Osnovnu s 5 završilo 211.900 đaka, a 1. srednje samo 6208

U prošloj školskoj godini u osnovnim i srednjim školama 211.900 učenika razred je završilo s peticom, 163.318 njih s cetvorkom, 68.419 s uspjehom dobar, 2.261 s dvojkom, te 3.001 s nedovoljnim uspjehom, odnosno nisu prošli razred. To pokazuju najnoviji podaci aplikacije ŠeR - Školski e-Rudnik Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Prosječna ocjena hrvatskih učenika lani je bila 4,29, a gotovo polovica svih (47,20%) razred je završila s odličnim uspjehom, od kojih je 81.447 učenika imalo opći uspjeh 5,0.
No zanimljivo je promatrati ocjene i prosjeke učenika po razredima. Naime, dok osmi razred nije prošao (dakle, imao je nedovoljan uspjeh) 81 učenik, prvi razred srednje nije prošlo njih čak 1004. Prvi razred srednje škole, sudeći po ocjenama, općenito najteže pada hrvatskim učenicima: Osim najviše padova, bilo je i najmanje odličnih zaključenih ocjena: 6.208. 
Pritom je lani (u školskoj godini 2017./2018.) osmi razred s odličnim uspjehom završilo 37.763 učenika, dok je "palo" 116.
Razlika u broju osmaša i srednjškolaca u prvim razredima ove je godine 4.929, no to ne utječe značajno na činjenicu da je zaista dramatičan pad odlikaša kad prijeđu u srednju školu.

Kampanjsko učenje ne pomaže

- I mi u srednjim školama primjećujemo drastično povećanje uspjeha u osmim razredima i mi to primjećujemo - neki dolaze s dobrim usojehom 5, 6, 7, i onda s odličnim u 8. to je nemoguće da je tako dramatična razlika u uspjehu. Pretpostavljamo da je prevelik pritisak roditelja. Smatram da je jedino rješenje uvođenje ispita vanjskog vrednovanja ne samo mala matura, već tijekom škole da ih se pripremi i da im to ne bude preveliki stres. Ujednačeni kriteriji, osobio za predmete s upisom u srednje škole - komentirala je za 24sata predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.
Isto tako, kako je pojasnila, nastavni sadržaji u srednjoj su složeniji i naslanjaju se na prethodno znanje.
- Ako je to znanje djelomično i nedostatno, jasno je da treba uložiti više truda u kontinuirano učenje. I tu dolazi do najvećeg problema, što nam kažu i sami učenici. Naime, najveća razlika je u tome što su u osnovnoj školi mogli prolaziti i dobivati dobre ocjene s kampanjskim učenjem. U srednjoj je to pogubno jer se gomila mnogo kompleksnog sadržaja i više se ne snalaze - kazala je Hitrec. 
Kako ističe, ako učenik ne radi kontinuirano, ne pomažu ni instrukcije na kraju školske godine, a dijelom  je greška i u lošem izboru škole.

'Ukinuti opći uspjeh' 

- Za uspjeh je potrebna osobna motivacija, da učenik sam bira školu, a ne da ju je odabrao roditelj, ili je upisao školu po uzoru na brata ili sestru. Ako škola nije njegov osobni izbor, onda će biti problem i svakodnevno učenje - pojašnjava Suzana Hitrec, koja je ravnateljica Upravne škole u Zagrebu.
Još su dva kritična razdoblja u osnovnoj školi, ako je suditi po ocjenama: peti i sedmi razred. Primjerice, u protekloj školskoj godini četvrti razred osnovne s odličnim je završilo 26.717 učenika, dok je peti razred s odličnim završilo njih 17.795. Dok je 4. razred palo samo njih 20, peti je palo 194 učenika. 
Šesti razred s odličnim je završio 16.131 učenik, a sedmi njih 13.936, znači više od 2000 učenika manje.
- Na značajan pad odličnih ocjena u petom i sedmom razredu najviše ima utjecaja uvođenje novih nastavnih predmeta. Nakon jedne učiteljice, dijete se treba prilagoditi na niz nastavnika i složeniji nastavni sadržaji, a u sedmom i osmom ovde se i kemija te fizika. Žao mi je što nije zaživjela ideja iz Cjelovite kurikularne reforme, da se ukine opći uspjeh. To je statistička brojka koja ne govori ništa, a igra veliku ulogu u kreiranju bodova - ističe Suzana Hitrec.
Kako kaže, bolje rješenje bi bili ispiti vanjskog vrednovanja od petog do osmog razreda, a ne samo na kraju osmog. Djeca se tako, naime, privikavaju na ispitni proces, neće biti dovedena u stresnu situaciju male mature ili prijemnog ispita za svaku srednju školu, kada im loš dan može odrediti sudbinu, zaključuje ravnateljica Hitrec.