijestiti kako profesionalni razvoj nije isključivo vezan uz osnovnu školu. Dakle, da ono što je dijete vidjelo u osnovnoj školi nije jedino, već da je svijet rada puno više od toga. Zbog toga je bolje da roditelji dijete upoznaju s raznim zanimanjima, a ne da ga tjeraju da donosi direktnu odluku. Često vidim buduće prodavače rabljenih vozila ili poduzetnike, no taj njihov način razmišljanja ne pada na plodno tlo u školi, oni nemaju gdje to razvijati - dodaje.

Odabir pogrešne, neodgovarajuće srednje škole također je problem koji su uočili kroz istraživanje. To se posebno vidi kod učenika strukovnih škola. To rezultira lošijim uspjehom, izostancima, ali i gubljenjem interesa za daljnje obrazovanje. Jedan od autora projekta, dr. sc. Toni Babarović s Instituta Ivo Pilar, iznio je podatak da ako samo 10 posto učenika ne odabere prikladno zanimanje, u 10 godina se na razini države gubi cijeli jedan godišnji BDP.

Što napraviti ako dijete odabere neodgovarajuću školu?

- Jako je veliki problem što je teško na vrijeme razumjeti ako dijete nije baš zadovoljno, ili se ne snalazi. Je li to zbog toga što je krivo odabran sam sadržaj obrazovnog programa, ili ti se ne sviđaju kolege, nastavnici, ili se nisi snašao u toj samoj tranziciji u novu okolinu. Bilo bi jako dobro što prije shvatiti koji su uzroci nezadovoljstva, ako treba promijeniti je što prije. Kod srednjih strukovnih škola je dodatan problem što su kurikuli prilagođeni specifičnim zanimanjima i kasnije prebacivanje je komplicirano. Unutar prvog polugodišta je lakše, ali poslije sve teže. No po meni, ako se shvati da bi bolji put bio neki drugi, mislim da vrijedi promijeniti - zaključuje dr. sc. Šverko.

Znanstvenici i nastavnici apelirali su da se na razini institucija koje vode obrazovnu politiku napravi bolji sustavni rad na profesionalnoj orijentaciji. Trebalo bi uvesti više aktivnosti, ali i edukacija za nastavnike i stručne suradnike. Nužno je s djecom početi raditi puno ranije, kroz aktivnosti koje im pomažu da otkriju što žele, u čemu su dobri i kakva škola će im pružiti mogućnost da se dalje razvijaju.