Hrvatska vojska je vrlo brzo oslobodila 7940 četvornih kilometara okupiranog područja. Bojišnica se protezala u duljini od 670 kilometara, a proboj je počeo istodobnim napadom na 31 smjeru
ČELNI LJUDI VOJSKE
Ovo su ljudi koji su vodili Oluju, vojnu operaciju za udžbenike...
Čitanje članka:
3
min
U drugoj polovici 1994. godine Hrvatska vojska dobila je novo ustrojstvo, koje se uz manje izmjene zadržalo do kraja rata.
Za Oluju je formiran i Operativni stožer. Franjo Tuđman kao predsjednik RH bio je vrhovni zapovjednik vojske. Dužnost ministra obrane obnašao je Gojko Šušak. Kao ratni ministar dao je nemjerljivi doprinos u ustrojavanju, jačanju i ratnim operacijama Hrvatske vojske, a i u zbližavanju Hrvatske sa SAD-om.
U drugoj polovici 1994. godine Hrvatska vojska dobila je novo ustrojstvo, koje se uz manje izmjene zadržalo do kraja rata. Pod Glavnim stožerom HV-a bilo je šest zbornih područja (Zagreb, Split, Gospić, Osijek, Karlovac i Bjelovar) i jedno bojište.
Vrhunac vojne karijere Zvonimir Červenko doživio je neposredno prije vojno-redarstvene operacije Oluja, kad je na mjestu načelnika Glavnog stožera naslijedio generala Bobetka. Na dužnosti načelnika GS OS RH bio je od 15. srpnja 1995. do 16. studenoga 1996. Za njegova zapovijedanja izvedena je i najuspješnija operacija Oluja. Predsjednik Franjo Tuđman ga je umirovio u studenom 1996. Pomoćnici su mu bili Pavao Miljavac i Vinko Vrbanac.
Miljavac je bio sudionik Domovinskog rata od 1990. godine, zapovjednik Zbornog područja, pomoćnik načelnika i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, ministar obrane Republike Hrvatske.
Načelnik Obavještajne uprave bio je Davor Domazet-Lošo. Kao prvi čovjek Obavještajne službe Glavnog stožera Hrvatske vojske, godinama je prikupljao i obrađivao informacije koje su na kraju dovele do operacije oslobađanja okupiranih područja i završetka rata u Hrvatskoj. Njegova strategija "četiri koridora" i široko znanje o suvremenim ratnim doktrinama učinile su hrvatske snage superiornima tijekom Oluje, koju on smatra jednom od najuspjelijih i najčišćih vojnih operacija u povijesti ratovanja.
Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva bio je Imra Agotić, a načelnik političke uprave Ivan Tolj.
Zapovjednik zbornog područja Bjelovar bio je Luka Džanko. Zadaća ZP-a Bjelovar bila je obrana državne granice na rijeci Savi. Njegova zadaća bila je da nasilno prijeđe rijeku Savu, razbije srpske snage na desnoj obali, oslobodi Dubicu i izbije na prometnicu Dubica - Sunja te nastavi napad dolinom rijeke Une na smjeru Dubica - Kostajnica i Dubica - Sunja do spajanja sa snagama Zbornog područja Zagreb.
Zapovjednik ZP-a Zagreb do drugog dana operacije bio je Ivan Basarac, kojega je zamijenio Petar Stipetić zbog zastoja i velikih gubitaka. Zadaća ZP-a Zagreb bila je da brzo prodre u raspored 39. banijskog korpusa SVK te neutralizira njegove topničko-raketne sustave i spriječi razaranje industrijskih kapaciteta i gradova koji su im bili u dometu. Nakon odbacivanja korpusa od Siska te oslobađanja Petrinje, Kostajnice i Gline, trebalo je dovršiti oslobađanje Banovine i na širem području sela Obljaj i Žirovac spojiti se sa snagama 5. korpusa ABiH. Po izlasku na državnu granicu slijedio bi prijelaz u obranu i uništenje zaostalih srpskih snaga.
Zapovjednik ZP-a Karlovac bio je Miljenko Crnjac. Zadaća im je bila u početnoj fazi operacije neutralizirati srpske topničko-raketne sustave te spriječiti njihovo djelovanje po urbanim i industrijskim područjima, brzo prodrijeti kroz obrambenu crtu 21. kordunskog korpusa SVK, potom forsirati rijeke Kupu i Koranu, odsjeći Turanj i razbiti protivnika na pravcu Karlovac - Vojnić, a na pravcu prema Plaškom okružiti ga i zajedničkim djelovanjem sa zbornim područjima Gospić i Zagreb biti pripravan za oslobađanje cjelokupnog područja Korduna.
Zapovjednik ZP-a Gospić bio je Mirko Norac. Zadaća je bila razbiti 15. lički korpus SVK i spojiti se sa snagama 5. korpusa ABiH na crti Korenička Kapela - Tržačka Raštela.
Zapovjednik ZP-a Split bio je Ante Gotovina. Zadaća je bila razbiti 7. sjevernodalmatinski korpus SVK i osloboditi okupirana područja Dalmacije. Ojačana je sa 7. gardijskom brigadom, bojnom 9. gardijske brigade, postrojbama MUP-a te pričuvnom brigadom i bitnicom haubica iz Zbornog područja Zagreb.
Marijan Mareković zapovijedao je Operativnim pravcem Ogulin - Zapadna Bosna.
Mladen Markač bio je zapovjednik specijalne policije. Prvog su dana operacije specijalci probili prve crte neprijateljske obrane i uspostavili nadzor nad svim ključnim točkama Velebita, a za cjelokupnu operaciju važan je njihov doprinos i u oslobađanju neprijateljskog komunikacijskog centra Ćelavac. Kod oslobađanja Malog Alana zatekli su 24 dobro utvrđena bunkera. Drugog su dana operacije u potpunosti oslobođeni Lovinac, Gračac i Sveti Rok, kao i druga mjesta na području djelovanja Specijalne policije. Četvrtog dana Oluje oslobođeni su Donji Lapac i Dobroselo, a petog je dana ovladano svim područjima do državne granice s BiH.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
