'Područje pogođeno potresom nije dovoljno samo obnoviti'

Vučković: Područje pogođeno potresom nije dovoljno samo obnoviti

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u četvrtak je u Sisku rekla da su predstavnici ministarstva kontaktirali gotovo 3500 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na potresom pogođenim područjima, a da je dosad, među ostalim, zabilježeno oko 1900 oštećenja na objektima za proizvodnju.

Ministrica Vučković je posjetila Sisačko-moslavačku županiju gdje je s predstavnicima županija pogođenih potresom te regionalnim razvojnim agencijama i lokalnim akcijskim grupama održala sastanak da ih obavijesti o daljnjim planovima pomoći poljoprivrednicima.

Razgovarali smo, ne samo o obnovi, već i o iniciranju projekata revitalizacije pogođenih područja, rekla je Vučković koja je svima zahvalila na dobrim programima, projektima i inicijativama.

"Isto tako zahvaljujem i na kritikama, one su podsjetnik da popravimo ono što još dosad nismo", istaknula je ministrica.

Kako je rekla, zapažen je angažman Stožera i Ministarstva poljoprivrede, osobito u dijelu koji se odnosi na mjere koje su pomogle poljoprivrednom stanovništvu,  a takvih je mnogo na potresom pogođenom području. 

Najveći dio vremena smo posvetili novom natječaju za Mjeru 5  programa obnavljanja  poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, rekla je ministrica.

Zabilježili smo oko 1900 šteta koji se odnose na objekte za proizvodnju, više od 250 koji se odnosi na mehanizaciju i opremu i gotovo 90 prijavljenih šteta koje se odnose na biljnu proizvodnju, odnosno poljoprivredne usjeve, rekla je  Vučković . 

Kako je dodala, primili su niz prijedloga vezanih uz proceduru, a Ministarstvo poljoprivrede radi na njima, uskoro će podnijeti prijedlog za promjenu programa ruralnog razvoja Europskoj komisiji.

Obavili smo niz razgovora i očekujemo pozitivne odgovore. Nismo se zaustavili na tome, odnosno obnovi, već smo govorili i o drugim inicijativama koje mogu biti financirane iz programa ruralnog razvoja, primjerice organiziran program financiranja proizvodnje u zaštićenim prostorima za posebne kulture koje uspjevaju u ovom krajevima.Program se odnosi na mlade poljoprivrednike, rekla je.

Pohvalila bih angažman Županije i županijske razvojne agencije "koja je skupila pisma i pozive na iskaz interesa tridesetak mladih poljoprivrednika što nije malo i nastavit ćemo dalje", rekla je nakon sastanka ministrica Vučković.

Na kraju je potvrdila kako su predstavnici ministarstva dosad već kontaktirali s gotovo 3500 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, s nekima neposredno obilazeći ih, a s manjim brojem telefonski. Kako bi se upoznala s problemima poljoprivrednika na stradalom području po završetku sastanka je ministrica Vučković otišla u posjetu jednom poljoprivrednom gospodarstvu u Strašnik.   

Kontejneri iz Srbije za smještaj najugroženijih

U  Lekenik su u četvrtak stigla prva dva od ukupno 25 stambenih kontejnera iz privatne donacije koje su u lekeničkom kampu Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa predali dužnosnici Veleposlanstva Republike Srbije u Hrvatskoj.

U društvu predstavnika Srpskog narodnog vijeća, koje provodi akciju "Banija je naša kuća", donaciju je predao privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva Davor Trkulja.

"Nakon ovog stresnog događaja, koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, ljudi u Srbiji su reagirali s velikim suosjećanjem i empatijom prema onome što se desilo pa je Vlada Republike Srbije, na prijedlog predsjednika, među prvima donijela odluku da donira milijun eura Hrvatskoj, kako bi se ljudima  pružila prva pomoć", rekao je Trkulja.

Ubrzo su se, dodaje, uključile i druge institucije Republike Srbije, pokrajinska Vlada, pa je i grad Beograd dao 100.000 eura Metropoliji zagrebačko-ljubljanskoj.

"I Ambasada Republike Srbije se uključila u akciju, od donatora smo osigurali 100.000 eura za nabavku 25 kontejnera, a ovi su prva dva iz te donacije. Imaju sanitarni čvor i instalacije, pa se odmah u njima može živjeti. Još smo nabavili šest malo većih, od devet metara, koji imaju još dvije prostorije", pojasnio je Trkulja. 

Najveći pojedinačni donator donacije kontejnera je Milan Popović.

S akcijama, kaže Trkulja, nastavljaju, a zahvalio je Metropoliji zagrebačko-ljubljanskoj kao i Srpskom narodnom vijeću koji su pomogli. "Pozivam sve ljude dobre volje da učine sve što je u njihovoj moći da pomognu stradalom narodu", pozvao je Davor Trkulja.

Zastupnica SDSS-a u Hrvatskom saboru Dragana Jeckov rekla je kako se pomoć u prvim danima katastrofalnog potresa koju je uputila Republika Srbija ne zaboravlja. Izrazila je zahvalnost za uplaćena sredstva. Ujedno je podsjetila kako je SNV pokrenulo humanitarnu akciju "Banija je naša kuća", u koju su se uključili mnogi donatori. Brojni su pojedinci i organizacije, ističe, pomagali kako su mogli, novcem, hranom, higijenskim i drugim potrepštinama. 

Predstavnicima Veleposlanstva na donaciji je zahvalio i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, napomenuvši kako će ovi kontejneri najugroženijima pružiti siguran i topao smještaj. Prva dva kontejnera će već u petak ujutro krenuti krajnjim korisnicima prema dogovorenom spisku. 

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat predstavio je danas uoči sjednice Vlade Republike Hrvatske javne pozive koji su raspisani sa svrhom korištenja bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu zgrada javne namjene oštećenih u potresu, koji je pogodio područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije 22. ožujka 2020. godine.

Konkretno, radi se o tri javna poziva iz resora kulturne baštine, obrazovanja i zdravstva koje raspisuju nadležna Ministarstva. "Odlukom Vlade utvrđen je način raspodjele 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa. Time je stvoren pravni okvir za raspodjelu i nadzor nad trošenjem novaca, a definirana su i provedbena tijela po resorima", pojasnio je uvodno ministar Horvat.

Istaknuo je kako Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao nacionalno koordinacijsko tijelo, paralelno radi na provedbi sredstava iz Fonda solidarnosti za sanaciju šteta od potresa od 22. ožujka 2020., te pripremi nove prijave koja će se odnositi na područja koja su najviše bila pogođena potresima od kraja prošle godine, pa sve do danas.

Kroz navedene javne pozive na raspolaganju oko 383 milijuna eura

"Jasno je da će cijeli ovaj proces obnove koji je pred nama biti stručno kompleksan i financijski zahtjevan. Samo od potresa u ožujku imamo više od 6 tisuća zgrada koje su privremeno ili trajno neuporabljive, a među kojima su i brojni vrtići, škole, fakulteti, instituti, te ostale znanstvene i kulturne ustanove. Naš je cilj cjelovita i sustavna obnova tih zgrada, s time da će se ostatak sredstava do cjelovite obnove dogovarati, a i već se pregovara s predstavnicima Europske komisije iz drugih mogućih izvora, poput Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te Višegodišnjeg financijskog okvira", rekao je Horvat.

Ministar je naveo i ukupnu vrijednost svih navedenih javnih poziva, koja iznosi oko 383 milijuna eura, od čega se na Ministarstvo kulture i medija odnosi 116 milijuna eura, Ministarstvo znanosti i obrazovanja 126 milijuna eura te Ministarstvo zdravstva 141 milijun eura. O pojedinostima svakog od objavljenih natječaja govorili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, te državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić.

Važno je istaknuti kako se u ovom trenutku dovršava i verifikacija šest javnih poziva koje će raspisati Grad Zagreb. "Na svima nama je odgovornost da iskoristimo maksimalne iznose sredstava na transparentan i učinkovit način, te da naše oštećene bolnice, škole i kulturne ustanova obnovimo i ojačamo na dobrobit svih koji ih koriste“, zaključio je ministar.

- Naša državna mreža je i dalje nedovoljno gusta, to se značajno osjeti u ovakvim nekakvim događanjima jer nismo u stanju registrirati sve što se događa u određenom području. Ovom opremom pokriti ćemo sadašnje aktivno epicentralno područje, ali obećano je da ćemo dobiti instrumente za preostali dio Hrvatske kojeg također ne bi trebalo zapostaviti - rekao je seizmolog Krešimir Kuk za HTV-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska.

- Akcelerografi služe za lokalno bilježenje jačih potresa i daju neke karakteristike trešnje tla na užem području, a seizmografi služe za praćenje globalne seizmičnosti, oni su puno osjetljiviji i registriraju sve potrese, i one koje ljudi ne mogu osjetiti, a ni akcelerografi ne mogu zapisati -pojašnjava.

Procjene su da bi trebalo stotinjak seizmografa da zadovoljimo današnje standarde seizmičkog opažanja u Hrvatskoj. Tlo i dalje podrhtava, ali se vidi da je seizmička aktivnost oslabila, ali će trajati mjesecima. Objašnjava da će potresi slabiti i biti rješi, ali dođe poneki jači koji djeluje na ljude koji su još u strahu.

- Ima nas deset u seizmološkoj službi, smjene praktički nemamo i radimo danonoćno. Uspjeli smo organizirati tri ekipe koje postavljaju instrumente po terenu, a dvoje ili troje analizira potrese koji se stalno događaju. Nedostaje nam ljudi - rekao je Kuk.

Na pitanje oko sustava za rano javljanje potresa Kuk kaže da to nije moguće kod nas uvesti.

- Nema dovoljno vremena i valovi trešnje dolaze prebrzo da bi se najavili. Valu da stigne od Banovine do Zagreba je potrebno samo par sekundi - kaže Kuk.

Samsung Electronics Adriatic i njeni zaposlenici uplatili su donaciju Hrvatskom Crvenom križu za pomoć potresom stradalim područjima.

- Kao međunarodna tvrtka koja aktivno sudjeluje u svakodnevnici lokalne zajednice, Samsung je odlučio donirati 150 000 kuna Hrvatskom Crvenom križu, koji trenutno radi na prikupljanju humanitarne pomoći, kako bi svi stradali građani dobili pomoć koja im je potrebna. Dodatan doprinos ovoj donaciji pružili su i zaposlenici tvrtke koji su donirali vlastita sredstva. Mi u tvrtki Samsung Electronics Adriatic razmišljamo globalno, a djelujemo lokalno - izjavio je novoizabrani predsjednik tvrtke Samsung Electronics Adriatic Hyoung Min. Park.