Osnovna škola će trajati devet godina i u njoj se neće 'bubati'

Škole djecu trebaju pripremiti za svakodnevni život, a ne na bubanje gradiva napamet. Nemamo slobode u kreiranju sata. Rješavamo previše administracije. Ocjene od 1 do 5 nisu dovoljne, kritike su koje nastavnici godinama redovito ponavljajuju bez obzira na to koja vlast bila na čelu države.

Nova reforma kurikuluma koja kreće već od ponedjeljka, kad ekspertna grupa od 60 ljudi počinje raditi, trebala bi biti sve što oni traže. Tako je to zasad na papiru, ali ministar Mornar kaže: “Jednog dana će ovo biti možda i povijesni dan za hrvatsko obrazovanje. Počinjemo veliki posao na koji se nitko do sada nije odvažio, pogotovo s financijama koje imamo na raspolaganju”. Za prvu godinu rada izdvojeno je 12 milijuna kuna, a tim na čelu s Borisom Jokićem s Instituta za društvena istraživanja trebao bi isključivo raditi na razvoju kurikuluma uz pomoć različitih stručnih skupina. U konačnici brojka će iznositi 300 suradnika.

- Hrvatska škola je takva da potiče učenje napamet, idealna je za ‘biflante’, a sve potiče da se pokoravaju autoritetima. Školovani roditelji od đaka traže da bez pogovora slušaju profesore, a kad đaci postanu studenti, čude se kako nisu samostalni, ne znaju misliti praktično i nemaju karaktera te tek radi toga osuđuju školu, napisao je to Stjepan Radić 1904. godine, a danas je 2015., a situacija je ista - kaže Jokić, koji je magistrirao i doktorirao iz područja obrazovnih znanosti na Cambridgeu u Velikoj Britaniji. Smatra da promjene nikako ne smiju biti kozmetičke kao što su rasterećenje od gradiva, olakšavanje torbi ili izbacivanje dijela sadržaja. Trebaju biti konkretne.

- S obzirom na to da smo izabrani na godinu dana, ono što možemo provesti su pripreme dionica za eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole, koju predviđamo u 2016/2017., a u svim školama 2017/2018. - kaže Jokić. Radit će na izradi kurikularnih dokumenata, modela sustava vrednovanja, ocjenjivanja, izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanja učitelja te razvijati digitalni sadržaj.

Korjenite promjene za sve škole

- Ključno je da će biti uključeni učitelji, odgojitelji, ravnatelji - oni koji doista znaju kakva je situacija u našim vrtićima, školama i ustanovama za visoko obrazovanje - kaže Jokić. Svi angažirani profesori u međuvremenu neće predavati. A cilj svega je razviti temeljne kompetencije za cjeloživotno učenje, povećati razinu pismenosti učenika, povezati obrazovanje s interesima, potrebama i iskustvima učenika te s potrebama društva i gospodarstva.

- Kod djece trebamo razvijati stavove, vještine, kreativnost, inovativnost, kritičko mišljenje, estetsko vrednovanje, inicijativnost, poduzetnost, odgovornost - nastavlja Jokić. Smatra da iz vrtića treba izbaciti “školifikaciju” jer je igra temelj razvoja djece u toj dobi. Za osnovnoškolski odgoj bitno je izmijeniti programe svih predmeta, u gimnazijama uvesti više izbornih predmeta koji učenike inetersiraju, u strukovne škole uvesti učenje na radnom mjestu itd. Kurikularna reforma korjenito će promijeniti i ocjenjivanje te vrednovanje postignuća učenika. Neće se izbaciti ocjene od 1 do 5, ali ekspertni tim smatra da se na tome mora raditi. S obzirom na istraživanja o motiviranosti učenika, stavlja naglasak i na smanjivanju pritisaka, roditelje što više uključiti, a nastavnicima dati slobodnije ruke. Jokić je naglasio možda i najveći problem hrvatskog školstva, a to je ovisnost o politici. S obzirom na to da se neće uvoditi novi obvezni predmeti, cilj je ponuditi što više izbornih predmeta. Građanski i zdravstveni odgoj te informatika bit će provedeni kroz sve predmete. U njegovoj skupini su još kolege s Instituta za društvena istraživanja. To su Zrinka Ristić Dedić koja je doktorirala na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu i Branislava Baranović koja je doktorirala sociologiju na Filozofskom fakultetu.

Neuspjeh dosadašnjih reformi

Tu je i pedagoginja Suzana Hitrec, Branka Vuk (diplomirala engleski, španjolski, portugalski i književnost te upisala stručni magisterij Advanced Master of European Studies u Zagrebu), Ružica Vuk (docent na Geografskom odsjeku PMF-a) i Tomislav Reškovec (profesor filozofije u Privatnoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu). Profesori, nastavnici i učitelji su skeptični prema reformi, ali se nadaju da je to samo zbog lošeg iskustva od ranije.

- Svi vladajući pokušavali su reformirati obrazovanje, i to uglavnom neuspješno. Već smo pomalo zaboravili HNOS, čini se da ni svojedobno žarko zagovaran Bolonjski proces nije urodio željenim plodom, a ostale manje važne promjene nećemo ni spominjati. Svaki ministar obrazovanja želio je ostaviti neki svoj pečat i na te slabo osmišljene reforme potrošilo se mnogo resursa i novca - smatra profesorica Kornelija Fešiš.

Profesorica Fešiš smatra da Vlada nije trebala krenuti s reformom u posljednjoj godini svog mandata.

- Pitamo se: “Pa kakvog smisla ima nešto započeti u zadnjoj godini mandata, nešto što je tako značajno i sveobuhvatno i što bi trebalo vrijediti više od desetljeća?”. No kako vrlo brzo predstoje parlamentarni izbori i ne možemo znati tko će biti izabran lako je moguće da ti novi odbace ovu strategiju i porade na nekoj novoj. Svi oni koji pretendiraju na vođenje države trebali bi imati viziju i jasne ciljeve u svim područjima pa tako i u obrazovanju. U protivnom promjene nazvane reformom samo su uzalud utrošen novac građana koje donose još veću pometnju i slabije rezultate - kaže Fešiš.

Moguće je i novi plan nakon izbora

Slaže se i profesor fizike Dalibor Perković iz Udruge Nastavnici organizirano.

- U prošlih 20 godina, reforma školstva se najavljivala svakih nekoliko godina tako da smo u vezi s ovim najnovijim najavama, prije svega, izrazito skeptični. Skepsu pojačava činjenica da je “strategiju” školstva radila skupina ljudi od kojih nijedan ne radi u školstvu, niti je itko tko radi na terenu i konzultiran - kaže Perković.

Apstraktno i bez konkretnoga

Prema njegovim riječima dokument koji se naziva “strategija” je apstraktan do bola i svakome tko je imalo upućen u materiju govori da njegovi autori nemaju nikakva dodira s hrvatskom obrazovnom stvarnošću.

- To možda jest dobar okvir kako bi obrazovanje trebalo izgledati u nekoj utopističkoj Hrvatskoj, ali krenuti to primjenjivati sada i ovdje ne može završiti nikako drukčije nego groteskno. Moguće je da ljudi koji sve ovo obavljaju imaju dobre namjere. Moguće je da sve to rade samo kako bi si opravdali honorare. Sve što su isproducirali za današnju je praksu beskorisno - tvrdi profesor fizike Dalibor Perković iz Udruge Nastavnici organizirano.